Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakatahá Moʻui mo e Ngāue Fakafaifekaú
SANUALI 2-8
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻAISEA 24-28
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Ngāue ke Toe Lelei Ange ʻa e Palataisi Fakalaumālié
FOUNGA KE TAU TOKONI AI KE ʻAI KE FAKAʻOFOʻOFA ANGE ʻA E PALATAISI FAKALAUMĀLIÉ
18 Kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e monū ke tau tokoni ki hono ʻai hotau palataisi fakalaumālié ke toe fakaʻofoʻofa ange. Ka ʻe anga-fēfē ʻetau fai iá? ʻAki hono malangaʻi faivelenga ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá mo ngaohi ʻa e kau ākonga tokolahi ange. Ko e taimi kotoa ʻoku tau tokoniʻi ai ha taha ke hoko ko ha sevāniti ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tupu ʻa e palataisi fakalaumālié.—ʻAi. 26:15; 54:2.
Ko Sihova—ʻA Hotau Nofoʻangá
ʻE HOKOHOKO ATU ʻA SIHOVA KE HOKO KO HOTAU “NOFOʻANGA”
15 Ko e ngaahi palopalema ʻi he māmani ko ení ʻe hokohoko atu ia ke kovi ange ki muʻa ʻi he ngataʻangá. (Māt. 24:7, 8) Pea ʻi he lolotonga ʻa e mamahi lahí, ʻe pau ke hoko ʻa e moʻuí ʻo toe faingataʻa moʻoni ange. ʻI he kotoa ʻo e māmaní ʻe ʻi ai ʻa e fakaʻauha mo e puputuʻu, pea ʻe ilifia ʻa e kakaí. (Hap. 3:16, 17) ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú te nau hoko ʻo fuʻu feifeingavale ʻo nau kumi ai ki he maluʻi “ʻi he ngaahi ʻaná pea ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fuʻu maka ʻo e ngaahi moʻungá.” (Fkh. 6:15-17) Ka ʻe ʻikai ha ʻana pe ko ha fuʻu pisinisi pe kautaha fakapolitikale te ne maluʻi kinautolu.
16 ʻE hanganaki tauhi kitautolu ʻe Sihova ke tau malu lolotonga ʻa e mamahi lahí. Hangē ko e palōfita ko Hapakuké, te tau fiefia ʻi he ʻOtua ʻo e fakamoʻuí. (Hap. 3:18) ʻI he ngaahi founga fē ʻe maluʻi ai kitautolu ʻe Sihova lolotonga ʻa e taimi faingataʻá? Kuo pau ke tau tatali ʻo sio. Ka ʻoku lava ke tau tuipau ko e kakai ʻa Sihová te nau kei fokotuʻutuʻu maau pea maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino meiate ia, hangē ko e kau ʻIsileli naʻa nau mavahe mei ʻIsipite lolotonga ʻa e ʻEkisotó. (Lau ʻa e ʻEkisoto 13:18; Fkh. 7:9) ʻE anga-fēfē hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e ngaahi fakahinohino ko ení? ʻE ngāueʻaki nai ʻe Sihova ʻa e fakatahaʻangá ke ne tala mai ʻa e meʻa ke tau faí. ʻOku lave ʻa e ʻAisea 26:20 ki he “ngaahi loki” ʻa ia te ne ʻomai ʻa e maluʻi ki he kakai ʻa e ʻOtuá. ʻOku lave nai eni ki he ngaahi fakatahaʻanga takatakai ʻi he māmaní. (Lau ʻa e ʻAisea 26:20.) ʻOkú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá? ʻOkú ke fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku tala atu ʻe Sihova fakafou ʻi he fakatahaʻangá?—Hep. 13:17.
SANUALI 9-15
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻAISEA 29-33
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Fanongo ki he Leʻo ʻo Sihová ʻi ha Feituʻu Pē ʻOkú Ke ʻi Ai
2 ʻI he ʻahó ni, ʻoku ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e Tohi Tapú, ko hono laumālie māʻoniʻoní pea mo e fakatahaʻangá ke tataki kitautolu. (Ngā. 9:31; 15:28; 2 Tīm. 3:16, 17) ʻOku māʻalaʻala ʻaupito ʻene tatakí ʻa ia ʻoku hangē ia ʻoku tau fanongo kiate ia ʻi heʻene folofola mai: “Ko eni ʻa e hala, fou ai.” (ʻAi. 30:21) ʻOku toe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa Sīsū ke fakaongo mai ai Hono leʻó kia kitautolu. Naʻá ne fakanofo ʻa Sīsū ke ne tataki ʻa e fakatahaʻangá fakafou ʻi he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” (Māt. 24:45) ʻOku fiemaʻu ke tau tokanga fakamātoato ki he tataki mo e fakahinohino ko ení koeʻuhí ko ʻetau moʻui taʻengatá ʻoku fakatuʻunga ia ʻi heʻetau fai peheé.—Hep. 5:9.
Te Mou Hoko ko ha “Buleaga oe Kau Taulaeiki”
4 Ko e fuakava Laó naʻe hoko ʻo fakalao ʻi he taʻu 1513 ki muʻa ʻia Kalaisí. Fakafou ʻi he fuakava ko iá, naʻe fili ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsileli ʻi he kuonga muʻá ki ha taumuʻa makehe. ʻE hoko ʻa e ʻOtuá ko honau Fakamaau, Tokotaha Foaki-Lao mo e Tuʻi. (ʻAi. 33:22) ʻOku fakahaaʻi ʻi he hisitōlia ʻo ʻIsilelí ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimi ʻoku talangofua pe talangataʻa ai ʻa e kakaí ki he ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. Ko e talangofua ki he Lao ʻa e ʻOtuá naʻe ʻuhinga iá naʻe ʻikai ke ʻatā ai ki he kau ʻIsilelí ke nau mali mo e kau panganí pe lotu ki he ngaahi ʻotua kehé. Naʻe faʻu ʻa e Laó ke maluʻi ʻa e hako ʻo ʻĒpalahamé mei hono fakameleʻí.—ʻEki. 20:4-6; 34:12-16.
SANUALI 16-22
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻAISEA 34-37
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
Tuli ki he “Maonioni i he Manavahe ki he Otua”
‘E i Ai ae Hala oe Maonioní’
Naʻe tomuʻa tala ʻe Sihova ko hono kakaí ʻa ia naʻe fakaheeʻi ki Pāpiloné ʻe toe fakafoki kinautolu ki honau fonua tupuʻangá. Ko e kikite ʻo e toe fakafokí naʻe ʻi ai ʻa e fakapapau ko ení: “E i ai ae hala motua, bea moe hala, bea e ui ia koe hala oe maonioni.” (Ai. 35:8a, PM) ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi leá ni naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakaava ʻe Sihova ʻa e hala ki he kau Siú ke nau aʻu ai ki ʻapí ka naʻá ne fakapapauʻi te ne maluʻi kinautolu ʻi he halá.
Tuli ki he “Maonioni i he Manavahe ki he Otua”
“E Ikai Alu Ai ae Tae Maa”
ʻI he 537 K.M., naʻe pau ai ki he kau Siu naʻe fokí ke nau aʻusia ha fiemaʻu mahuʻinga. ʻI he fekauʻaki mo e faʻahinga naʻe taau ke ʻaʻeva ʻi he “hala oe maonioni,” ʻoku pehē ʻi he ʻAisea 35:8e (PM): “E ikai alu ai ae tae maa; ka e tuku ia kiate kinautolu ni: bea ne ogo koe vale ae kakai fonoga e ikai te nau he ai.” Koeʻuhi ko e taumuʻa ʻa e kau Siu naʻe foki ki Selusalemá ke toe fokotuʻu ʻa e lotu maʻá, naʻe ʻikai ha feituʻu ai ki he faʻahinga naʻa nau maʻu ʻa e ngaahi fakaueʻiloto siokitá, ʻikai haʻanau fakaʻapaʻapa ki he ngaahi meʻa toputapú, pe ko e faʻahinga naʻe taʻemaʻa fakalaumālié. Naʻe fiemaʻu ki he faʻahinga naʻe fokí ke nau tauhi maʻu ʻa e ngaahi tuʻunga fakaeʻulungāanga māʻolunga ʻa Sihová. Ko e faʻahinga ʻoku nau holi ke maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá he ʻaho ní ʻoku fiemaʻu ke nau aʻusia ʻa e fiemaʻu tatau. Kuo pau ke nau tuli ki he “maonioni i he manavahe ki he Otua.” (2 Kol. 7:1 [2 Kol. 6:19], PM) Ko e hā leva ʻa e ngaahi tōʻonga taʻemaʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻAiseá—II
Ngaahi Lēsoni kia Kitautolu:
36:2, 3, 22. Neongo hono fakanofo ia mei he hoko ko ha tangata tauhi koloá, naʻe fakaʻatā ʻa Sepinā ke hokohoko atu ʻi he ngāue ʻa e tuʻí ko ha sekelitali maʻá e tokotaha naʻá ne fetongi iá. (Aisea 22:15, 19) Kapau ʻoku toʻo kitautolu mei ha tuʻunga fatongia ʻi he kautaha ʻa Sihová ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, ʻikai ʻoku totonu ke tau hokohoko atu ʻa e tauhi ki he ʻOtuá ʻi ha faʻahinga ngāue pē ʻokú ne fakaʻatā mai?
SANUALI 23-29
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ| ʻAISEA 38-42
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
“Ko e ʻOtua ko e ʻOfa”
17 ʻI ha foʻi hiva fakaueʻiloto ʻo e houngaʻiá naʻe faʻu ʻe Hesekaia ʻi he hili hono fakahaofi ia mei ha mahaki fakatupu mate, naʻá ne pehē kia Sihova: “Kuo ke li eku gaahi hia kotoabe ki ho tua.” (Fakaʻītali ʻamautolu; ʻAisea 38:17, PM) ʻOku fakamatalaʻi heni ʻa Sihova ʻokú ne toʻo ʻa e ngaahi angahala ʻa ha tokotaha faihala fakatomala pea lī kinautolu ki mui ʻiate Ia ʻa ia heʻikai te Ne sio ki ai pe toe fakatokangaʻi ia. Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ko e foʻi fakakaukau naʻe fakahāʻí ʻe lava ke fakamatalaʻi ia: “Kuó ke ʻai [ʻeku ngaahi angahalá] ke hangē pē naʻe ʻikai ke hoko iá.” ʻIkai ʻoku fakafiemālie ia?
Faʻifaʻitaki ki he Anga-Fakatōkilalo mo e Manavaʻofa ʻa Sīsuú
13 Ko ʻene ngaahi lea manavaʻofá. Ko e kaungāongoʻi ʻa Sīsuú naʻá ne ueʻi ia ke lea ʻi he manavaʻofa ki he niʻihi kehé, tautautefito ki he faʻahinga ngaohikoviá. ʻI he toʻo lea mei he ʻAiseá, naʻe pehē ʻe he ʻapositolo ko Mātiú fekauʻaki mo Sīsū: “Heʻikai ha kaho ʻoku mapelu te ne laiki, pea heʻikai ha vavae maama ʻoku tamatemate te ne tāmateʻi.” (ʻAi. 42:3; Māt. 12:20) ʻOku ʻuhinga ia ki he hā? Naʻe ʻikai ke leakoviʻi pe ngaohikoviʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí. ʻI hono kehé, naʻá ne lea ʻi ha founga naʻe fakaivifoʻou kia kinautolu. Naʻá ne malangaʻi ha pōpoaki ʻo e ʻamanaki ki he “loto mafesi.” (ʻAi. 61:1) Naʻá ne fakaafeʻi ʻa e kakai naʻe “ongosia mo mafasiá” ke haʻu kiate ia kae lava ke nau maʻu ʻa e “fakaivifoʻou.” (Māt. 11:28-30) Naʻá ne talaʻofa ki heʻene kau ākongá ʻoku tokanga anga-ʻofa ʻa e ʻOtuá ki he tokotaha taki taha ʻo ʻEne kau lotú, kau ai ʻa e ‘faʻahinga siʻí,’ pe faʻahinga naʻe vakai ki ai ʻa e māmaní ʻoku ʻikai ke nau mahuʻingá.—Māt. 18:12-14; Luke 12:6, 7.
SANUALI 30–FEPUELI 5
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻAISEA 43-46
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
“Ko e Kakai ʻOku ʻOtua ʻAki ʻa Sihova!”
KO HA PULEʻANGA ʻO E KAU FAKAMOʻONI
14 Naʻe lotu ʻa e kau ʻIsilelí ki honau ʻOtuá, ʻa Sihova, ka naʻe lotu ʻa e ngaahi puleʻanga kehé ki honau ngaahi ʻotuá tonu. Ko ia ai ko ha fehuʻi mahuʻinga ʻoku fiemaʻu ke tali: Ko hai ʻa e ʻOtua moʻoní? ʻI he ʻaho ʻo ʻAiseá, naʻe pehē ʻe Sihova ko e fehuʻi ko ení kuo pau ke tali ia ʻi ha founga tatau ʻoku tali ai ha fehuʻi fakalao ʻi ha hopo. Naʻá ne pehē kapau ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻangá, naʻe totonu ke nau ʻomai haʻanau kau fakamoʻoni tonu ki he hopo ko ení. Naʻá ne pehē: “Ke nau tuku mai muʻa ha kau fakamoʻoni, kae fai honau fakatonuhia, pea ke fanongo ki ai ʻa e kakai, ʻo nau pehe, ʻOku moʻoni.”—ʻAi. 43:9.
15 Ko e ngaahi ʻotua ʻo e ngaahi puleʻangá naʻe ʻikai malava ke nau fakamoʻoniʻi ʻoku nau moʻoni. Ko e ngaahi ʻaitoli pē kinautolu ʻoku ʻikai lava ʻo lea pea ʻikai lava ʻo ngaue kae ʻoua kuo fua kinautolu ʻe ha taha. (ʻAi. 46:5-7) Ka naʻe tala ʻe Sihova ki hono kakai ʻIsilelí: “Ko kimoutolu ʻa e kau fakamoʻoni aʻaku . . . mo e sevaniti aʻaku kuo u fili: Koeʻuhi ke mou ʻilo au, mo tui mai, ʻo mahino kiate kimoutolu ko au ia; naʻe ʻikai ha ʻotua ʻe faʻu ʻi muʻa ʻiate au, pea hili au ʻe ʻikai. Ko au, ko au pe ʻa Sihova; pea ka tuku au, ʻoku ʻikai ha taha ʻoku fai fakamoʻui. . . . Pea ko kimoutolu ʻeku kau fakamoʻoni . . . ko ia ko Ela au.”—ʻAi. 43:10-12.
16 Hangē ko e kau fakamoʻoni ʻi ha hopo, naʻe maʻu ʻe he kakai ʻa Sihová ʻa e lāngilangi ke fakamoʻoniʻi ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá. Naʻá ne ui kinautolu “ko e kakai kuo u ngaohi maʻaku, te nau aʻau hoku fakamalo.” (ʻAi. 43:21) Naʻe ʻiloa kinautolu ko e kakai ʻa Sihova. Koeʻuhí naʻe fakatauʻatāinaʻi ʻe Sihova ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite, naʻá ne ʻamanekina kinautolu ke nau talangofua loto-lelei kiate ia pea fakalāngilangiʻi ia ko honau Hau. ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e meʻa tatau mei heʻene kakaí he ʻahó ni. ʻOku fakahaaʻi ʻe he palōfita ko Maiká ʻa e fakakaukau ʻoku totonu ke maʻu ʻe he kakai ʻa e ʻOtuá: “Ko e ngaahi kakai katoa ʻoku nau ʻaluʻaki taki taha ʻa e huafa ʻo hono ʻotua, pea ko kitautolu te tau ʻaluʻaki ʻa e huafa ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo lauikuonga pea taʻengata.”—Mai. 4:5.
ip-2 60 ¶24
“Ko Kimoutolu ʻa e Kau Fakamoʻoni Aʻaku”!
24 Kae fakatokangaʻi, heʻikai hoko ʻa e meesi ʻa e ʻOtuá koeʻuhí pē ko e fakatomala ʻa ʻIsilelí; ka ko e lelei pē maʻa Sihova. ʻIo, ʻoku kau ki ai ʻa hono huafá. Kapau te ne siʻaki ʻa ʻIsileli ke fakaheeʻi ʻo taʻengata, ʻe lumaʻi ʻa hono huafá ʻe he faʻahinga ʻoku nau vakai ki aí. (Saame 79:9; ʻIsikeli 20:8-10) ʻOku pehē pē mo e ʻahó ni, ko e fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fika ua ia ki hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e huafa ʻo Sihová mo fakatonuhiaʻi ʻa hono tuʻunga-haú. Ka neongo ia, ʻoku ʻofa ʻa Sihova ʻi he faʻahinga ʻoku nau tali ʻa ʻene akonakí ʻo ʻikai toupīkoi pea ʻoku nau lotu kiate ia ʻi he laumālie mo e moʻoni. ʻOkú ne fakahaaʻi ʻa ʻene ʻofá ki he faʻahingá ni—tatau pē pe ko e kau pani pe fanga sipi kehe—ʻaki hono fakamaʻa ʻenau ngaahi faihalá ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau ʻa Sīsū Kalaisí.—Sione 3:16; 4:23, 24.