Ngaahi Hokosia mei he 2011 Yearbook
PĀPUA NIU KINI
Peesi 124, palakalafi 1-2
“ʻOku tokoni ʻa e hoko ʻo ʻiloʻi ko e Kau Fakamoʻoní,” ko e lau ia ʻa e ongo misinale ko Adrian mo Andrea Reilly. “Pe ko hoʻo fai ha fakatau pe malanga, ʻoku fakapotopoto ke toʻotoʻo ʻa e ʻū tohí,” ko e lau ia ʻa Adrian. “Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fakapapauʻi nai heni te ke malu, ka ʻe hoko ʻo tokoni nai koeʻuhí ʻoku ʻiloʻi ai koe ko ha faifekau ʻa Sihova. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe mate ai ʻeku kaá ʻi ha feituʻu fakatuʻutāmaki ʻi Lae. Naʻá ku tokotaha pē, pea ʻikai fuoloa naʻe ʻātakaiʻi au ʻe ha kau kengi ko e kau talavou mataʻi-fakailifia. Mālō mo ha fetalanoaʻaki Fakatohitapu naʻa mau toki fai fakataha, naʻe fakatokangaʻi ai au ʻe he toko ua ʻo kinautolu. Ko hono olá, naʻá na lea hake ʻo taukapoʻi au. Ko ia ʻi he ʻikai kaihaʻasi ha meʻa pe fakalaveaʻi aú, ko e kulupú fakakātoa—ʻi heʻeku ʻohovale lahi mo fiemālié—naʻa nau teke fakafoki ʻeku kā maumaú ʻi ha kuata maile kakato ki he ʻapi misinalé.”
ʻI ha toe taimi ʻe taha, naʻe ʻi ha māketi ha tuofefine ʻi he taimi naʻe fanafana atu ai kiate ia ʻa e kau raskols naʻa nau toʻo hele ʻo pehē, “ʻOmai kia kimautolu hoʻo kató.” Naʻá ne ʻoange leva ia, pea nau tuku lele. ʻI ha ngaahi miniti siʻi mei ai, naʻa nau foki mai, ʻo kole fakamolemole, pea fakafoki ange kiate ia ʻa e kató mo e ngaahi meʻa kotoa ʻi lotó. Ko e hā hono ʻuhingá? ʻI he taimi naʻa nau fakaava hake ai ʻa e kató, naʻa nau sio ki heʻene Tohi Tapú mo e tohi Reasoning pea nau ongoʻi halaia fekauʻaki mo e meʻa naʻa nau faí.
Tau Fakalotofonua ʻi Bougainville
Peesi 150, palakalafi 1-6
ʻI he 1989, ʻi he Motu ko Bougainville, ko e tafunaki ʻa e ʻita fuoloa ʻa ha kulupu mavahe naʻe langaʻi ai ha fuʻu tau fakalotofonua lahi. Lolotonga ʻa e fepaki taʻu ʻe 12, naʻe pau ai ke mavahe ʻa e kakai ʻe toko 60,000 nai mei honau ngaahi ʻapí pea mate ʻa e toko 15,000. ʻI he lotolotonga ʻo e kau mavahe mei ʻapí ko e tokolahi ai ko e kau malanga, ʻa ia ko e tokolahi taha aí naʻa nau hiki ki he ngaahi feituʻu kehe ʻo Pāpua Niu Kiní.
Taimi nounou ki muʻa ke mavahe mei he motú, ko Dan Ernest, ko ha tāimuʻa, naʻe puke ia ʻe he kau sōtia ʻa e Kau Tau Angatuʻu Bougainville (BRA) pea ʻave ki ha fuʻu fale tukuʻanga koloa. ʻOku manatu ʻa Dan: “ʻI lotó naʻe ʻi ai ha seniale BRA naʻá ne tui ha teunga naʻe fonu ai ʻa e ngaahi mētalé pea mo ha heletā ʻi hono tafaʻakí.
“‘Ko Dan Ernest koe?’ ko ʻene ʻeké ia.
“‘ʻIo,’ ko ʻeku talí ia.
“‘ʻOku ou fanongo ko ha sipai koe ki he Tau Maluʻi Fonua ʻa Pāpua Niu Kiní,’ ko ʻene tala maí ia.
“Naʻá ku kamata fakamatalaʻi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he ngaahi fepaki ʻa ha fonua pē, ka naʻá ne haʻohaʻo muʻa mai ʻo pehē: ‘ʻOku mau ʻiloʻi! Naʻa mau siofi kimoutolu. Naʻe poupouʻi ʻe he ngaahi lotu kehé ha tafaʻaki pē ʻe ngali ikuná. Ko homou lotú pē taha ʻoku kei tuʻuʻatā fakaʻaufulí.’ Peá ne toe pehē: ‘Ko homau kakaí kuo nau hohaʻa tuʻu he lolotonga ʻo e tau ko ení pea nau fiemaʻu hoʻomou pōpoaki fakafiemālié. Te mau saiʻia ke mo nofo ʻi Bougainville ʻo hokohoko atu ai hoʻomo malangá. Ka ʻo kapau te mo mavahe, te u fakapapauʻi ko e kotoa hoʻomo ʻū meʻá ʻe ʻalu malu kotoa mo kimoua.’ ʻI he uike ʻe ua ki mui ai, ʻi he taimi naʻá ku hiki ai mo hoku uaifí ki ha vāhenga-ngāue tāimuʻa foʻou ʻi he Motu ko Manus, naʻe fai ʻa e senialé ki he meʻa naʻá ne leaʻakí.”