Vakai ki he Māmaní
Ko e Fakakaukau Hala ki he Tupu ʻa e Louʻulú
“Ko hono kosi pe tele ho louʻulú ʻe ʻikai ke ne uesia ʻe ia ʻa e vave ʻo ʻene tupú, faʻungá pe ko hono matolú,” ko e lau ia ʻa ha kupu ki he moʻui leleí mo e fití ʻi he New York Times. Ko e fakakaukau hala ʻo pehē ʻe toe tupu vave ange mo matolu ange ʻa e louʻulú kapau ʻe kosi pe telé kuo taukaveʻi ia ʻi he ngaahi taʻu lahi. Kae kehe, ko e ngaahi fakatotolo hokohoko talu mei he 1920 tupú kuo fakahaaʻi ai ʻo pehē “ko e lōloa, faʻunga mo e fuo ʻo ho louʻulú ʻoku fakapapauʻi ia ʻe he lēvolo ʻo e kēnisí mo e hōmoné, ʻo ʻikai ko e tuʻo lahi ko ia ʻa hoʻo telé,” ko e lau ia ʻa e kupú. Ko e hā ʻoku hokohoko atu ai ʻa e foʻi fakakaukau halá? Mahalo pē koeʻuhí ko e kakai tokolahi ʻi he moʻuí ʻoku vave ʻenau kamata telé, ʻi he taimi ko ia ʻoku ʻikai aʻu ai ʻa e tupu ʻa e louʻulú ki hono tuʻunga loloa tahá pea ʻoku lanu maama ange ai ʻa e louʻulú. ʻOku faʻa hoko “ʻa e louʻulú ʻo lanu ʻuliʻuli ange mo matolu ange ʻi hono ngaahi aká, ko ia ko hono toʻo ko ē ʻa hono ngaahi hikuhikú ʻokú ne ʻai ai ke hā mai ha louʻulu matolu ange,” ko e lau ia ʻa e Times. “Ko e fulufulu patu ʻa ē ʻoku ʻasi ʻi he hili ʻa e telé ʻe hā loloa ange nai foki ia ʻi he lahi tatau ʻo e tupu ʻi he louʻulú ʻa ia ʻoku ʻosi loloa pē iá.”
Fakapulipuli ki he Founga Kaí mei Falanisē
“Ko e kau Falaniseé ʻoku nau kai lahi ʻa e ngako ʻoku hūhū ʻi he meʻakaí,” ko e lau ia ʻa e UC Berkeley Wellness Letter. “Neongo ia ʻoku nau sino siʻi ange kinautolu ʻi he kau ʻAmeliká mo ʻikai ʻaupito ngalingali ke hoko ʻo sisino. Ko e lahi ʻo ʻenau kau mate mei he mahaki mafú ʻoku siʻi hifo ia ʻi he vaeua ʻo e kau mate ʻa ʻAmeliká pea ʻoku siʻi hifo ange ia ʻi ha toe fonua pē ʻi he [ʻIunioni ʻo ʻIulopé].” Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e faikehekehé? Ko e talí mahalo ko e kau Falaniseé “ʻoku nau kai ʻa e kalolī siʻisiʻi ange,” ko e lau ia ʻa e Wellness Letter. Ko e fakatotolo naʻe fakahoko ʻi he ngaahi falekai ʻi Pālesi mo Philadelphia, Pennsylvania, U.S.A., naʻe fakahaaʻi ai ko e lahi ʻo e meʻatokoni ʻoku tokonaki ʻi he ngaahi falekai Falaniseé ʻoku mātuʻaki siʻisiʻi ange ia. Ko e ngaahi tohi kuki faka-Falaniseé ʻoku toe kehe foki ia. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi tokonaki feʻungamālie ʻo e kakanoʻi manú ʻa ia naʻe ʻi he ngaahi tohi kuki faka-Falaniseé naʻe siʻisiʻi ange ia. “Mahalo ko e ʻilo fakaueʻiloto taha kuo maʻú ko e pehē ko ia ʻoku fakamoleki ʻe he kakai Falaniseé ha taimi lahi ange ke kai ai ʻa ʻenau meʻatokoni siʻisiʻi ange ʻa ia kuo tokonakí,” ko e lau ia ʻa e kupú. “Ko e ʻavalisí ko ha tokotaha Falanisē ʻokú ne fakamoleki ha meimei miniti ʻe 100 ʻi he ʻaho ki he ʻaho ʻi he kaí ʻataʻatā pē, lolotonga iá ko e kau ʻAmeliká ʻoku nau folo ʻa ʻenau maá (pea mo e hā pē) ʻi he tuʻunga fakaʻahó ʻi he miniti pē ʻe 60.” Ko e hā ʻa e fakamulitukú? Fakangatangata ʻa e lahi ʻo e kalolī ʻokú ke kaí. Kai fakapotopoto ʻa e lahi ʻo e meʻakai fakatupu iví. Fakamoleki ha taimi ke maʻu fiefia ai hoʻo meʻakaí. Kapau kuo tokonaki atu kiate koe ha fuʻu konga lahi ʻi ha falekai, vahevahe ia mo ha kaumeʻa pe ʻave ha vaeua ʻo ia ki ʻapi. Pea “ʻai ʻa e kai ʻi ʻapí ko ha hokosia fakamānako.”
Tauhi Hake ha Fānau he Lea ʻe Ua
“ʻI he taimi ʻoku ohi hake ai ʻa e fānaú ʻaki ʻa e kātakí mo e ongongofuá, ʻe lava ʻo hoko ai ʻa e lea kehekehé ko ha matavai ia ʻo e ʻaonga kiate kinautolu, ki honau ngaahi fāmilí pea mo e sōsaietí,” ko e lau ia ʻa e nusipepa Milenio ʻo e kolo lahi ko Mekisikoú. Ko e ngaahi fakatotoló kuo nau “fakamulituku ʻo pehē ko e fānau ʻoku nau lea ʻi he lea ʻe uá ʻoku nau ngāue lelei ange kinautolu ʻi he ʻapiakó ʻi he faʻahinga ko ia ʻoku nau lea ʻi he lea pē ʻe tahá.” ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hohaʻa ai ʻa e ngaahi mātuʻá ʻi he taimi ʻoku fakatahaʻi ai ʻe he fānaú ha ngaahi foʻi lea mei he ongo leá ʻi ha foʻi sētesi ʻe taha pe lea halaʻaki ʻi hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi lao ʻo ha lea ʻi he lea ʻe tahá. “Ka ko e ngaahi ‘hala’ fakakalama ko ʻení ʻoku maʻamaʻa mo vave ʻa hono ikuʻí,” ko e lau ia ʻa Palōfesa Tony Cline, ko ha toketā ʻoku tāfataha ʻene akó ki he fakalakalaka ʻo e leá ʻi he fānaú. Kapau ko e ongo lea ʻa e ongo mātuʻá fakatouʻosi ʻoku akoʻi ia mei hono fanauʻí, ʻoku ako pea mahinoʻi ia, pea ʻi he ʻalu ʻa e taimí, ʻe leaʻaki kehekehe ai ʻe he fānaú ʻa e ongo leá.
Ngaahi Fuʻu Peau Fakatupu Maumau Taʻealaʻiloʻi
ʻOku pehē ʻoku fakaʻavalisi ko e vaka lalahi ʻe ua ʻoku ngoto ʻi ha feituʻu ʻi he kolopé ʻi he uike taki taha. Naʻa mo e ngaahi fuʻu vaka lalahi ʻoku ngāueʻaki ki hono feʻaveʻaki ʻo e loló mo e ngaahi vaka uta koniteina lalahi ko hono lōloá ʻoku laka hake he mita ʻe uangeaú kuo nau hoko ʻo ngoto ʻi he tahí. Ko e lahi ʻo e ngaahi fakatamaki ko ʻení ʻoku fai ʻa e tui kuo fakatupunga ia ʻe ha ngaahi fuʻu peau fakatuʻutāmaki. Ko e ngaahi līpooti ʻo e ngaahi fuʻu peau māʻolunga ʻo e tahí ʻa ia ʻoku nau malava ke ʻai ʻo ngoto ʻa e ngaahi vaka lalahí kuo ʻosi talanoa fakalahiʻi ia ʻe he kau tangata ʻalu vaká. Kae kehe, ko ha ngāue fakaefekumi ʻa e ʻIunioni ʻo ʻIulopé kuó ne poupouʻi ʻa e ngaahi talanoa peheé. Ko e ngaahi tā ʻo e ngaahi ʻōsení ʻi he leita satelaité naʻe sikeni ke kumi ki he ngaahi fuʻu peau lalahí. Fakatatau ki he Süddeutsche Zeitung, ʻoku pehē ʻe he taki ngāue ko Wolfgang Rosenthal: “Kuo mau fakamoʻoniʻi ko e ngaahi fuʻu peaú ʻoku hoko lahi ange ia ʻi he meʻa naʻe ʻi he fakakaukaú.” Lolotonga ha vahaʻa taimi ko e uike ʻe tolu, naʻe maʻu ai ʻe heʻene timí ʻo ʻikai toe siʻi hifo he hongofulú. Ko e ngaahi peau peheé ʻoku nau meimei tuʻu hangatonu, ʻo lava pē ke aʻu ki he māʻolunga ko e mita ʻe 40, pea ʻe lava ʻo haʻaki ia ʻi ha vaka, ʻo maumauʻi lahi ia pe aʻu ʻo ne fakangotoʻi ia. Ko e ngaahi vaka siʻi pē ʻoku nau malava ke matuʻuaki kinautolú. “ʻI he taimi ní kuo pau ke tau ʻanalaiso ʻa e ngaahi peaú pe ʻe lava ʻo fai hano tomuʻa fakapapauʻi ki muʻa ke hokó,” ko e lau ia ʻa Rosenthal.
Ko e Laʻaá mo e Ngaahi Faʻē Feitamá
“Ko ha ako ki he lēvolo ʻo e vaitamini D ʻi he kau fefine feitamá kuo maʻu ai ha fika fakatupu hohaʻa ʻo e kau fefine ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e lahi feʻunga ʻo e vaitamini ko ʻení, ʻo ʻomai ai ʻa e fakatuʻutāmaki ki heʻenau fanga kiʻi pēpē teʻeki fanauʻí,” ko e fakamatala ia ʻa e nusipepa Sun-Herald ʻo ʻAositelēliá. Ko e fanga kiʻi pēpē ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha lahi feʻunga ʻo e vaitamini D ʻe lava ʻo tupu ai ʻa e veʻe pikó, hamú, pea ʻe tupu nai ai ʻa e mahaki hui ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e hui vaivaí. ʻI hano fakatotoloʻi ha kau fefine feitama ʻe toko 1,000 naʻe fakahoko ʻi he Falemahaki St. George ʻi Senē, naʻe maʻu ai ko e “taha ʻi he kau fefine kili lanu maʻa ʻe toko 10, pea mo e taha ʻi he kau fefine kili melomelo ʻe toko nima naʻe ʻikai te nau maʻu ha lahi feʻunga ʻo e vaitamini D.” Ko e fakaleleiʻanga ki he palopalema ko ʻení ʻoku hā ngali faingofua. Ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau faʻu ʻa e meimei peseti ʻe 90 ʻo e fiemaʻu ko ia ki he lahi ʻo e vaitamini D ʻaki hono fakaeʻa honau kilí ki he huelo vaivai ʻo e laʻaá. “Ko e kau fefine tokolahi ʻoku nau [fiemaʻu] ʻa e miniti pē nai ʻe 10 ʻi he huelo ʻo e laʻaá ʻi he ʻaho pe meimei houa ʻe taha ʻi he uike ke maʻu ai ha lahi feʻunga ʻo e vaitamini D,” ko e lau ia ʻa e pepá.
Fakaleleiʻi ʻe he Lautohí ʻa e Manatú
ʻE lava fēfē ke ke fakaleleiʻi ʻa hoʻo manatú? “ʻOua te ke ʻamanekina ha maná,” ko e lau ia ʻa e Folha Online ʻa Pelēsilá. “Ko e fakapulipulí ko hono ʻai ho foʻi ʻatamaí ke ngāue.” Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei taha ke ueʻi ai ho ʻatamaí ko e lautohí. ʻO anga-fēfē? Ko e toketā ki he neavé ko Ivan Izquierdo ʻokú ne pehē: “Ko e mōmeniti ʻoku ʻosi ai hono lau ʻe ha tokotaha ʻa e foʻi lea ‘ʻakau,’ ko e kotoa ʻo e ngaahi ʻuluʻakau kuó ne ʻosi ʻiloʻi ʻi he lolotonga ʻa ʻene moʻuí ʻoku paasi ia ʻi hono ʻatamaí ʻi he ngaahi sekoni fakakongokonga ʻe laui teau.” Fakatatau kia Izquierdo, “ko e kotoa ʻo ʻū meʻá ni ʻoku hoko taʻeʻiloʻi ia.” ʻOkú ne tui ko e faʻahinga ngāue ko ʻeni ʻo e fakakaukaú ʻokú ne ʻai ai ʻa hotau ʻatamaí ke ʻoua ʻe uesiangofua ʻe he ngaahi mahaki hangē ko e loto-ngalongaló. Ko e toketā neave ko Wagner Gattaz ʻo e Senitā Fakatotolo ki he Ngaahi Palopalema ʻo e Manatú ʻi São Paulo, ʻi Pelēsila, ʻokú ne pehē: “Ko e lahi ange ʻetau ngāueʻaki ko ia ʻa ʻetau manatú, ko e lahi ange ia ʻetau fakatolonga atu iá.”
Faitoʻo ʻi ʻApi ki he Fānaú
Ko hono ngāueʻaki taʻefakaalaala ʻo e faitoʻó ki he fānaú kuo hoko ia ko ha meʻa ʻoku angaʻaki ʻi Pelēsila mo e ngaahi fonua kehé, ko e līpooti ia ʻa e Folha Online. Ko e ngaahi fāmili lahi ʻoku nau tauhi ha sitoka ʻo e ʻū faitoʻó ʻi honau ʻapí. Ka “ʻi hono kehe ʻaupito mei he meʻa ʻoku fakakaukau ki ai ʻa e kakai tokolahi, naʻa mo e ngaahi faitoʻo ʻoku lava ʻo ʻomi taʻeʻiai ha fakahinohino fakatoketaá ʻe lava ke ne fakatupunga ʻa e maumau ʻoku ʻikai ke toe lava ʻo fakafoki ki he moʻui ʻo ha kiʻi tama—ʻo kapau naʻe ngāueʻaki hala pe ʻikai feʻungamālie ia.” Pea ko e ngaahi puke lahi ʻi he fānaú, ʻo hangē ko e tale anga-mahení, ʻe ʻalu ia ʻo sai ʻiate ia pē ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e faitoʻó. “ʻOku mau maʻu ha tōʻonga ki hono fakaleleiʻi ʻo ha faʻahinga palopalema pē ʻaki ʻa e faitoʻó,” ko e lau ia ʻa Lúcia Ferro Bricks, ko ha toketā maʻá e fānaú ʻi he Falemahaki Kautaha Kilīniki ki he Fānaú ʻi São Paulo. Ko e ngaahi meʻakai fakalahí ʻoku toe ngāuehalaʻaki foki ia, ʻa ia ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi keisí ko ha meʻakai totonu te ne fakalato ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kiʻi tamá. “ʻI he taimi ʻoku kole mai ai kiate au ʻe he ngaahi mātuʻá ke u ʻoange ha vaitaminí, ʻoku ou tala ange kiate kinautolu ke nau ʻai ha ngaahi fuaʻiʻakau pea ngaohi ha inu fakatupu ivi maʻá e kiʻi tamá,” ko e lau ia ʻa Bricks.