LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g01 7/8 p. 25-27
  • Ko ha Vakai Lelei Ange ki Ho Louʻulú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko ha Vakai Lelei Ange ki Ho Louʻulú
  • ʻĀ Hake!—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tupu mo e Ngangana ʻo e Louʻulú
  • Ko Hono Tauhi ke Moʻuilelei Ho Ngeʻesi ʻUlú mo e Louʻulú
  • Ko e Founga Ngaohi Ho ʻUlú
  • Ko e Meʻa ʻOku Fakahaaʻi ʻe Ho ʻUlú
  • Naʻe Fōtunga Fēfē ʻa Sīsū?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Vakai ki he Māmaní
    ʻĀ Hake!—2005
ʻĀ Hake!—2001
g01 7/8 p. 25-27

Ko ha Vakai Lelei Ange ki Ho Louʻulú

“ʻI HE kuonga mo e anga fakafonua kotoa,” ko e fakamatala ia ʻa e maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, “ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he louʻulú ha meʻa ʻo fekauʻaki mo e tokotaha ko iá.” Ko ia, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he vēkeveke mahuʻingaʻia ʻa e kakai tokolahi ʻi hono tauhi ke moʻuilelei mo fakaʻofoʻofa honau louʻulú.

Naʻe ʻeke ʻe he ʻĀ Hake! ha ngaahi fehuʻi anga-maheni ki ha kau ngaohi ʻulu taukei ʻe toko fā fekauʻaki mo e faʻunga pea mo e tokangaʻi ʻo e louʻulú. ʻI heʻene hā maí, ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku kau ki ho louʻulú ʻi he meʻa pē ko ia ʻoku hā maí.

Tupu mo e Ngangana ʻo e Louʻulú

F: Ko e hā ʻoku ngaohi mei ai ʻa e louʻulú?

T: Ko e louʻulú ʻoku ʻi ai ʻa e kelatini, ko ha faʻahinga polotini faipa ia. Ko e louʻulu taki taha ʻoku tupu ia mei ha foʻi luo ʻi he ngeʻesi ʻulú ʻoku ui ko e folikolo. ʻI he tefito ʻo e folikolo taki taha ʻoku ʻi ai ʻa e papila, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi halanga toto lahi. ʻOku faʻu ʻe he papila ʻa e fanga kiʻi sela ʻo e louʻulú ʻa ia ʻokú ne tekeʻi hake ʻa e fanga kiʻi selá ʻi he folikoló pea fakatahataha leva ia ʻo maʻu ai ʻa e louʻulú.

F: ʻOku ʻi ai ʻa e tui lahi ʻoku tupu vave ange ʻa e louʻulú ʻi hono kosí. ʻOku moʻoni eni?

T: ʻIkai. ʻOku fakakaukau ʻa e kakai ʻe niʻihi, ko e louʻulú ʻoku fafanga ia ʻe he sinó ʻo hangē ko e fafanga ʻo e ngaahi vaʻa ʻo ha fuʻu ʻakau ʻe hono sinó. Ka, ʻi heʻene tupu mai pē ʻa e louʻulú mei he ngeʻesi ʻulú, ʻoku mate ia. Ko ia, ko hono kosikosi ʻo e louʻulú, ʻoku ʻikai kaunga ia ki heʻene tupú.

F: Ko e hā ʻoku hinā ai ʻa e ʻulú?

T: Ko e leia ki loto ʻo e louʻulú ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa fakalanu ʻa ia ʻokú ne ʻomai ʻa e lanu ʻo e louʻulú. ʻI he mate ʻa e fanga kiʻi sela fakalanú, ʻoku hinā leva ʻa e ʻulú; ko e konga ia ʻo e hoholo ke motuʻá. Ko e hinā tōmuʻá ko e tupu nai ia mei he kēnisí pe ko e mahaki. Kae kehe, ko e foʻi fakakaukau hala ʻa e pehē, ʻe hinā vave ʻa e ʻulú. ʻOku nofo ʻa e meʻa fakalanú ʻi lalo ʻi he ngeʻesi ʻulú. Ko ia, ʻoku fiemaʻu ha taimi ke tupu ai ʻa e hinaá (ko e senitimita nai ʻe 1.25 ʻi he māhina) pea toki ʻasi ki he fukahi ʻulú.

F: Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ngangana ai ʻa e louʻulú?

T: Ko e ngangana ʻa e louʻulú ko e konga ia ʻo e vilo takai fakanatula ʻa e louʻulú. ʻI he fakaʻavalisí, ko e tokotaha kotoa ʻoku fakafuofua ki he louʻulu ʻe 50 ki he 80 ʻoku ngangana fakaʻaho mei aí. Ka, ko e faʻunga tula ʻo e kakai tangatá ʻoku ʻi ai hono makatuʻunga tukufakaholo pea ngalingali ko e tupu ia mei ha ʻikai palanisi ʻa e hōmoné, ʻo hoko ai ʻa e ngangana maʻu pē ʻo e ʻulú. Ko e ngangana anga-kehe mei ai ʻo e louʻulú ʻoku ui ia ko e ʻalopesia.a

F: ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e louʻulú ʻoku hā mei ai ʻa e tuʻunga moʻuilelei ʻo ha taha. Kuo mou ʻilo eni?

T: ʻIo. ʻI lalo ʻi he ngeʻesi ʻulú, ʻoku fafanga ai ʻe he totó ʻa e louʻulú. Ko ia, ʻe tapua mai nai ʻe ha louʻulu moʻuilelei ha maʻuʻanga fafanga fakaetoto lelei. Kae kehe, ko ha taha ʻoku kovi ʻene kaí pe inu ʻo hulu ʻa e ngaahi inu ʻolokaholó te ne ʻilo nai ʻoku kamata ke mate mo motumotu ngofua hono louʻulú, koeʻuhi ʻoku ʻikai lava ʻe hono maʻuʻanga totó ke fafanga lelei hono louʻulú. Ko e ngangana pe motu ngofua ʻa e louʻulú ʻoku lava ke aʻu ʻo hoko ia ko ha fakaʻilonga tokamuʻa ʻo ha mahaki pe ko ha feitama.

Ko Hono Tauhi ke Moʻuilelei Ho Ngeʻesi ʻUlú mo e Louʻulú

F: Fakamatalaʻi ʻa e founga ke ukuʻi ai ʻa e louʻulú mo e ngeʻesi ʻulú.

T: Kuo fakahaaʻi ʻe he meʻa ʻoku hokosiá ko e kakai tokolahi ko ia ʻoku feʻao mo e palopalema ʻo e mōmoa ʻa e ngeʻesi ʻulú ko e tupu ia mei he fuʻu lahi ʻa hono ukuʻi honau ngeʻesi ʻulú. Ko e moʻoni, ko e lolo ʻi ho ʻulú ʻoku tohoakiʻi mai ai ʻa e ʻulí mo e toetoenga maumau ʻi he kilí pea ʻoku malava ke ne tāpuniʻi ʻe ia ʻa e ngaahi tafenga lolo ʻoku ʻalu ki he folikoló. Ko ia, ko e uku tuʻumaʻú ʻoku fiemaʻu. Ka, ko e lolo fakanatulá ni ʻokú ne toe maluʻi ho kilí mei he siemu fakatuʻutāmakí pea taʻofi ʻi loto ʻa e hauhau ʻoku fiemaʻú. ʻI he fuʻu hulu ʻa e ukú, ʻokú ke toʻo ai ʻa e leia maluʻi ko ení mei ho ngeʻesi ʻulú pea fakatupunga ai ʻa e palopalema hangē ko e mōmoa ʻa e ngeʻesi ʻulú. ʻOku poupouʻi ʻe he kau taukei tokolahi ke uku pē ʻi he taimi ʻoku ʻuli ai ʻa hoto ngeʻesi ʻulú pe louʻulú. Ko e kakai ʻoku lolololo honau ʻulú ʻoku totonu ke lahi ange ʻenau ukú ʻi he faʻahinga ʻoku lelei pē pe mōmoa honau ngeʻesi ʻulú.

ʻI he ukú, olo ho ngeʻesi ʻulú. ʻI he foungá ni, ʻoku toʻo atu ai ʻa e fanga kiʻi sela maté mei he ngeʻesi ʻulú pea ʻoku tokoni ia ki he tafe totonu ʻa e totó, ʻa ia ʻokú ne fafanga ho louʻulú. Manatuʻi ke vaimaʻa ke mātuʻaki maʻa ʻaupito! Kapau naʻe ʻikai fanofano ho nimá ʻi he hili hono koaʻí, ʻe mōmoa pea mafahifahi ai ho kilí. ʻI he tuʻunga tatau, kapau ʻoku ʻikai maʻa lelei ʻa e semipuú, ʻoku hoko leva ai ʻo mōmoa mo mafunofuna ʻa e ngeʻesi ʻulú.

F: ʻE anga-fēfē hano tokangaʻi ha ngeʻesi ʻulu ʻoku mōmoa?

T: Inu ke lahi ʻa e vaí pea kai ʻa e meʻakai fakatupu-iví. ʻOku fakahauhau ʻe he meʻá ni ho kilí pea fafanga ai ʻa e maʻuʻanga totó. Ngāueʻaki ha semipū vaivai, pea olo maʻu pē ho ngeʻesi ʻulú. ʻOku ngāueʻaki foki ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi konitisinā taumaʻu mo e ngaahi huhuʻa fakafaitoʻo ke fakahauhau ʻaki ʻa e ngeʻesi ʻulú.

Ko e Founga Ngaohi Ho ʻUlú

F: Ko e hā ʻoku totonu ke manatuʻi ʻe ha taha ʻi haʻane ʻaʻahi ki ha tokotaha ngaohi ʻulu?

T: Kapau ʻokú ke loto ke liliu ʻa e sīpinga ho ʻulú, ʻomai ha fakatātā ʻo e sīpinga ʻokú ke fiemaʻú pea mo e sīpinga nai ʻoku ʻikai te ke fiemaʻú. Fakahaaʻi totonu ʻa hoʻo fiemaʻú pea mo e lahi ʻo e taimi ʻokú ke loto ke fakamoleki ki hono tokangaʻi fakaʻaho ʻo e ʻulú, koeʻuhi ko e ngaahi sīpinga ʻulu ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokanga lahi ange ʻi he ngaahi sīpinga kehé. Manatuʻi, ʻoku faʻa fiemaʻu ha ʻaʻahi tuʻo ua pe tuʻo tolu ki he tokotaha ngaohi ʻulú ke ne hoko ai ʻo ʻiloʻi ho faʻahinga louʻulú pea ke fakahoko ai ha fetuʻutaki lelei mo koe. Ko ia, ʻoua ʻe foʻi vave ʻi he ʻaʻahi ki hoʻo tokotaha ngaohi ʻulú!

Ko e Meʻa ʻOku Fakahaaʻi ʻe Ho ʻUlú

Ko e tokangaʻi mo e founga ngaohi ʻo e ʻulú ko ha ongo founga ia ʻo hono fakahaaʻi atu kitá. Kuo kosi ʻa e ʻulú, fakaloloa, fakahika, fakamingimingi, vali pea ngaohi ʻi he sīpinga kehekehe ke tuha mo e ngaahi ākenga ʻo e kuongá, ngaahi tui fakalotú pea aʻu ki he ngaahi fakakaukau fakasōsialé mo fakapolitikalé. Vakaiʻi lelei angé ho ʻulú. Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi mai ʻo fekauʻaki mo koé? Ko e louʻulu moʻuilelei ʻa ia ʻoku ngaohi leleí ʻoku saniʻi ai ʻa e tokotaha ʻoku ʻoʻoná pea ʻoku leleiʻia ai ʻa e niʻihi kehé.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he kupu ko e “ʻAlopesia—Nofo Fakalongolongo ʻi he Ngangana ʻa e ʻUlú,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo ʻEpeleli 22, 1991.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e kai ʻo e meʻakai fakatupu-iví mo e inu vai ke lahí ʻe tokoni nai ia ke moʻui ha ngeʻesi ʻulu mōmoa

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e fuʻu lahi ʻa e ukú ʻoku malava ke ne toʻo ai ʻa e ngaahi lolo maluʻi ʻi ho ngeʻesi ʻulú

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Ko e hinā ʻo e ʻulú ko e konga anga-maheni pē ia ʻo e hoholo ke motuʻá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share