Maʻuʻanga Fakamatala ki he Polokalama Ngāue ki he Fakataha Moʻuí mo e Ngāue Fakafaifekaú
ʻOKATOPA 1-7
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 9-10
“ʻOku Tokanga ʻa Sīsū ki Heʻene Fanga Sipí”
(Sione 10:1-3) “ʻOku ou mātuʻaki tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e tokotaha ʻoku ʻikai te ne hū ki he lotoʻā-sipí ʻo fou ʻi he matapaá ka ʻokú ne kaka ki loto ʻi ha feituʻu kehe, ko e tokotaha ko iá ko ha kaihaʻa ia pea ko ha tokotaha fakamālohi. 2 Ka ko e tokotaha ʻokú ne hū ʻo fou ʻi he matapaá ko e tauhi ia ʻo e fanga sipí. 3ʻOku fakaava atu ʻe he tokotaha leʻo matapaá ki he tokotahá ni, pea ʻoku fanongo ʻa e fanga sipí ki hono leʻó. ʻOkú ne ui ʻene fanga sipi ʻaʻaná ʻaki honau hingoá mo ne taki atu kinautolu ki tuʻa.
(Sione 10:11) Ko au ʻa e tauhi-sipi leleí; ko e tauhi-sipi leleí ʻokú ne tuku atu ʻene moʻuí koeʻuhiā ko e fanga sipí.
(Sione 10:14) Ko au ʻa e tauhi-sipi leleí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻeku fanga sipí pea ʻoku ʻiloʻi au ʻe heʻeku fanga sipí,
Mītia ʻi he nwtsty
Lotoʻā-Sipí
Ko ha lotoʻā-sipi ko ha lotoʻā naʻe faʻu ke maluʻi ʻa e fanga sipí mei he kau kaihaʻá mo e fanga manu fekaí. Naʻe tauhi maʻu pē ʻe he kau tauhi-sipí ʻenau ngaahi tākangá ʻo malu ʻi ha lotoʻā-sipi he lolotonga ʻa e poʻulí. ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, naʻe ʻikai ʻato ʻa e ngaahi lotoʻā-sipí pea naʻe sīpinga mo lalahi kehekehe, ʻo ngaohi maʻu pē ʻa e ʻā ʻaki ʻa e maka pea taha pē ʻa e hūʻangá. (Nōm. 32:16; 1 Sām. 24:3; Sēf. 2:6) ʻOku lea ʻa Sione fekauʻaki mo ha hū ki ha lotoʻā-sipi “ʻo fou ʻi he matapaá,” ʻa ia naʻe leʻohi ʻe he “tokotaha leʻo matapaá.” (Sione 10:1, 3) ʻI ha lotoʻā-sipi fakakolo, naʻe lahi hake ʻi he tākanga ʻe taha ʻi ai ʻi he poʻulí, pea naʻe hanganaki ʻā ʻa e tokotaha leʻo matapaá ke maluʻi ʻa e fanga sipí. ʻI he pongipongí, ʻe fakaava ai ʻe he tokotaha leʻo matapaá ʻa e matapaá ki he kau tauhi-sipí. ʻE tānaki ʻe he tauhi-sipi taki taha ʻene tākangá ʻaki ʻene ui atu ki he fanga sipí, pea ʻe ʻiloʻi ʻe heʻene fanga sipí ʻa e leʻo ʻo honau tauhí pea nau haʻu ki ai. (Sione 10:3-5) Naʻe lave ʻa Sīsū ki he tōʻonga ko ení ke fakatātaaʻiʻaki ʻa e founga ʻo ʻene tokanga ki heʻene kau ākongá.—Sione 10:7-14.
Ngaahi Fāmili Kalisitiane—Mou Hanganaki “Leo”
5 ʻI he lau fakaefakatātaá, ko e vahaʻangatae ʻo ha tauhi mo ʻene fanga sipí ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻilo mo e falala. ʻOku ʻilo ʻe he tauhí ʻa e meʻa kotoa fekauʻaki mo ʻene fanga sipí, pea ʻoku ʻiloʻi ʻe he fanga sipí ʻa e tauhí mo falala ki ai. ʻOku nau ʻiloʻi mo talangofua ki hono leʻó. “ʻOku te ʻilo ʻa e ngaahi meʻa aʻata, pea ʻoku ʻilo kita ʻe he ngaahi meʻa aʻata,” ko e lea ia ʻa Sīsuú. ʻOku ʻikai te ne maʻu ha ʻilo pē ʻi tuʻa ki he fakatahaʻangá. Ko e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu heni ko e “ʻilo” ʻoku ʻuhinga iá ko e “ʻiloʻi fakafoʻituitui mo lelei.” ʻIo, ko e Tauhi Leleí ʻokú ne ʻiloʻi fakafoʻituitui ʻa ʻene fanga sipí. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa ʻenau ngaahi fiemaʻu tāutahá, ko honau ngaahi vaivaiʻangá, mo honau ngaahi mālohingá. ʻOku ʻikai puli ha meʻa fekauʻaki mo ʻene fanga sipí ki hotau Faʻifaʻitakiʻangá. Pea ʻoku ʻiloʻi kakato ʻe he fanga sipí ʻa e tauhí mo falala ki heʻene tatakí.
(Sione 10:4, 5) ʻI he ʻosi ʻene ʻomi ʻene fanga sipí kotoa ki tuʻá, ʻokú ne ʻalu muʻomuʻa ʻiate kinautolu, pea ʻoku muimui atu ʻa e fanga sipí ʻiate ia, koeʻuhi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa hono leʻó. 5 ʻE ʻikai te nau teitei muimui ʻi ha taha kehe ka te nau hola meiate ia, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e faʻahinga kehé.”
cf 124-125 ¶17
“Naʻe ʻIkai Te Ne Lea Kiate Kinautolu ʻo Taʻengāueʻaki ha Talanoa Fakatātā”
17 Mei ha vakai fakafoʻituitui, naʻe tohi ʻa George A. Smith ʻi heʻene tohi ko e The Historical Geography of the Holy Land: “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa mau fiefia ke mālōlō he taimi hoʻataá ʻi ha taha ʻo e ngaahi veʻe vaitupu ʻi Siuteá, ʻa ia naʻe haʻu ki ai ha kau tauhi-sipi ʻe toko tolu pe fā mo ʻenau ngaahi tākangá. Naʻe fetuiaki pē ʻa e ngaahi tākangá, pea naʻa mau fifili pe ʻe anga-fēfē hono maʻu ʻe he tauhi-sipi taki taha ʻene fanga sipi ʻaʻaná. Ka ʻi he hili hono fakainu mo ʻosi atu ʻenau vaʻingá, naʻe ʻalu hake ʻa e tauhi-sipi taki taha ki he ngaahi tafaʻaki ʻo e teleʻá pea fai ʻe he tokotaha taki taha ʻene ui makehe; pea naʻe mavahe ʻa e fanga sipi taki taha mei honau haʻohaʻongá ki honau tauhi taki taha, pea naʻe fononga maau mai ʻa e ngaahi tākangá ʻi heʻenau haʻú.” Naʻe faingataʻa ke toe maʻu ʻe Sīsū ha talanoa fakatātā lelei ange ke fakahaaʻi ʻaki ʻene ʻuhingá, tautefito kapau ʻoku tau ʻiloʻi pea talangofua ki heʻene ngaahi akonakí pea kapau te tau muimui ki heʻene tatakí, te tau hoko leva ai ʻo ʻi he malumalu ʻo e tokanga ʻa e “tauhi-sipi leleí.”
(Sione 10:16) “Pea ʻoku ʻi ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻa ia ʻoku ʻikai ke nau kau ʻi he lotoʻā ko ení; kuo pau ke u taki mo e faʻahinga ko iá, pea te nau fanongo ki hoku leʻó, pea te nau hoko ko e tākanga pē ʻe taha, pea ʻe taha pē ʻa e tauhi-sipí.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 10:16
taki: Pe “ʻomi.” Ko e foʻi veape faka-Kalisi ko e aʹgo naʻe ngāueʻaki hení ʻoku lava ke ʻuhinga ki he “ke ʻomi” pe “ke taki,” ʻo fakatuʻunga pē ʻi he potutohí. Ko ha tatau tohi nima faka-Kalisi ʻe taha ʻoku fakaʻaho ki he 200 T.S. nai ʻoku ngāueʻaki ai ha foʻi lea faka-Kalisi felāveʻi mo ia (sy·naʹgo) ʻoku faʻa ʻuhinga ki he “ke fakatahatahaʻi.” ʻI he tuʻunga ko e Tauhi-Sipi Leleí, ʻoku fakatahatahaʻi, tataki, maluʻi, mo fafanga ʻe Sīsū ʻa e fanga sipi ʻoku kau ki he lotoʻā ko ení (ʻoku toe lave ki ai ko e “fanga sipi tokosiʻi” ʻi he Luke 12:32) mo ʻene fanga sipi kehé. ʻOku hoko ʻa e faʻahingá ni ko e tākanga pē ʻe taha pea taha pē ʻa e tauhi-sipí. ʻOku fakamamafaʻi ʻe he foʻi lea fakaefakatātaá ni ʻa e fāʻūtaha ʻe maʻu ʻe he kau muimui ʻo Sīsuú.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 9:38) Naʻá ne pehē ange: “ʻOku ou tui kiate ia, ʻEiki.” Pea naʻá ne fai ha fakaʻapaʻapa kiate ia.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 9:38
fai ha fakaʻapaʻapa kiate ia: Pe “punou kiate ia; fakatōmapeʻe kiate ia; fakalāngilangiʻi ia.” ʻI he taimi ʻoku ngāueʻaki ai ʻa e foʻi veape faka-Kalisi ko e pro·sky·neʹo ke ʻuhinga ki hano fai ʻo ha lotu ki ha ʻotua pe tuʻunga-ʻotua, ʻoku liliu ia ko e “ke lotu.” (Māt. 4:10; Luke 4:8) Kae kehe, ʻi he potutohi ko ení, ko e tangata naʻe fakamoʻuí, ʻa ia naʻe fanauʻi kui maí, naʻá ne ʻiloʻi ko Sīsuú ko e fakafofonga ia ʻo e ʻOtuá pea naʻá ne fai ha fakaʻapaʻapa kiate ia. Naʻá ne vakai kiate ia, ʻo ʻikai ko ha ʻOtua pe tuʻunga-ʻotua, ka ko e “Foha ʻo e tangatá” ʻa ia naʻe tomuʻa talá, ko e Mīsaiá fakataha mo e mafai fakaʻotua. (Sione 9:35) ʻI heʻene punou kia Sīsuú, naʻá ne fai pehē nai ʻi ha founga meimei tatau mo ia naʻe fai ʻe he kakai ʻoku lave ki ai ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Naʻa nau punou ʻi he taimi naʻa nau fetaulaki ai mo ha kau palōfita, ngaahi tuʻi, pe kau fakafofonga kehe ʻo e ʻOtuá. (1 Sām. 25:23, 24; 2 Sām. 14:4-7; 1 Tuʻi 1:16; 2 Tuʻi 4:36, 37) ʻI he taimi lahi, ko e fakaʻapaʻapa naʻe fai kia Sīsuú naʻe fakahaaʻi ai ha houngaʻia ki he fakahā pe fakamoʻoni fakaʻotua ʻo e hōifua fakaʻotuá.—Sio ki he nouti ako ʻo e Māt. 2:2; 8:2; 14:33; 15:25.
(Sione 10:22) ʻI he taimi ko iá naʻe hoko ai ʻa e Kātoanga ʻo e Fakatapuí ʻi Selusalema. Ko e taimi momokó ia,
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 10:22
ʻa e Kātoanga ʻo e Fakatapuí: Ko e hingoa faka-Hepelū ʻo e kātoanga ko ení ko e Hanukkah (chanuk·kahʹ), ʻo ʻuhinga ki he “Huufi; Fakatapui.” Naʻe fai ia ʻi he ʻaho ʻe valu, ʻo kamata ʻi he ʻaho hono 25 ʻo e māhina ko Kisileú, ofi ki he ʻaho nounou tahá, (sio ki he nouti ako ʻo e taimi momoko ʻi he veesi ko ení mo e Fakamatala Fakalahi E15) ke fakamanatu ʻa hono toe fakatapui ʻo e temipale ʻi Selusalemá ʻi he 165 K.M. Naʻe fakahaaʻi ʻe Tuʻi ʻAnitiokasi IV ʻEpifeini ʻo Sīliá ʻene taʻetokaʻi ʻa Sihova ko e ʻOtua ʻo e kau Siú, ʻaki ʻene fakameleʻi ʻa Hono temipalé. Ko e fakatātaá, naʻá ne langa ha ʻōlita ʻi ʻolunga ʻi he ʻōlita lahí, ʻa ē naʻe fai ai ʻa e feilaulau tutu fakaʻahó. ʻI Kisileu 25, 168 K.M, ke ʻuliʻi fakaʻaufuli ʻa e temipale ʻo Sihová, naʻe feilaulauʻaki ʻe ʻAnitiokasi ha puaka ʻi he ʻōlitá pea ko ha supo naʻe ngaohiʻaki ʻa e kakano ʻo e puaká naʻá ne afuhi takai ia ʻi he temipalé. Naʻá ne tutu ʻa e ngaahi matapā ʻo e temipalé, holoki ʻa e ngaahi loki ʻo e kau taulaʻeikí, pea ʻave ʻa e ʻōlita koulá, mo e tēpile ʻo e mā foakí pea mo e tuʻunga-maama koulá. Naʻá ne toe fakatapui leva ʻa e temipale ʻo Sihová ki he ʻotua pangani ko Siusi ʻo ʻOlimipasí. ʻI he taʻu ʻe ua mei ai, naʻe toe maʻu mai ai ʻe Siutasi Makapeasi ʻa e koló mo e temipalé. Hili hono fakamaʻa ʻo e temipalé, naʻe fai hono toe fakatapui ʻi Kisileu 25, 165 K.M., ko e hili ia ʻa e taʻu ʻe tolu mālie mei hono fai ʻe ʻAnitiokasi ʻa ʻene feilaulau fulikivanu ʻi he ʻōlitá kia Siusí. Naʻe toe fakahoko leva ʻa e ngaahi feilaulau tutu fakaʻaho kia Sihová. ʻOku ʻikai ha fakamatala hangatonu ʻi he Folofola fakamānavaʻí naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Siutasi Makapeasi ʻa e ikuná pea tataki ia ke ne toe fakafoʻou ʻa e temipalé. Kae kehe, naʻe ngāueʻaki ʻe Sihova ʻa e kau tangata ʻo e ngaahi puleʻanga mulí, hangē ko Kōlesi ʻo Pēsiá, ke ne fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa pau ʻo fekauʻaki mo e lotu kiate Iá. (ʻAi. 45:1) ʻOku ʻuhinga lelei leva ke fakaʻosiʻaki, ʻoku ngāueʻaki nai ʻe Sihova ha tangata ʻo ʻene kakai kuo fakatapuí ke fakahoko Hono finangaló. ʻOku fakahaaʻi ʻe he Folofolá naʻe pau ke tuʻu ʻa e temipalé pea ngāue koeʻuhi ke fakahoko ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e Mīsaiá, mo ʻene ngāue fakafaifekaú, pea mo ʻene feilaulaú. Pehē foki, ko e ngaahi feilaulau ʻa e kau Līvaí naʻe pau ke fai ia kae ʻoua ke aʻu ki he taimi ʻe fakahoko ai ʻe he Mīsaiá ha feilaulau lahi ange, ʻa ia ko ʻene moʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. (Tan. 9:27; Sione 2:17; Hep. 9:11-14) Naʻe ʻikai tuʻutuʻuni ki he kau muimui ʻo Kalaisí ke nau kātoangaʻi ʻa e Kātoanga ʻo e Fakatapuí. (Kol. 2:16, 17) Kae kehe, ʻoku ʻikai ha lēkooti naʻe fakahalaʻi ʻe Sīsū pe ko ʻene kau ākongá ʻa hono kātoangaʻi ʻa e kātoangá ni.
ʻOKATOPA 8-14
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 11-12
“Faʻifaʻitaki ki he Manavaʻofa ʻa Sīsuú”
(Sione 11:23-26) Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “ʻE tuʻu hake ho tuongaʻané.” 24 Naʻe pehē ange ʻe Māʻata kiate ia: “ʻOku ou ʻilo te ne tuʻu hake ʻi he toetuʻu ʻi he ʻaho fakaʻosí.” 25 Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Ko au ʻa e toetuʻú pea mo e moʻuí. Ko e tokotaha ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate aú, neongo ʻokú ne mate, ʻe toe moʻui; 26 pea ko ia kotoa pē ʻoku moʻui mo ngāueʻi ʻa e tui kiate aú ʻe ʻikai ʻaupito te ne teitei mate. ʻOkú ke tui ki he meʻá ni?”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 11:24, 25
ʻoku ou ʻilo te ne tuʻu hake: Naʻe fakakaukau ʻa Māʻata naʻe talanoa ʻa Sīsū ʻo kau ki he toetuʻu ʻi he kahaʻú, ʻi he ʻaho fakaʻosí. (Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 6:39.) Naʻe māʻalaʻala ʻene tui ki he akonaki ko iá. Ko e kau taki lotu ʻe niʻihi ʻi hono taimí, naʻe ui ko e kau Sātusí, naʻa nau fakaʻikaiʻi ʻe ʻikai ha toetuʻu ia, neongo ʻoku hā mahino ʻa e akonaki ko iá ʻi he Folofola fakamānavaʻí. (Tan. 12:13; Mk. 12:18) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, naʻe tui ʻa e kau Fālesí ia ki he taʻefaʻamate ʻa e laumālié. Kae kehe, naʻe ʻilo ʻe Māʻata naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻa e ʻamanaki ʻo e toetuʻú pea aʻu ʻo ne fakahoko ha ngaahi toetuʻu, neongo ne ʻikai ha taha ne mate ʻo fuoloa hangē ko Lāsalosí.
ko au ʻa e toetuʻú pea mo e moʻuí: Ko e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú naʻá ne fakaava ai ʻa e matapā ki he kau maté ke nau toe moʻui. ʻI he hili hono fokotuʻu hake ʻo Sīsuú, naʻe ʻoange ʻe Sihova kiate ia ʻa e mālohi ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fokotuʻu hake ʻa e kau maté ka ke toe ʻoatu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 5:26.) ʻI he Fkh. 1:18, ʻoku ui ai ʻe Sīsū ʻa ia tonu “ko e tokotaha ʻoku moʻui,” ʻokú ne maʻu “ʻa e ngaahi kī ʻo mate mo Faʻitoká.” Ko ia ai, ko Sīsū ʻa e ʻamanakiʻanga ki he kau moʻuí mo e kau maté. Naʻá ne talaʻofa te ne fakaava ʻa e ngaahi fonualotó pea ʻoange ki he kau maté ʻa e moʻui, ʻi hēvani ki hono ngaahi kaungā pulé pea ki heʻene māmani foʻoú ʻe puleʻi ʻe hono puleʻanga fakahēvaní.—Sione 5:28, 29; 2 Pita 3:13.
(Sione 11:33-35) ʻI he sio ʻa Sīsū ki heʻene tangí pea mo e tangi ʻa e kau Siu naʻe haʻu fakataha mo iá, naʻá ne toʻe ʻi loto ʻiate ia peá ne hoko ʻo mamahi. 34 Naʻá ne pehē: “Kuo mou tuku ia ʻi fē?” Naʻa nau pehē ange kiate ia: “ʻEiki, haʻu ʻo sio.” 35 Naʻe tangi ʻa Sīsū.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 11:33-35
tangi: Pe “tengihia.” Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he ‘tangí’ ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki he tangi leʻo-lahi. Ko e foʻi veape tatau pē ʻoku ngāueʻaki kia Sīsū ʻi he taimi naʻá ne tomuʻa tala ai ʻa e fakaʻauha ne tuʻunuku ki Selusalemá.—Luke 19:41.
toʻe . . . peá ne hoko ʻo mamahi: Ko e fakatahaʻi ʻo e ongo foʻi muʻaki leá ni ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ongoʻi loloto ʻa Sīsū ʻi he taimi ko ení. Ko e foʻi veape faka-Kalisi naʻe liliu ko e ‘toʻé’ (em·bri·maʹo·mai) ʻoku faʻa ʻuhinga ia ki he ongoʻi mālohi, ka ʻi he potutohi ko ení ʻokú ne fakahaaʻi naʻe ueʻi loloto ʻaupito ʻa Sīsū ʻo ne toʻe ai. Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he ‘hoko ʻo mamahí’ (ta·rasʹso) ʻoku ʻuhinga fakafoʻilea ia ki he hohaʻatuʻu. Fakatatau ki ha mataotao ʻe taha, ʻi he potutohi ko ení ʻoku ʻuhinga ia “ko hono fakatupunga ha tangi ʻi loto; ke toʻeloto mo e mamahi lahi.” Ko e foʻi veape tatau pē naʻe ngāueʻaki ʻi he Sione 13:21 ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e tali ʻa Sīsū ki he foʻi fakakaukau ʻo hono lavakiʻi ia ʻe Siutasí.—Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 11:35.
ʻi loto ʻiate ia: Fakafoʻilea, “ʻi he laumālie.” Ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e pneuʹma ʻoku ngāueʻaki nai heni ʻi he ʻuhinga ko e mālohi faitākiekina ʻoku haʻu mei he loto ʻo ha tokotaha ʻo fakatupunga ai ia ke ne leaʻaki pea fai ha ngaahi meʻa ʻi ha founga pau.—Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga, “Laumālie.”
naʻe tangi: Ko e foʻi lea naʻe ngāueʻaki hení (da·kryʹo) ko e veape ia ʻo e foʻi nauna faka-Kalisi ki he “loʻimata” ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi konga Tohi Tapu hangē ko e Luke 7:38; Ngā. 20:19, 31; Hep. 5:7; Fkh. 7:17; 21:4. ʻOku hangē ʻoku fakahangataha lahi ange ki he tō loʻimatá ʻi he tangi leʻo-lahí. ʻI he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e foʻi veape faka-Kalisi ko ení ʻoku ngāueʻaki pē ia heni, pea ʻoku kehe ia mei he foʻi veape ʻoku ngāueʻaki ʻi he Sione 11:33 (sio ki he nouti ako) ke fakamatalaʻiʻaki ʻa e tangi ʻa Mele mo e kau Siú. Naʻe ʻilo ʻe Sīsū te ne fokotuʻu hake ʻa Lāsalosi, ka naʻá ne mamahi lahi heʻene sio ki hono ngaahi kaumeʻa ʻofeiná ʻi heʻenau loto-mamahí. ʻI hono ueʻi ʻe he ʻofa mo e manavaʻofa ki hono ngaahi kaumeʻá, naʻá ne tangi tō loʻimata ʻi honau ʻaó. ʻOku fakamahino ʻe he fakamatalá ni naʻe maʻu ʻe Sīsū ʻa e kaungāongoʻi ki he faʻahinga ne mole atu honau ngaahi ʻofaʻangá ʻi he mate tupu meia ʻĀtamá.
(Sione 11:43, 44) ʻI he hili ʻene leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni, naʻá ne kalanga leʻo-lahi: “Lāsalosi, hū mai ki tuʻa!” 44 Naʻe hū mai leva ki tuʻa ʻa e tangata naʻe maté ʻoku kei lalava hono ongo vaʻé mo hono ongo nimá ʻaki ha ngaahi noʻo, pea ko hono fofongá naʻe takatakaiʻi ʻaki ha konga tupenu. Naʻe pehē ʻe Sīsū kiate kinautolu: “Vete ia pea tuku ke ne ʻalu.”
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 11:49) Ka ko ha taha ʻo kinautolu, ko Kaiafasi, ʻa ia naʻe taulaʻeiki lahi ʻi he taʻu ko iá, naʻá ne pehē ange kiate kinautolu: “ʻOku ʻikai te mou ʻilo ha momoʻi meʻa ʻe taha,
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 11:49
taulaʻeiki lahi: ʻI he taimi naʻe ngāue ai ʻa ʻIsileli ko ha puleʻanga tauʻatāiná, naʻe maʻu ʻe he taulaʻeiki lahí hono lakangá ʻi he kotoa ʻene moʻuí. (Nōm. 35:25) Kae kehe, ʻi he lolotonga hono puleʻi ʻe Loma ʻa ʻIsilelí, ko e kau taki naʻe fakanofo ʻe Lomá naʻa nau maʻu ʻa e mafai ke nau fakanofo mo fakahifo ʻa e taulaʻeiki lahí. (Sio ki he Lea mo Hono ʻUhinga, “Taulaʻeiki Lahi.”) Ko Kaiafasi, naʻe fakanofo ʻe he kau Lomá, ko ha fakafofonga fakapuleʻanga poto naʻá ne maʻu hono lakangá ʻo fuoloa ange ia ʻi ha taha pē ʻi he faʻahinga naʻe ʻi muʻa ʻiate iá. Naʻe fakanofo ia ʻi he 18 T.S. nai peá ne maʻu ai pē hono lakangá ʻo aʻu ki he 36 T.S. nai. ʻI he pehē ko Kaiafasi naʻe taulaʻeiki lahi ʻi he taʻu ko iá, ʻa ia, ʻi he 33. T.S., naʻe ʻuhinga nai ʻa Sioné ko e vahaʻa taimi ʻo e taulaʻeiki lahi ʻa Kaiafasí naʻe kau ai ʻa e taʻu ʻoku manatua naʻe pekia ai ʻa Sīsuú.—Sio ki he Fakamatala Fakalahi E12 ki he tuʻuʻanga nai ʻo e fale ʻo Kaiafasí.
(Sione 12:42) Ka neongo ia, naʻa mo e tokolahi ʻo e kau pulé naʻa nau tui moʻoni kiate ia, ka naʻe ʻikai te nau fakahaaʻi ʻenau tui kia Sīsuú koeʻuhi ko e kau Fālesí, telia naʻa kapusi kinautolu mei he sinakoké;
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 12:42
kau pulé: Ko e foʻi lea faka-Kalisi heni ki he “kau pulé” ʻoku ʻuhinga nai ki he kau mēmipa ʻo e fakamaauʻanga māʻolunga faka-Siú, ʻa e Sanetalimí. ʻOku ngāueʻaki ʻa e foʻi leá ʻi he Sione 3:1 ʻi he lave kia Nikotīmasi, ko ha mēmipa ʻo e fakamaauʻanga ko iá.—Sio ki he nouti ako ʻo e Sione 3:1.
kapusi . . . mei he sinakoké: Pe “tuʻusi; tapui mei he sinakoké.” Ko e hoanauna faka-Kalisi ko e a·po·sy·naʹgo·gos ʻoku ngāueʻaki pē ʻi heni pea ʻi he Sione 12:42 mo e 16:2. Ko ha tokotaha ne kapusi ʻe fai ʻa e fakamamaʻo pe fakaliliʻa ki ai ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha liʻekina fakasōsiale. Ko ha tuʻusi pehē ʻo e feohi mo e kau Siu kehé ʻe ʻi ai hono ngaahi nunuʻa fakaʻekonōmika mamafa ki he fāmilí. Ko e ngaahi sinakoké, ʻa ia naʻe ngāueʻaki tefito ki he akó, naʻe aʻu ki ha tuʻunga naʻe toe ngāueʻaki ko ha ngaahi feituʻu ki he ngaahi fakamaauʻanga fakalotofonua ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e mafai ki hono hilifaki ʻa e ngaahi tautea haha mo e tuʻusí.—Sio ki he nouti ako ʻo e Māt. 10:17.
ʻOKATOPA 15-21
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 13-14
“Kuó U Fokotuʻu ʻa e Sīpinga Kiate Kimoutolu”
(Sione 13:5) ʻI he hili iá, naʻá ne ʻai ha vai ki ha pēsoni peá ne kamata ke fufulu ʻa e vaʻe ʻo e kau ākongá pea holo mātuʻu ia ʻaki ʻa e tauveli ko ia naʻe noʻo ʻiate iá.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 13:5
fufulu ʻa e vaʻe ʻo e kau ākongá: ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ko e ngaahi senitoló naʻe lahi taha hono ngāueʻakí. Ko ha laʻi leta pē naʻe takai ʻi he laʻi vaʻé mo e tungaʻivaʻé, ko ia naʻe pau ke likoliko ʻa e vaʻe ʻo ha tokotaha fononga mei he ngaahi hala mo e loto ʻataʻatā efua mo pelepelá. Ko ia ai, naʻe angamaheniʻaki ki ha taha ke ne vete hono senitoló ʻi heʻene hū ki ha ʻapi, pea ʻe fakapapauʻi ʻe he tokotaha talitali kakaí ne ʻosi fufulu ʻa e vaʻe ʻo ʻene tokotaha ʻaʻahí. ʻOku ʻi he Tohi Tapú ha ngaahi lave lahi ki he tōʻonga ko ení. (Sēn. 18:4, 5; 24:32; 1 Sām. 25:41; Luke 7:37, 38, 44) ʻI hono fufulu ʻe Sīsū ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ākongá, naʻá ne ngāueʻaki ʻa e tōʻonga ko ení ke ʻoange kiate kinautolu ha lēsoni ʻi he anga-fakatōkilaló mo e ngāue fetamaioʻeikiʻakí.
(Sione 13:12-14) Pea ʻi he hili ko eni ʻene fufulu honau vaʻé mo tui hono ngaahi kofu tuʻá, naʻá ne toe tokoto atu ki he tēpilé peá ne pehē kiate kinautolu: “ʻOku mou mahinoʻi ʻa e meʻa kuó u fai kiate kimoutolú? 13 ʻOku mou ui au ko e ‘Faiako,’ mo e ‘ʻEiki,’ pea ʻoku tonu hoʻomou leá, he ko au ia. 14 Ko ia ai, kapau ko au ē, ko e ʻEiki mo e Faiakó, naʻá ku fufulu homou vaʻé, tā ʻoku totonu foki ke mou fefufuluʻaki homou vaʻé.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 13:12-14
ʻoku totonu: Pe “moʻuaʻaki ke.” Ko e foʻi veape faka-Kalisi naʻe ngāueʻaki hení ʻoku faʻa ngāueʻaki ʻi ha ʻuhinga fakapaʻanga, ʻo ʻuhinga tefito “ko e moʻuaʻaki ki ha taha; moʻuaʻaki ha meʻa ki ha taha.” (Māt. 18:28, 30, 34; Luke 16:5, 7) ʻI heni pea ʻi he ngaahi potutohi kehe, ʻoku ngāueʻaki ʻi ha ʻuhinga lahi ange ʻo e hoko ʻo moʻuaʻaki pe moʻuaʻaki ke fai ha meʻa.—1 Sio. 3:16; 4:11; 3 Sio. 8.
(Sione 13:15) He kuó u fokotuʻu ʻa e sīpinga kiate kimoutolu, ke hangē tofu pē ko ia naʻá ku fai kiate kimoutolú, ʻoku totonu ke mou fai pehē foki.
Fakahoko ʻe he Moʻungaʻi Tangata Lahi Tahá ha Ngāue Anga-Fakatōkilalo
ʻI hono fufulu ko ia ʻa e vaʻe ʻo ʻene kau ākongá, naʻe tokonaki mai ai ʻe Sīsū ha lēsoni mālohi ʻi he anga-fakatōkilaló. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai totonu ki he kau Kalisitiané ke nau fakakaukau ʻoku nau mahuʻinga fau ke totonu maʻu pē ai ki he niʻihi kehé ke tauhi kinautolu, pe totonu ke nau kumi ki ha ngaahi tuʻunga lāngilangi mo ongoongoa. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke nau muimui ʻi he sīpinga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú, ʻa ia “naʻe ʻikai te ne haʻu ke maʻu sevaniti, ka ke sevaniti pe ʻe ia, pea ke tuku ʻene moʻui ke huhuʻiʻaki ha tokolahi.” (Mātiu 20:28) ʻIo, ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku totonu ke nau loto-lelei ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue anga-fakatōkilalo tahá ʻiate kinautolu taki taha.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 14:6) Naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia: “Ko au ʻa e halá pea mo e moʻoní pea mo e moʻuí. ʻOku ʻikai haʻu ha taha ki he Tamaí ka ʻi heʻene fou pē ʻiate au.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 14:6
Ko au ʻa e halá pea mo e moʻoní pea mo e moʻuí: Ko Sīsū ʻa e halá koeʻuhi ko ia pē ʻoku fou ai ʻetau fakaofiofi ki he ʻOtuá ʻi he lotú. Ko e toe “hala” foki ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau fakalelei ai ki he ʻOtuá. (Sione 16:23; Loma 5:8) Ko Sīsū ʻa e moʻoní he naʻá ne lea mo moʻui ʻo fehoanaki mo e moʻoní. Naʻá ne toe fakahoko ʻa e ngaahi kikite lahi ʻo fakahaaʻi ai ko hono ngafa tefitó ko hono fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá. (Sione 1:14; Fkh. 19:10) Naʻe hoko ʻa e ngaahi kikité ni “ʻo ‘ʻio’ [pe fakahoko] ko e meʻa ʻiate ia.” (2 Kol. 1:20) Ko Sīsū ʻa e moʻuí koeʻuhi fakafou ʻi he huhuʻí, naʻá ne ʻai ai ke malava ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau maʻu ʻa e “moʻui moʻoní,” ʻa ia ko e “moʻui taʻengatá.” (1 Tīm. 6:12, 19; ʻEf. 1:7; 1 Sio. 1:7) Te ne toe fakamoʻoniʻi ko ia ʻa e “moʻuí” ki he laui miliona ko ia te ne fokotuʻu hake fakataha mo e ʻamanaki ko e moʻui taʻengata ʻi he palataisí.—Sione 5:28, 29.
(Sione 14:12) ʻOku ou mātuʻaki tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ʻilonga ʻa ia ʻokú ne ngāueʻi ʻa e tui kiate aú te ne fai foki ʻa e ngaahi ngāue ʻoku ou faí; pea te ne fai ʻa e ngaahi ngāue ʻoku lahi ange ia ʻi he ngaahi ngāué ni, koeʻuhi ʻoku ou ʻalu ki he Tamaí.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 14:12
ngaahi ngāue ʻoku lahi ange ia ʻi he ngaahi ngāué ni: ʻOku ʻikai ke pehē ʻe Sīsū ia ko e ngaahi ngāue fakaemana ʻe fakahoko ʻe heʻene kau ākongá ʻe lahi ange ia ʻi heʻene ngaahi ngāue fakaemana ʻaʻaná. Ka, naʻá ne anga-fakatōkilalo ʻo lāuʻilo ko e lahi ʻo ʻenau ngāue fakamalangá mo ʻenau faiakó ʻe lahi ange ia ʻi haʻaná. ʻE ʻosiki ʻe hono kau muimuí ha vāhenga ngāue lahi ange, aʻu ki he kakai tokolahi ange, mo malanga ʻi ha vahaʻa taimi fuoloa ange ʻiate ia. ʻOku fakahaaʻi mahino ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsuú naʻá ne ʻamanekina ʻe hokohoko atu ʻe hono kau muimuí ʻa ʻene ngāué.
ʻOKATOPA 22-28
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 15-17
“ʻOku ʻIkai ko ha Konga Kimoutolu ʻo e Māmaní”
(Sione 15:19) Ka ne ko ha konga kimoutolu ʻo e māmaní, ʻe leleiʻia ʻa e māmaní ʻi heʻene meʻa ʻaʻaná. Ka koeʻuhi ʻoku ʻikai ko ha konga kimoutolu ʻo e māmaní, ka kuó u fili kimoutolu mei he māmaní, ko e ʻuhinga ia ʻoku fehiʻa ai ʻa e māmaní ʻiate kimoutolú.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 15:19
māmaní: ʻI he potutohi ko ení, ko e foʻi lea faka-Kalisi ko e koʹsmos ʻoku ʻuhinga ia ki he māmani ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku mavahe mei he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá, ki he sōsaieti fakaetangata taʻemāʻoniʻoni kuo mavahe mei he ʻOtuá. Ko Sione pē ʻa e tokotaha tohi Kōsipeli ʻoku lave kia Sīsū ʻi heʻene lea ʻo pehē ko hono kau muimuí ʻoku ʻikai ko ha konga kinautolu ʻo e māmaní pe ʻoku ʻikai te nau kau ki he māmaní. Ko e foʻi fakakaukau tatau pē ʻoku fakahaaʻi tuʻo ua ʻi he lotu fakamuimui ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositolo faitōnungá.—Sione 17:14, 16.
(Sione 15:21) Ka te nau fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa kiate kimoutolu koeʻuhi ko hoku hingoá, koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e Tokotaha naʻá ne fekau mai aú.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 15:21
koeʻuhi ko hoku hingoá: ʻI he Tohi Tapú, ko e foʻi lea ko e “hingoá” ʻi he taimi lahi ʻoku ʻuhinga pē ia ki he tokotaha ʻoku uiʻaki ʻa e hingoa ko iá, ki hono ongoongó, mo e meʻa kotoa ʻokú ne fakafofongaʻí. (Sio ki he nouti ako ʻo e Māt. 6:9.) ʻI he fekauʻaki mo e hingoa ʻo Sīsuú, ʻoku toe ʻuhinga ia ki he mafai mo e tuʻunga kuo ʻoange ki ai ʻe heʻene Tamaí. (Māt. 28:18; Fil. 2:9, 10; Hep. 1:3, 4) ʻOku fakamatalaʻi heni ʻe Sīsū ʻa e ʻuhinga ʻe fai ai ʻe he kakai ʻo e māmaní ha ngaahi meʻa ʻoku fepaki mo hono kau muimuí: koeʻuhi ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa e Tokotaha naʻá ne fekau mai iá. Ko hono ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke nau mahinoʻi mo tali ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai ʻa e hingoa ʻo Sīsuú. (Ngā. 4:12) ʻE kau heni ʻa e tuʻunga ʻo Sīsū ko e Tokotaha Pule fakanofo ʻa e ʻOtuá, ko e Tuʻi ʻo e ngaahi tuʻi, ʻa ia ʻe punou ki ai ʻa e kakai kotoa pē ʻi he moʻulaloa ka nau maʻu ʻa e moʻuí.—Sione 17:3; Fkh. 19:11-16; fakafehoanaki m o e Saame 2:7-12.
(Sione 16:33) Kuó u leaʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolú koeʻuhi ke mou maʻu ʻiate au ʻa e nongá. ʻI he māmaní te mou maʻu ai ʻa e mamahi, kae loto-toʻa! Kuó u ikuna ʻa e māmaní.”
it-1 516
Loto-Toʻa
ʻOku fiemaʻu ki he Kalisitiané ʻa e loto-toʻa ke ne kei nofo taʻeʻuliʻi mei he ngaahi tōʻonga mo e ngaahi ngāue ʻa ha māmani ʻoku fili mo Sihova ko e ʻOtuá pea ke nau kei faitōnunga ai pē kiate Ia neongo ʻa e pau ke fehangahangai mo e tāufehiʻa ʻa e māmaní. Naʻe tala ʻe Sīsū Kalaisi ki heʻene kau ākongá: “ʻI he māmaní te mou maʻu ai ʻa e mamahi, kae loto-toʻa! Kuó u ikuna ʻa e māmaní.” (Sione 16:33) Naʻe ʻikai ʻaupito ʻulutukua ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ki he tākiekina ʻa e māmaní, ka naʻá ne ikunaʻi ʻa e māmaní ʻaki ʻa e ʻikai te ne hoko ʻo hangē ko iá ʻi ha tuʻunga pē. Ko e faʻifaʻitakiʻanga fakaofo ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha ikuná pea mo e ola ʻo hono ʻalunga taʻemelé ʻoku lava ke ne fakafonu ha taha ʻaki ʻa e loto-toʻa ʻoku fiemaʻu ke faʻifaʻitaki ai kiate ia ʻi he hanganaki mavahe mo ʻikai fakameleʻi ʻe he māmaní.—Sione 17:16.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 17:21-23) koeʻuhi ke nau hoko kotoa ʻo taha, ʻo hangē pē ko koé, ʻe Tamai, ʻokú ke fāʻūtaha mo au pea ʻoku ou fāʻūtaha mo koe, ke nau hoko foki mo kinautolu ʻo fāʻūtaha mo kitaua, koeʻuhí ke tui ʻa māmani naʻá ke fekau mai au. 22 Kuó u ʻoange kiate kinautolu ʻa e lāngilangi kuó ke ʻomai kiate aú, koeʻuhi ke nau hoko ʻo taha ʻo hangē pē ko ʻeta tahá. 23 Ko au ʻoku ou fāʻūtaha mo kinautolu pea ko koe ʻokú ke fāʻūtaha mo au, koeʻuhi ke nau hoko ʻo fāʻūtaha kakato, ke ʻilo ai ʻe māmani naʻá ke fekau mai au pea naʻá ke ʻofa ʻiate kinautolu ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa ʻiate aú.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 17:21-23
taha: Pe “fāʻūtaha.” Naʻe lotu ʻa Sīsū ke hoko hono kau muimui moʻoní ʻo “taha,” ʻo ngāue fāʻūtaha ki he taumuʻa tatau, hangē tofu pē ko ʻene “taha,” mo ʻene Tamaí ʻo fakahaaʻi ʻi he ngāue fakataha mo e fāʻūtaha ʻo e fakakaukau. (Sione 17:22) ʻI he 1 Kol. 3:6-9, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Paula ʻa e faʻahinga fāʻūtaha ko eni ʻi he kau faifekau Kalisitiané ʻi heʻenau ngāue fakataha pea pehē mo e ʻOtuá.—Sio ki he 1 Kol. 3:8 mo e nouti ako ʻo e Sione 10:30; 17:11.
hoko ʻo fāʻūtaha kakato: Pe “hoko ʻo fāʻutaha fakaʻaufuli.” ʻI he veesi ko ení ʻoku fakafehokotaki ai ʻe Sīsū ʻa e fāʻūtaha haohaoá mo e hoko ʻo ʻofaʻi ʻe he Tamaí. ʻOku fehoanaki eni mo e Kol. 3:14, ʻa ia ʻoku pehē: “ʻOfá . . . ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.” Ko e fāʻūtaha haohaoa ko ení ʻoku fakangatangata. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga ia ʻoku toʻo mei ai ʻa e kehekehe kotoa ʻo e angaʻitangatá, hangē ko e ngaahi malava, ngaahi tōʻonga mo e konisēnisi fakatāutahá. ʻOku ʻuhinga ia ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku nau fāʻūtaha ʻi he ngāue, tui mo e faiako.—Loma 15:5, 6; 1 Kol. 1:10; ʻEf. 4:3; Fil. 1:27.
(Sione 17:24) Tamai, ʻoku ou loto ke hoko ʻa e faʻahinga kuó ke tuku mai kiate aú ʻo nau fakataha mo au ʻi he feituʻu ʻoku ou ʻi aí, koeʻuhi ke nau sio ki hoku lāngilangi kuó ke ʻomai kiate aú, koeʻuhi naʻá ke ʻofa ʻiate au ki muʻa ia ʻi he tanupou ʻo māmaní.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 17:24
tanupou ʻo māmaní: Ko e foʻi lea faka-Kalisi ki he “tanupou” ʻoku liliu ia ko e “ke tuʻituʻiaʻi” ʻi he Hep. 11:11, ʻa ia ʻoku ngāue fakataha ʻaki ai mo e “tamá.” ʻI hono ngāueʻaki heni ʻi he kupuʻi lea “tanupou ʻo māmaní,” ʻoku ʻuhinga nai ia ki he fanauʻi ʻo e fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví. ʻOku fakafekauʻaki ʻe Sīsū ʻa e “tanupou ʻo māmaní” mo ʻĒpeli, ʻo hā mahino ko e ʻuluaki tangata ia ne lava ke huhuʻí pea ko e fuofua tokotaha ke ʻai hono hingoá ʻo “tohi ʻi he takainga tohi ʻo e moʻuí talu mei he tanupou ʻo e māmaní.” (Luke 11:50, 51; Fkh. 17:8) Ko e ngaahi lea ko eni ʻa Sīsū ʻi he lotu ki heʻene Tamaí ʻoku toe fakapapauʻi mai ai ko e talu mei tuai—ki muʻa ke tuʻituʻiaʻi ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ha fānaú—naʻe ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne-fakatupú.
ʻOKATOPA 29–NŌVEMA 4
KOLOA MEI HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ | SIONE 18-19
“Naʻe Faifakamoʻoni ʻa Sīsū ki he Moʻoní”
(Sione 18:36) Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko hoku Puleʻangá ʻoku ʻikai ko ha konga ia ʻo e māmani ko ení. Kapau ko hoku Puleʻangá ko ha konga ʻo e māmani ko ení, naʻe mei faitau ʻa ʻeku kau fakafeʻaó ke ʻoua naʻa tuku atu au ki he kau Siú. Kae hangē pē ko iá, ko hoku Puleʻangá ʻoku ʻikai mei heni.”
(Sione 18:37) Ko ia naʻe pehē ʻe Pailato kiate ia: “Kapau leva ko ia, ko ha tuʻi koe?” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Ko ena ʻokú ke lea mai ʻaki ko ha tuʻi au. He ko e meʻa eni kuo fanauʻi mai ai aú, pea ko e meʻa eni kuó u haʻu ai ki he māmaní, ke u faifakamoʻoni ki he moʻoní. Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku kau ki he moʻoní ʻokú ne fanongo ki hoku leʻó.”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 18:37
faifakamoʻoni ki he: Hangē ko hono ngāueʻaki ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ko e ongo foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “ke faifakamoʻoni” (mar·ty·reʹo) mo e “fakamoʻoni” (mar·ty·riʹa; marʹtys) ʻoku mata lahi hona ʻuhingá. ʻOku ngāueʻaki fakatouʻosi ʻa e ongo foʻi leá ni ʻi he ʻuhinga tefito ko hono fakapapauʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá meiate kita tonu pe ʻilo fakafoʻituitui ki ai, ka ʻoku toe kau nai ki ai ʻa e foʻi fakakaukau ko hono “talaki; fakapapauʻi; lea lelei fekauʻaki mo ia.” Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakapapauʻi mo talaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi moʻoni naʻá ne tuipau ki aí ka naʻá ne toe moʻui ʻi he founga naʻe pouaki ai ʻa e moʻoni ʻo e folofola fakaekikite mo e ngaahi talaʻofa ʻa ʻene Tamaí. (2 Kol. 1:20) Ko e taumuʻa ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e Puleʻangá mo hono Pule Faka-Mīsaiá ne ʻosi tomuʻa tala fakaikiiki. Ko e ʻalunga moʻui fakaemāmani kotoa ʻa Sīsuú, ʻo aʻu ki heʻene pekia fakaefeilaulaú naʻe fakahoko kotoa ai ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo iá, ʻo kau ai ʻa e ʻata, pe sīpinga, naʻe ʻi he fuakava Laó. (Kol. 2:16, 17; Hep. 10:1) Ko ia ʻi he lea mo e ngāue, ʻoku lava ke pehē ai ko Sīsuú ‘naʻe faifakamoʻoni ki he moʻoní.’
moʻoní: Naʻe lave ʻa Sīsū, ʻo ʻikai ki he moʻoní fakalūkufua ka ki he moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá. Ko e ʻelemēniti tefito ʻo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá ko Sīsū, ko e “foha ʻo Tēvita,” ke hoko ko e Taulaʻeiki Lahi pea ko e Pule ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Māt. 1:1) Naʻe fakamatalaʻi ʻe Sīsū ko e ʻuhinga tefito ʻo ʻene haʻu ki he māmani ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, mo ʻene moʻui ʻi he māmaní, pea mo ʻene ngāue fakafaifekaú ke talaki ʻa e moʻoni ʻo fekauʻaki mo e Puleʻanga ko iá. Naʻe talaki ʻe he kau ʻāngeló ha pōpoaki meimei tatau ki muʻa pea ʻi he taimi ʻo hono ʻaloʻi ʻo Sīsū ʻi Pētelihema ʻo Siuteá, ʻa e kolo naʻe fanauʻi ai ʻa Tēvitá.—Luke 1:32, 33; 2:10-14.
(Sione 18:38a) Naʻe pehē ange ʻe Pailato kiate ia: “Ko e hā ʻa e moʻoní?”
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 18:38a
Ko e hā ʻa e moʻoní?: ʻOku ʻuhinga nai ʻa e fehuʻi ʻa Pailató ki he moʻoní fakalūkufua, ʻikai fakatefito pē ki he “moʻoni” naʻe toki lāulea ki ai ʻa Sīsuú. (Sione 18:37) Ka ne ko ha fehuʻi loto-moʻoni eni, ʻoku ʻikai ha veiveiua ne ʻosi tali ʻe Sīsū. Ka ʻoku ngalingali ko e ʻeke pē ʻe Pailato ia ʻa e fehuʻí ke tali loto pē koeʻuhi ko e veiveiua pe taʻetui anga-manukí, ʻo hangē pe ha pehē, “Moʻoni? Ko e hā ia? ʻOku ʻikai ha meʻa pehē!” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai toe tatali ʻa Pailato ia ki ha tali ka ʻokú ne mavahe ʻo ne hū atu ki tuʻa ki he kau Siú.
Keli ki he Makakoloa Fakalaumālie
(Sione 19:30) ʻI he hili ʻene maʻu ʻa e uaine mahí, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Kuo lava!” Pea ʻi he punou hifo hono ʻulú, naʻá ne tuku ange hono laumālié.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 19:30
naʻá ne tuku ange hono laumālié: Pe “naʻá ne pekia; naʻe tuʻu ʻene mānavá.” Ko e foʻi lea “laumālié” (faka-Kalisi, pneuʹma) ʻe mahinoʻi nai heni ko e ʻuhinga ki he “mānava” pe “ivi moʻui.” ʻOku poupouʻi eni ʻi hono ngāueʻaki ʻa e foʻi veape faka-Kalisi ko e ek·pneʹo (fakafoʻilea, “tukuange ʻene mānavá”) ʻi he fakamatala fehoanaki mo ia ʻi he Mk. 15:37 mo e Luke 23:46 (ʻa ia ʻoku liliu ai ko e “pekia” pe, hangē ko hono fakalea ʻe taha ʻoku lave ki ai ʻa e nouti ako ʻo e ongo vēsí ni, ko e “tuʻu ʻene mānavá”). ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko hono ngāueʻaki ʻo e foʻi lea faka-Kalisi naʻe liliu ko e “tuku ange” ʻoku ʻuhinga iá naʻe taʻofi loto-lelei ʻe Sīsū haʻane fāinga ke kei moʻui atu, koeʻuhi he ne ʻosi fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē. Naʻá ne loto-lelei ke “lilingi atu ʻa ʻene moʻuí ʻo aʻu ki heʻene mate.”—ʻAi. 53:12; Sione 10:11.
(Sione 19:31) Koeʻuhi ko e ʻaho ia ʻo e Teuteú, pea ke ʻoua naʻa kei ʻi he ngaahi ʻakau fakamamahí ʻa e ngaahi sinó ʻi he Sāpaté (he ko e ʻaho Sāpate ko iá ko ha Sāpate lahi), naʻe kole leva ʻa e kau Siú kia Pailato ke fesiʻi honau vaʻé pea ʻohifo honau sinó.
Nouti ako ʻi he nwtsty ʻo e Sione 19:31
ko e ʻaho Sāpate ko iá ko ha Sāpate lahi: Ko Nīsani 15, ʻa e ʻaho hili ʻa e Pāsová, ko ha Sāpate maʻu pē ia, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e ʻaho ʻo e uiké naʻe tō aí. (Liv. 23:5-7) ʻI he taimi naʻe hoko taimi taha ai ʻa e Sāpate makehe ko ení mo e Sāpate tuʻumaʻú (ko e ʻaho hono fitu ʻo e uike faka-Siú, ʻa ia ʻoku lele mei he tō ʻa e laʻaá ʻi he Falaité ki he tō ʻa e laʻaá ʻi he Tokonakí), ko ha Sāpate “lahi” leva ia. Ko ha Sāpate pehē naʻe hoko mai ʻi he ʻaho ʻo e pekia ʻa Sīsuú, ʻa ia naʻe hoko ia ʻi ha Falaite. ʻI he vahaʻa taimi mei he 29 ki he 35 T.S., ko e taʻu pē taha naʻe tō ai ʻa e Nīsani 14 ʻi he Falaité ko e taʻu 33 T.S. Ko ia ʻoku poupouʻi ʻe he fakamoʻoni ko ení ʻa e fakamulituku ko Nīsani 14, 33 T.S., naʻe pekia ai ʻa Sīsuú.