LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • km 6/11 p. 3-4
  • Ngaahi Hokosia mei he 2011 Yearbook

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngaahi Hokosia mei he 2011 Yearbook
  • Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • ʻŪ Hoa Tāimuʻa Kei Iiki
  • Naʻe ʻIkai Te Ne Tukituki
  • Naʻa Nau Siʻaki Ia ʻo Pehē Kuo Mate
  • Naʻá Ne Fakakaukau Naʻá Ne ʻIlo ʻa e Tohi Tapú
  • Papitaiso ʻi he Fitu
Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau—2011
km 6/11 p. 3-4

Ngaahi Hokosia mei he 2011 Yearbook

ʻŪ Hoa Tāimuʻa Kei Iiki

Ko Persis, ʻa ia ʻoku nofo ʻi Kameluni, naʻe hoko ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso ʻi heʻene taʻu onó. Ko ʻene fuofua līpooti ngāué naʻe hā ai ʻa e ako Tohi Tapu ʻe hongofulu. Naʻe fakakaukau ʻa e sekelitali ʻa e fakatahaʻangá ko ha fehālaaki ia. ʻI hono ʻeke angé, naʻe fakamatalaʻi ki ai ʻe Persis naʻá ne maʻu moʻoni ha ʻū ako kehekehe ʻe hongofulu. Naʻá ne toe ʻeke: “ʻOkú ke ʻilo fēfē ko e hā e lahi ʻo e taimi ke līpōtí, he ʻoku ʻikai hao uasi?” Naʻá ne tali naʻá ne ʻilo ko e mālōlō ʻa e akó ʻoku houa ʻe taha hono lōloá. Naʻe kamata ʻene malangá ʻi he kamatá pea tuku ʻi he tā ʻa e fafangú. Ko ʻene faifakamoʻoni loto-toʻá naʻe tākiekina ai ʻene faʻeé mo hono kāsiní, ʻa ia naʻá na hoko ki mui ko e ongo malanga teʻeki papitaiso. Ko Per­sis, ʻa ia ʻokú ne taʻu hongofulu he taimí ni, kuó ne ʻosi papitaiso pea ʻokú ne ngāue ko ha tāimuʻa tokoni lolotonga ʻene ʻi he akó. Ko hono kaungā-fefine taʻu valu ko Aasy kuo ʻosi hoko ko e tokotaha malanga teʻeki papitaiso. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha ako Tohi Tapu fekauʻaki mo kinautolu: “ʻI he ngaahi fakatahá naʻá ku fiefia ke sio ki he fānaú ʻenau feʻiloaki mo e tokotaha kotoa, tautefito ki he kau vaivaí, ki muʻa ke nau tangutu mo ʻenau ngaahi mātuʻá. Naʻe ʻikai ʻaupito te u sio ha meʻa peheni ʻi hoku siasí. ʻOku ou ʻilo ko e fānau ʻoku tupu hake ʻi he founga ko iá te nau hoko ko e kakai lelei ange ʻi he sōsaieti ʻo e ʻapongipongí.”

Naʻe ʻIkai Te Ne Tukituki

Ko Miriam, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi Polivia, naʻá ne lotu ki he ʻOtuá ʻi ha uike. Ko ʻene lotú naʻe fai hangē ko ení: “Fakamolemole ʻo tokoniʻi au ke u ʻilo koe, ka ʻoku ʻikai te u fiemaʻu ʻa e tokoni mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOku ʻikai ke u loto ke nau tukituki mai ʻi hoku matapaá.”

Ki mui ʻi he uike ko iá naʻe tatangi e telefoní. Ko Candy, ko ha tāimuʻa tokoni, ʻa ia naʻá ne tuʻuaki ange te ne ʻoange ʻetau makasiní kia Miriam ʻi he houa ʻe taha. Naʻá ne tali ia. ʻI loto ʻi ha houa naʻe ʻi hono matapaá ʻa Candy. Naʻe fakaava fakavave ʻe Miriam ʻa e matapaá pea fekau kia Candy ke hū ange ʻo taʻutu. Naʻe kamata leva ke taulaka holo ʻa Miriam mo kalokalo hono ʻulú, ʻo hā mahino ʻokú ne ʻita. Naʻe ʻeke ange ʻe Candy pe ko e hā e meʻa ʻoku hokó. “ʻOku ou ofo!” ko Miriam ange ia. “Laka hake ʻi ha uike, mo ʻeku lotu ki he ʻOtuá ki ha fakahinohino mo ha tataki, ka naʻá ku fakahā mahino ʻi heʻeku lotú naʻe ʻikai te u loto ke haʻu ʻa e tokoní mei he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia ʻoku nau tukituki maʻu pē ʻi hoku matapaá! Pea naʻá ke telefoni mai leva koe ia kae ʻikai tukituki! Talu hoʻo tā mai ʻi he houa kuohilí, mo ʻeku lotu ki he ʻOtuá ke ʻoua mai naʻá ke haʻu ʻo ʻaʻahi. Pea kuó ke haʻu koe ia! ʻOku ou ofo! ʻOku mātuʻaki hā mahino ʻokú ne fiemaʻu ʻa e kakai ko kimoutolú, ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ke tokoniʻi au.” Naʻe kamata leva ha ako.

Naʻa Nau Siʻaki Ia ʻo Pehē Kuo Mate

Ko Pasensi ko ha ʻuluʻi kolo manakoa ki muʻa, pe kapiten, ʻi he faka-Sulinemí, pea ko ha kaungākau ofi ʻo e granman—ʻa e houʻeiki, pe tuʻi—ʻi he ʻēlia kotoa ʻo e vaitafe ʻi he lotofonuá. Naʻe taukapoʻi hīkisia ʻe Pasensi ʻa e ngaahi talatukufakaholo fakafeituʻú. Naʻá ne fakafepakiʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová koeʻuhi naʻá ne fakakaukau ko ha fakamanamana kinautolu ki he ngaahi founga talatukufakaholó.

ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe taukaveʻi ʻe ha kiʻi tangata ʻokú ne maʻu ʻa e malava ke ʻiloʻi ʻa e kakai ʻi he koló ʻoku nau fai ʻa e fakalouʻakaú. Naʻe fakafeʻao ʻe hono fuʻu kau muimuí ʻa e kiʻi tangatá ʻi he vaitafé ʻi he fanga kiʻi vaka, ʻo haha ʻa kinautolu ko ia kuo tukuakiʻí pea ʻave meʻa kotoa naʻe ʻonautolú. Naʻe pau ke totongi ange ha fuʻu paʻanga lahi ke “fakamaʻa” ʻa e tokotaha kuo tukuakiʻí mei he laumālie kovi ko ia naʻe pehē ʻoku uluisino aí. Naʻe kau ʻi he fuʻu tokolahi ko ia ʻo e kau maʻukovia taʻehalaiá ʻa Pasensi, ʻa ia naʻe haha pea siʻaki ʻo pehē kuo mate. Naʻa mo hono kaumeʻá, ʻa e granman, naʻe ʻikai lava ke ne tokoniʻi ia, ʻi he manavahē he ʻe tuku ai ʻene moʻuí mo hono ongoongó ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki kapau naʻá ne tokoniʻi ha taha kuo tukuakiʻi ki he fakalouʻakau. Ko e ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingá naʻe tapui ke nau fai ha tokoni. Kae kehe, ko e foha-ʻi-he-fono ʻo Pasensi naʻá ne maʻu ha loto-toʻa peá ne ʻave ia ki ha kolo naʻe meimei nofoʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻe lāulea ʻa e fanga tokouá ki he meʻá pea nau fili ke tokoni, lolotonga ia ʻa e ʻiloʻi pau te nau ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Naʻa nau fokotuʻutuʻu ke ʻave ʻa Pasensi ʻi ha kiʻi vaka ki ha kolo ofi mai ʻoku ngāue ai ha tokoua ko e pule ʻo ha tōʻanga vakapuna. Mei ai, naʻe fakapuna ʻa e tokotaha fakafepaki ki muʻa ko ení ki ha kolo lahi ke fai hano faitoʻo.

Naʻe maongo kia Pasensi, ʻa ia kuó ne sai mei hono ngaahi laveá, ʻa e ʻofa kuo fakahāhā ki ai ʻe he kakai naʻá ne fakafepakiʻi ki muʻá. Naʻá ne kamata ke ako ʻa e Tohi Tapú pea naʻe papitaiso ʻi Tīsema 2009. Ko ha tokotaha malanga faivelenga ʻa Pasensi he taimí ni ʻo e ongoongo leleí, pea neongo ʻokú ne taʻu 80, naʻá ne tāimuʻa tokoni ʻi ʻEpeleli 2010.

Naʻá Ne Fakakaukau Naʻá Ne ʻIlo ʻa e Tohi Tapú

Naʻe ʻasi ange ha tangata kava ko Eric ʻi ha fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi ʻAmelika mo ha Tohi Tapu ʻi hono nimá. ʻI he fakafeʻiloaki atu ha taha ʻo hotau fanga tokouá kiate iá, naʻe kamata ke ʻeke ange ʻe Eric fekauʻaki mo ʻetau ngaahi tuí. Naʻe ʻikai ke ne tali ʻa e tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú, ʻo saiʻia ange ke ngāueʻaki pē ʻa e Tohi Tapú. Ko ʻene taimi-tēpile lau Tohi Tapú ko e lau e peesi ʻe 20 he ʻaho, pea kuó ne ʻosi lau ʻa e kotoa ʻo e Tohi Tapú ʻo tuʻo lahi ʻo ʻikai kei lava ke ne manatuʻi pe kuo tuʻo fiha. Hili ʻa e fakatahá, naʻe hoko atu ʻena talanoa mo e tokouá ʻo laka hake he houa ʻe tolu. ʻI he ngata ʻo e ʻaʻahí, naʻe pehē ʻe Eric, “ʻOku ou ongoʻi puke.” Naʻe ʻeke ʻe hotau tokouá ʻa e ʻuhingá. Naʻe tali ʻe Eric: “Naʻá ku ongoʻi fakapapau naʻá ku ʻiloʻi lelei moʻoni ʻa e Tohi Tapú. Kae kehe, hili ʻa e ʻaʻahi ko ení naʻá ku ʻiloʻi ʻoku halaʻatā ke u ʻiloʻi ʻe au.” Naʻá ne tali leva ʻa e tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fai ai ʻe he ongo uá ʻena fuofua ako fakatahá. Kuo ʻā ʻa Eric he pō ki muʻá, ʻo lau ʻa e ʻuluaki vahe ʻe hongofulu ʻo e tohi Akoʻi ʻe he Tohi Tapú. Ko ʻene fakamulitukú? “Kuo faifai ange peá u maʻu ʻa e moʻoní!” Kuó na ako he houa ʻe tolu ki he fā he ʻaho ʻi he ʻaho ʻe nima he uike. Naʻe kamata ke ne teuteu mo kau ki he ngaahi fakatahá kotoa fakataha mo e kotoa hono fāmilí. ʻI loto ʻi he ʻuluaki uiké, naʻá ne fai ai ʻa e ngaahi tohi fakafisi ki he siasi kehekehe ʻe tolu, tele hono kavá, pea fakapapau heʻikai te ne toe kātoangaʻi ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó. ʻI loto ʻi he uike ʻe ua naʻá ne kau ai ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí, pea ʻi loto ʻi he uike ʻe fā naʻá ne hoko ai ko ha tokotaha malanga teʻeki papitaiso. Naʻe papitaiso ia ʻi ʻEpeleli 2010, hili pē ia ʻa e māhina ʻe ono ʻene ʻuluaki fetuʻutaki mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová!

Papitaiso ʻi he Fitu

Ko Paola, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi Mekisikou fakahihifo, ʻoku tauhi hake ia heʻene ongo kuí. Naʻe kamata ako Tohi Tapu ʻene kui fefiné mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he taʻu nima ʻa Paola. Naʻe fanongo atu ki ai ʻa Paola, pea naʻe faiaka ʻa e moʻoní ʻi hono kiʻi lotó. Neongo naʻe ʻikai fakalakalaka ʻene kui fefiné, naʻe kamata ke maʻu ʻe Paola e ngaahi fakatahá ʻiate ia pē. Te ne kole ai pē ki heʻene ongo kuí ke tokoniʻi ia ke ʻai hono valá pea tokoniʻi ia ke kolosi he halá ke ʻalu ki he Fale Fakatahaʻangá.

ʻI heʻene poto pē he lautohí mo e tohí, naʻe kau ʻa Paola ʻi he Ako Fakafaifekau Fakateokalatí pea hoko ko ha tokotaha malanga. Koeʻuhi ko ʻene ʻofa kia Sihová, naʻá ne papitaiso ai ʻi hono taʻu fitú. ʻI hono ʻeke pe ko e hā ʻokú ne maʻu ai ʻa e ngaahi fakatahá mo malanga mātuʻaki faivelengá, naʻa mo e ʻikai poupouʻi ia ʻe hono fāmilí, naʻe tali ʻe Paola, ʻa ia ʻokú ne hongofulu he taimí ni: “ʻOku ou saiʻia lahi he ʻū malangá koeʻuhi ʻokú ne fakalototoʻaʻi au ke hokohoko atu hono ako ʻa e Tohi Tapú pea fakaʻehiʻehi ai mei he faingataʻá. Pea ʻoku ou malangá koeʻuhi ʻoku ou loto ke akoʻi ʻa e kakaí ki he meʻa ʻoku teu ke fai ʻe Sihova maʻa kinautolu ʻi he kahaʻú pea koeʻuhi ʻe lava ʻe he Tohi Tapú ke ʻai ke nau fiefia ʻi he taimí ni.”

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share