Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
NŌVEMA 6-12
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻĒMOSI 1-9
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻĒmosi 2:12) ‘Ka naʻa mou hanganaki ʻoatu ki he kau Nāsilí ʻa e uaine ke nau inu, Pea naʻa mou tuʻutuʻuni ki he kau palōfitá: “Kuo pau ke ʻoua te mou kikite.”
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Sioelí mo e Tohi ʻĒmosí
2:12. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakalotosiʻiʻi ʻa e kau tāimuʻa, kau ʻovasia fefonongaʻaki, kau misinale pe ngaahi mēmipa ʻo e fāmili Pētelí ʻoku nau ngāue mālohí ʻaki hono fakaʻaiʻai kinautolu ke tuku ange ʻenau ngāue taimi-kakató ke maʻu ha founga moʻui ʻoku taku ko e founga anga-mahení ia. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau fakalototoʻaʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻenau ngāue leleí.
(ʻĒmosi 8:1, 2) Ko e meʻa eni naʻe fakahaaʻi mai ʻe he ʻEiki Hau ko Sihová kiate au ʻi ha vīsoné: Vakai! Naʻe ʻi ai ha kato fuaʻiʻakau ʻo e faʻahitaʻu māfaná. 2 “Naʻá ne folofola mai leva, “Ko e hā ʻokú ke sio ki aí, ʻĒmosi?” Naʻá ku tali ange, “Ko ha kato fuaʻiʻakau ʻo e faʻahitaʻu māfaná.” Naʻe folofola mai leva ʻa Sihova kiate au: “Kuo hoko mai ʻa e ngataʻangá ki hoku kakai ko ʻIsilelí. Heʻikai te u kei fakamolemoleʻi kinautolu.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Sioelí mo e Tohi ʻĒmosí
8:1, 2—Ko e hā naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he “kato fuaʻiʻakau ʻo e faʻahitaʻu māfaná.”? Naʻá ne fakaʻilongaʻi ʻa e ofi ʻa e ʻaho ʻo Sihová. ʻOku tufi ʻa e fuaʻiʻakau ʻo e faʻahitaʻu māfaná ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo e utu-taʻú, ʻa ia ko e ofi ia ki he ngataʻanga ʻo e taʻu fakaengoué. ʻI he taimi naʻe ʻai ai ʻe Sihova ke sio ʻa ʻĒmosi ki he “fuaʻi akau oe faahitaʻu mafana,” naʻe ʻuhingá naʻe ofi ʻa e ngataʻanga ʻo ʻIsilelí. Ko ia ai, naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻĒmosi: “Kuo hoko hono gataaga ki hoku kakai ko Isileli; e ikai teu toe laka iate kinautolu.”
NŌVEMA 13-19
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | ʻOPATAIA 1–SIONA 4
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(ʻOpataia 10) Koeʻuhi ko e fakamālohi kuó ke fai ki ho tokoua ko Sēkopé, Te ke mātuʻaki mā, Pea te ke ʻauha ʻo taʻengata.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻOpataiá, Sioná mo e Tohi Maiká
10—Naʻe anga-fēfē ʻa e “ʻauha ʻo taʻengata” ʻa ʻĪtomí? Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, ko e puleʻanga ʻo ʻĪtomí fakataha mo ha puleʻanga mo e kakai ʻi ha feituʻu pau ʻi he māmaní, naʻá na fakatou mole atu. Naʻe ikunaʻi ʻe he Tuʻi Pāpilone ko Nāponitusí ʻa ʻĪtomi ʻi he kongaloto nai ʻo e senituli hono onó K.M. ʻI he senituli hono faá K.M., naʻe nofoʻi ai ʻa e feituʻu ko ʻĪtomí ʻe he kau Nepatiá, pea naʻe pau ke hiki ʻa e kau ʻĪtomí ki he feituʻu fakatonga ʻo Siuteá, ki Nīkepi ʻa ia naʻe ʻiloa ki mui ange ai ko ʻAitumiá. Hili hono fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S., naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau ʻĪtomi.
(ʻOpataia 12) ʻOku ʻikai totonu ke ke hākahaka ʻi he meʻa ʻoku hoko ki ho tokouá ʻi he ʻaho ʻo ʻene tuʻutāmakí, ʻOku ʻikai totonu ke ke fiefia ʻi he ʻaho ʻo e ʻauha ʻa e kakai ʻo Siutá, Pea ʻoku ʻikai totonu ke ke lea mātuʻaki hīkisia ʻi he ʻaho ʻo ʻenau faingataʻaʻiá.
jd 112 ¶4-5
Fakafeangai ki he Niʻihi Kehé Hangē ko Ia ʻOku Fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá
4 ʻE lava ke ke maʻu ha lēsoni ʻi hono fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻĪtomí, ko ha fonua ofi ki ʻIsileli: “ʻOku ʻikai totonu ke ke hākahaka ʻi he meʻa ʻoku hoko ki ho tokouá ʻi he ʻaho ʻo ʻene tuʻutāmakí, ʻoku ʻikai totonu ke ke fiefia ʻi he ʻaho ʻo e ʻauha ʻa e kakai ʻo Siutá.” (ʻOpataia 12) Naʻe hoko nai ʻa e kau Tāiá ko e ‘fanga tokoua’ ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapisinisí, ka ko e kau ʻĪtomí ko e ‘fanga tokoua’ ʻo ʻIsileli ʻi he ʻuhinga moʻoni, he naʻa nau tukufakaholo mai meia ʻĪsoa ko e māhanga ʻo Sēkopé. Naʻa mo Sihova naʻá ne ui ʻa e kau ʻĪtomí ko e ‘fanga tokoua’ ʻo ʻIsileli. (Teutalōnome 2:1-4) Ko ia ia, ko ha meʻa fakatupu fehiʻanekina moʻoni ki he kau ʻĪtomí ke nau fiefia ʻi he hokosia ʻe he kau Siú ʻa e faingataʻaʻia ʻi he nima ʻo e kau Pāpiloné.—ʻIsikeli 25:12-14.
5 ʻOku hā mahino, naʻe ʻikai hōifua ʻa e ʻOtuá ki he anga ʻo e fakafeangai ʻa e kau ʻĪtomí ki honau fanga tokoua Siú. Ko ia te tau ʻeke hifo nai, ‘ʻOku mahuʻinga fēfē ki he ʻOtuá ʻa e anga ʻo ʻeku fakafeangai ki hoku fanga tokouá?’ Ko e taha ʻo e tafaʻaki ke tau tokanga ki aí ko e anga ʻetau vakai mo e fakafeangai ki ha tokoua ʻi he taimi ʻoku ʻikai lelei ai ʻa e ngaahi meʻá. Ko e fakatātaá, sioloto atu ki ha Kalisitiane ʻokú ne fakalotomamahiʻi koe pe ʻi ai haʻane palopalema mo e taha ʻo ho kāingá. Kapau ʻokú ke “maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai,” te ke tukulotoʻi ʻa e ʻitá ʻo ʻikai fakangaloʻi ia pe feinga ke fakaleleiʻi ia? (Kolose 3:13; Siosiua 22:9-30; Mātiu 5:23, 24) Ko e fai peheé ʻoku lava ke ne uesia hoʻo tōʻonga ki he tokouá; te ke fakamomoko nai ki ai ʻo fakaʻehiʻehi mei he feohi mo iá pe lea ʻikai lelei ʻo fekauʻaki mo ia. ʻIkai ngata ai ko e fakatātaá, sioloto atu naʻe fai ʻe he tokouá ni ha faihala ki mui, ʻo fiemaʻu nai ke akonakiʻi pe fakatonutonu ʻe he kau mātuʻa ʻo e fakatahaʻangá. (Kalētia 6:1) Te ke tapua atu ʻa e laumālie ʻo e kau ʻĪtomí pea fiefia ʻi he faingataʻaʻia ʻa e tokouá? Ko e hā ʻa e tōʻonga ʻe fiemaʻu mai ʻe he ʻOtuá ke ke faí?
NŌVEMA 20-26
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | MAIKA 1-7
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Maika 2:12) Ko e moʻoni te u fakatahatahaʻi kotoa mai koe, ʻe Sēkope; Ko e moʻoni te u tānaki fakataha mai ʻa e toenga ʻo ʻIsilelí. Te u fakafāʻūtahaʻi kinautolu, hangē ha fanga sipi ʻi he lotoʻaá, Hangē ha tākanga sipi ʻi hono kaikaiʻangá; ʻE longoaʻa ia ʻi he kakaí.’
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi ʻOpataiá, Sioná mo e Tohi Maiká
2:12—Naʻe fakahoko ʻanefē ʻa e kikite ʻo hono “tānaki fakataha mai ʻa e toenga ʻo ʻIsilelí”? Ko hono ʻuluaki fakahokó ʻi he 537 K.M. he taimi naʻe foki ai ha toenga ʻo e kau Siú mei he fakaheeʻi ʻi Pāpiloné ki honau fonua tupuʻangá. ʻI onopooni, ʻoku fakahoko ai ʻa e kikité ʻi he “Isileli oe Otua.” (Kalētia 6:16, PM) Talu mei he 1919, kuo tānaki fakataha ai ʻa e kau Kalisitiane paní ʻo “hage koe faga sibi i he lotoa sibi.” ʻI he kau fakataha atu ki ai mo e “fuʻu kakai lahi” ʻo e “fanga sipi kehe,” tautefito talu mei he 1935, kuo nau hoko ai ʻo “batatū koe mea i he toko lahi oe kau tagata.” (Fakahā 7:9; Sione 10:16) ʻOku nau pouaki faivelenga fakataha ʻa e lotu moʻoní.
(Maika 7:7) Ka ko e meʻa kiate aú, te u hanganaki fakasio kia Sihova. Te u fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali ki he ʻOtua ko hoku fakamoʻuí. ʻE fanongo mai ʻa hoku ʻOtuá kiate au.
Ko e Hā ʻOku ʻAmanekina ʻe Sihova Meiate Kitautolú?
20 Ko hono aʻusia ʻa e tāpuaki ʻa Sihová ʻoku ueʻi ai kitautolu ke faʻifaʻitaki ki he laumālie ʻia Maiká. ʻOkú ne fakahā: “Teu [fakakaukau faʻa] tatali ki he Otua o eku fakamoui.” (Maika 7:7, PM) ʻOku felāveʻi fēfē ʻa e ngaahi lea ko ení mo ʻetau ʻaʻeva anga-fakanānā mo e ʻOtuá. ʻI hono maʻu ha fakakaukau faʻa tatalí, pe kātakí, ʻoku tokoni ia kia kitautolu ke kalofi ʻa e ongoʻi siva ʻo e ʻamanakí ʻi he teʻeki ke fai mo hoko mai ʻa e ʻaho ʻo Sihová. (Palōveepi 13:12) Ko hono moʻoní, ʻoku tau fakaʻamua kotoa pē ke fai mo ngata ʻa e māmani fulikivanu ko ení. Kae kehe, ʻi he uike taki taha ʻoku laui afe ʻa e kakai ʻoku nau toki kamata ke ʻaʻeva mo e ʻOtuá. ʻI hono ʻiloʻi iá ʻoku ʻomi ai kia kitautolu ha ʻuhinga ki hono fakahāhā ha fakakaukau faʻa tatali. Naʻe pehē ʻe ha Fakamoʻoni ngāue fuoloa fekauʻaki mo e meʻá ni: “ʻI he sio atu ki he taʻu laka hake he 55 ʻi he ngāue fakamalangá, ʻoku ou tuipau kuo teʻeki ke u mole ʻi ha meʻa ʻi heʻeku fakatatali kia Sihová. Ko hono kehé, kuó u hao mei he ngaahi langa ʻulu lahi.” Kuó ke hokosia ha meʻa meimei tataú?
NŌVEMA 27–TĪSEMA 3
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | NĒHUMI 1–HAPAKUKE 3
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Nēhumi 1:8) Te ne fakaʻauha ʻosi ʻa hono feituʻú ʻaki ha tāfea fakatupu ʻauha, Pea ʻe fehangahangai ʻa hono ngaahi filí mo e fakapoʻuli.
(Nēhumi 2:6) Ko e ngaahi matapā ʻo e ngaahi vaitafé ʻe fakaava, Pea ʻe movete ʻa e palasí.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nēhumí, Hapakuke mo Sēfanaia
2:6—Ko e hā ʻa e “ngaahi matapā ʻo e ngaahi vaitafé” naʻe fakaavá? Ko e ngaahi matapā ko ení ʻoku ʻuhinga ia ki he ava ʻi he ngaahi ʻā ʻo Ninivé koeʻuhi ko e ngaahi vai mei he Vaitafe Taikilisí. ʻI he 632 K.M. ʻi he taimi naʻe fakatūʻuta ai ʻi Ninive ʻa e kau tau fakatahataha ʻa Pāpilone mo Mītiá, naʻe ʻikai te ne fuʻu ongoʻi teteki. ʻI he ongoʻi malu ʻi loto ʻi hono ngaahi ʻā māʻolungá, naʻá ne fakakaukau ko ha kolo ia ʻe ʻikai ala fai ha hū ange ki ai. Kae kehe, naʻe fakatupunga ʻe he ngaahi ʻuha lōvaí ke hake ʻa e vaitafe Taikilisí. Fakatatau ki he faihisitōlia ko Tiotolusí, naʻe hoko ai ʻeni ʻo “tāfea ha konga ʻo e koló pea holo hifo ai ha konga ʻo e ngaahi ʻaá.” Naʻe ava hake ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e vaitafé, pea hangē ko ia ne tomuʻa talá, naʻe fakaʻauha vave ʻa Ninive ʻo hangē ko ha afi ʻokú ne keina ha veve mōmoá.—Nehumi 1:8-10.
(Hapakuke 3:17-19) Neongo ʻe ʻikai fisi ʻa e fuʻu fikí, Pea heʻikai nai ha fua ʻi he ʻulu kālepí; Neongo ʻe ʻikai sai ʻa e ngoue ʻōlivé, Pea ʻikai ʻomi ʻe he ngaahi ngoué ha meʻakai; Neongo ʻe puli atu ʻa e fanga sipí mei he lotoʻaá, Pea ʻikai ha fanga pulu ʻi he ngaahi tauhiʻanga monumanú; 18 Ka ko e meʻa kiate aú, te u hākahaka ʻia Sihova; Te u fiefia ʻi he ʻOtua ko hoku fakamoʻuí. 19 Ko e ʻEiki Hau ko Sihová ʻa hoku mālohí; Te ne ʻai ʻa hoku vaʻé ke hangē ha vaʻe ʻo ha tiá Pea te ne ʻai au ke u tāmalaki ʻa e ngaahi potu māʻolungá.
Ngaahi Meʻa Mahuʻinga mei he Tohi Nēhumí, Hapakuke mo Sēfanaia
3:17-19. Neongo ʻe hoko mai nai kia kitautolu ʻa e faingataʻa ʻi he ki muʻa mo e lolotonga ʻa ʻĀmaketoné, ʻoku tau loto-falala ʻe ʻomai kia kitautolu ʻe Sihova ʻa e “malohinga” ʻi he hokohoko fiefia atu ʻetau tauhi kiate iá.