Ko Hono Lavaʻi ʻa e Ngaahi Taumuʻá
KO E loto-lelei, fetokouaʻaki, mo e melino fakavahaʻapuleʻangá—ko hai te ne taʻefakavīkivikiʻi ʻa e ngaahi taumuʻa tuʻu-ki-muʻa peheé? Ko e tokotaha fakaake ʻo e ngaahi ʻOlimipikí, ʻa Pāloni Pierre de Coubertin, naʻá ne tui ko e ngaahi sipotí te nau ikuʻi ʻa e ngaahi feʻauʻauhi fakafonuá ʻaki hono pouaki ʻa e fakaʻapaʻapa lahi ki he kau feʻauhí ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻa e matakali, lotu, pe ko e tangata pe fefine. Naʻá ne fakapapauʻi “ko ha māmani lelei ange ʻe lava ke fakahoko mai ia ʻaki pē ʻa e hoko ko e faʻahinga tāutaha lelei angé.” Ka ʻe lava ʻe he sipotí ʻo ʻomai moʻoni ʻa e melinó ki he māmaní? ʻI he fakafuofua mei honau lēkooti ʻi he kuohilí, ʻe pau ai ke tau tali ʻikai.
Lolotonga ʻoku ʻi ai pē ʻa e tuʻunga ʻo e ngaahi sipotí, ko e ako mei he Tohitapú ʻa e kī ki hono pouaki ʻo e melino moʻoní. Ko e moʻoni, ʻe lava ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú ʻo fakatupu ʻa e “faʻahinga tāutaha lelei ange,” ʻo hangē ko ia ko e lau ʻa Coubertin. Vakai angé ki he ngaahi konga Tohitapu ʻe niʻihi ʻa ia ʻokú ne pouaki ʻa e melino ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga tāutaha ʻoku nau ngāueʻaki kinautolú, ʻo tatau ai pē pe ko fē honau fonuá.
“Ko e meʻa kó é ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko e kau ako kimoutolu aʻaku, ʻo kapau ʻe ai haʻamou feʻofaʻaki.”—Sione 13:35.
“Mou nofo melino pe mo e kakai kotoa pe, ʻo kapau ʻe ala lava: kehe pe ke ʻataʻatā meiate kimoutolu.”—Loma 12:18.
“Lolotonga ʻoku ta faingamalie ta ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe.”—Kaletia 6:10.
“ʻOua ʻe feinga ki ha meʻa ko e fakafekākeʻi, pe ko e fieongoongoa; ka ʻi hoʻomou loto taʻehiki mou taki taha lau ʻoku lelei hake ʻa hono kainga ʻiate ia.”—Filipai 2:3.
“Ko e ngaohi ʻo e sino ʻoku ʻaonga ki ha meʻa siʻi pe, ka ko e lotu moʻoni ʻoku ʻaonga ki he meʻa kotoa pe; he ʻoku ne maʻu talaʻofa ki he moʻui ko eni, pea mo ia ka hoko mai.”—1 Timote 4:8.
ʻOku ʻaonga moʻoni ʻa e ngaahi taumuʻa ʻoku fokotuʻu mai ʻi he ngaahi konga Tohitapu ko ení? Fakakaukau atu ki he meʻa naʻe hoko ʻi Munich, Siamané. ʻI he 1974, ko e taʻu pē ia ʻe ua ʻi he hili hono fakameleʻi ʻa e Ngaahi Sipoti ʻOlimipiki naʻe fai ʻi he kolo ko iá ʻe he tau toitoí mo e fakapoó, naʻe fai ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ha fakataha-lahi fakavahaʻapuleʻanga ʻi he Sitētiume ʻOlimipikí. ʻI he faʻahinga naʻe kau ki aí, ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi kehé, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kulupu mei Kalisi mo Toake—ko e ongo fonua ʻa ia naʻá na fetauʻaki. Ko hono moʻoní, lolotonga ʻa e faʻahitaʻu māfana pē ko iá, naʻe kau ai ʻi ha fepaki ʻa e ngaahi kongakau Kalisí pea mo Toake koeʻuhi ko e motu ko Saipaló. Naʻe uesia ʻe he meʻá ni ʻa e kau Kalisitiane naʻa nau kau ki he fakataha-lahi ko ení? ʻIkai! He meʻa fakaueʻiloto moʻoni ki he kau mamatá ke sio ki he kau Kalisí mo e kau Toaké ʻi heʻenau fāʻofua pea feuiʻaki kinautolu ko e tokoua mo e tuofefiné!
ʻOku ʻiloa ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he māmaní kotoa ʻi hono lavaʻi ʻa e ngaahi vahaʻangatae melino ʻa ia ʻokú ne ikuʻi ʻa e ngaahi ʻā vahevahe fakafonuá, fakafaʻahingá, mo fakamatakalí. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai te nau taukaveʻi kuo nau lavaʻi haohaoa ʻa e taumuʻa ʻo e fāʻūtaha mo e fāitaha ʻi māmani lahí. ʻI he hangē ko e tokotaha kehe kotoa pē, kuo pau ke nau ngāue mālohi ke muimui ʻi he akonaki ʻa e ʻapositolo Kalisitiane ko Paulá: “Mou huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata, mo ʻene ngaahi falengā ngaue; pea kuo mo ʻai ʻa e tangata foʻou.” (Kolose 3:9, 10) Ka neongo ia, ʻoku nau tui mālohi ko e muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tohitapú ʻe lava ke ne tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau “kumi ki he melino, ʻio, ʻo tuli ki ai.”—1 Pita 3:11.
Ko e meʻa fakamamahí, ko e ngaahi ʻOlimipikí—neongo ʻenau ngaahi taumuʻa māʻolungá—kuo nau fakahaaʻi ʻa e kovi tahá ʻi he ngaahi meʻa lahi. ʻI hono kehé, ʻoku fakahoko mai ʻe he Folofola mālohi ʻa e ʻOtuá ʻa e kakai lelei tahá, ʻo pouaki ʻa e loto-lelei mo e melino fakavahaʻapuleʻangá.
[Fakatātā ʻi he peesi 8]
ʻOku pouaki ʻe he ngaahi ʻOlimipikí ʻa e feʻauʻauhí
[Maʻuʻanga]
Aus dem Fundus der MÜNCHNER OLYMPIAPARK GMBH, München
[Fakatātā ʻi he peesi 9]
ʻOku pouaki ʻe he Tohitapú ʻa e melinó