LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g01 10/8 p. 24-27
  • Liʻaki ʻe he Ongo Mātuʻá—ʻOfaʻi ʻe he ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Liʻaki ʻe he Ongo Mātuʻá—ʻOfaʻi ʻe he ʻOtuá
  • ʻĀ Hake!—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • “Ko Fē ʻa ʻEku Faʻeé?”
  • Moʻui ʻi he Nofoʻanga Tāupoʻoú
  • Ako ke Moʻui ʻi Tuʻa
  • Faifai Pē ʻo Maʻu ʻa e Meʻakai Fakalaumālie
  • Ngaahi ʻAhiʻahiʻi ʻo ʻEma Tuí
  • Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Hoko ha Kau Tāupoʻou ki Muʻa ko e Fanga Tuofāfine Fakalaumālie Moʻoni
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2016
  • Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo: Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
  • Naʻe ʻIkai Lava ke Liliuʻi Au ʻe he Kau Nasí
    ʻĀ Hake!—2011
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2001
g01 10/8 p. 24-27

Liʻaki ʻe he Ongo Mātuʻá—ʻOfaʻi ʻe he ʻOtuá

FAKAMATALA FAI ʻE BERNADETTE FINN

Naʻe liʻaki au ʻi ha nofoʻanga tāupoʻou, fakataha mo e fanga tokoua lalahi ange ʻe toko tolu, ʻi he taimi naʻe teʻeki hoko ai hoku taʻu faá. ʻOku manatu ʻa Bridie 12, Phyllis 8 mo Annamay 7 ki he ngaahi uike ʻo ʻeku faʻa kikī ʻo ui ʻa ʻeku ongo mātuʻá. Ko e hā naʻe liʻaki ai kimautolu ʻi aí?

NAʻE fāʻeleʻi au ʻi ha fāmili Katolika tokolahi ʻi Mē 28, 1936. Ko kimautolu fānaú naʻa mau nofo mo ʻemau ongo mātuʻá ʻi ha kiʻi fale ʻi Duncormick, County Wexford, ʻAilani. Ko e fika valú au, pea naʻá ku mohe ʻi ha fuʻu mohenga lahi fakataha mo hoku fanga tokoua mo e fanga tuongaʻane ʻe toko fitu lalahi angé. Ko ha tuongaʻane mo ha tokoua naʻe fāʻeleʻi mai ʻi ha taimi nounou mei ai naʻá na mohe ʻi he ongo puha ʻo ha toloa teuteu.

Ko ʻemau tamaí ko ha tangata ngāue mālohi ia ʻi he fāmá. Naʻá ne maʻu ʻa e paʻanga siʻisiʻi ʻaupito; ko ia ai, naʻe siʻi pē ʻa e meʻakai ki homau fāmilí. Naʻe tātātaha pē ʻa e malava ʻa e fineʻeikí ke tokonaki ha kiʻi kai hoʻatā maʻa hoku fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua lalahí ke nau ō mo ia ki he akó. Naʻe uesia fakahangatonu ʻa homau tuʻungá ʻi he fuʻu masiva lahi ʻi he kotoa ʻo ʻAilaní pea ʻi he pule taʻefaimeesi ʻa e Siasi Katoliká ʻi he taimi ko iá.

Naʻe maʻu lotu tuʻumaʻu ʻa homau fāmilí, neongo ia naʻe ʻikai ke mahuʻingaʻia lahi ʻa e fineʻeikí ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. Kae kehe, ʻoku manatu ʻa hoku fanga tokouá ki heʻenau sio kiate ia naʻá ne lau ʻa e ngaahi tohi fakalotu lolotonga ʻa ʻene tangutu ʻi he veʻe tofunangá. Naʻá ne feinga ke fakamatalaʻi mai kiate kimautolu ʻa e niʻihi ʻo e meʻa naʻá ne laú.

“Ko Fē ʻa ʻEku Faʻeé?”

ʻE ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻa e ʻaho naʻe ʻave ai au ki he nofoʻanga tāupoʻoú. Naʻe tuʻu ʻa ʻeku ongo mātuʻá ʻi he holo hūʻangá ʻo talanoa ʻi ha founga fakamātoato ki ha tāupoʻou, pea naʻá ku kamata vaʻinga mo e fanga kiʻi tamaiki fefine kehe ʻi aí, ʻo fiefia fakataha mo e taʻeʻilo ki he fetalanoaʻakí. Fakafokifā pē naʻá ku sio takai holo, pea ʻi heʻeku puputuʻú ne ʻikai te u sio ki he fineʻeikí mo e tangataʻeikí. “Ko fē ʻa ʻeku faʻeé?” naʻá ku tangi ko e ngataʻanga pē ia ʻo hoku leʻó. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kamatá, naʻá ku hokohoko fai eni ʻi ha ngaahi uike.

Naʻe hoko ʻa hoku fanga tokoua lalahi ʻe toko tolú ko ha kiʻi fakafiemālie. Ka ʻi heʻenau ʻi ha feituʻu kehe ʻo e nofoʻanga tāupoʻoú, naʻe ʻikai ke lahi ʻa ʻeku fetuʻutaki mo kinautolú. Koeʻuhi naʻa nau ʻā ʻo fuoloa ange ʻi he poʻulí ʻaki ha houa ʻe ua ʻiate kimautolu fānau iiki angé, naʻá ku nofoʻaki ʻā pē kae ʻoua kuó u fanongo atu ki heʻenau ʻalu ʻo mohé. Ko ia, ʻi heʻeku moulu mei hoku mohengá, naʻá ku kaka ai ki ʻolunga ʻi he sitepú koeʻuhi ke taʻataʻalo mai ʻa hoku fanga tokouá kiate au. Naʻá ku vēkeveke fakatuʻotuʻa ki he mōmeniti mahuʻinga ko iá ʻi he ʻaho taki taha.

Naʻe ʻikai hā ʻoku fakalotolahiʻi ʻe he nofoʻanga tāupoʻoú ʻa e fetuʻutaki mo e ngaahi mātuʻá, ko ia naʻe tātātaha ke mau sio ki heʻemau ongo mātuʻá. Naʻe uesia lahi fakaeongo au ʻi he fakamavaheʻi ko iá. Ko hono moʻoní, ʻi he ʻaʻahi pē ʻe taha ʻoku ou manatuʻi naʻe fai mai ʻe he ongo mātuʻá, naʻe ʻikai te u ʻalu ʻo ofi kiate kinaua, pea naʻe ʻikai te na haʻu ʻo ofi mai kiate au. Kae kehe, ʻoku manatuʻi ʻe hoku fanga tokoua lalahí, ha ʻaʻahi siʻi kehe.

Hili mei ai ha taimi, naʻá ku hoko ai ʻo tali ʻa e nofoʻanga tāupoʻoú ko hoku fāmilí ia, ko hoku ʻapí ia, ko hoku māmaní ia. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe 12 ʻo ʻeku ʻi aí, naʻe tuʻo ua pē ʻa e malava ʻou mavahe mei ai. Ko e ongo fononga ko eni ki he feituʻu ʻuta ofi maí naʻe mātuʻaki fakafiefia, ʻi heʻemau sio ki he ʻuluʻakaú mo e fanga manú. Ka ne ʻikai ia, ko kimautolu tamaiki fefiné ne mei ʻikai ʻaupito pē ke mau sio ʻi he kaá, pasí, pe ko e ngaahi falekoloá, pea ʻi he meʻa ko iá naʻe tātātaha ke mau sio ki he kakai tangatá, tuku kehe pē ʻa e pātelé.

Moʻui ʻi he Nofoʻanga Tāupoʻoú

Ko e moʻui ʻi he nofoʻanga tāupoʻoú naʻe lahi hono ngaahi meʻá—ko e niʻihi naʻe lelei pea ko e lahi aí naʻe kovi. Ko ha finemui tāupoʻou anga-lelei ʻaupito ʻe taha naʻá ne akoʻi kimautolu fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻi he founga lelei taha naʻá ne ʻiló. Naʻá ne tala mai kiate kimautolu ko e ʻOtuá ko ha tamai ʻofa. Naʻá ku fiefia ʻi he meʻa ko iá, pea naʻá ku fakapapauʻi mei he ʻaho ko iá ʻo faai mai ai te u fakakaukau ki he ʻOtuá ko ʻeku tamaí ia koeʻuhi naʻá ne ʻofa mo anga-ʻofa lahi ange ʻi heʻeku tamai moʻoní. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai naʻá ku talanoa lahi ai ki he ʻOtuá ʻi he fanga kiʻi lotu faingofua mo fakatamasiʻi. Naʻá ku ongoʻi ʻa e ʻalu ʻa e tāupoʻou ko iá ʻi heʻene mavahe mei he nofoʻanga tāupoʻoú.

Naʻá ku maʻu ha tuʻunga fakaako lelei tefito, ʻa ia ʻoku ou fakamālō ai. Neongo ia, ʻoku ou manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻa e lave ki ai ko e “tamaiki fefine ʻahó,” ʻa ia naʻe fai filifilimānako ʻa e tōʻonga kiate kinautolú ʻi he taimi naʻa nau haʻu ai ki he ako ʻi he nofoʻanga tāupoʻoú. Naʻa nau haʻu mei he ngaahi fāmili tuʻumālie, pea ʻi he taimi naʻa nau haʻu aí, naʻe pau ke mau mavahe mei he ngaahi loki akó. Naʻe toutou fakamanatu mai ʻe he kau tāupoʻoú kiate kimautolu ko e kau paea pē kimautolu pea ʻoku totonu ke mau fai ʻo fakatatau ki homau tuʻungá.

Naʻe lahi ʻa e ngaahi lao ʻi he nofoʻanga tāupoʻoú. Naʻe ʻuhinga lelei ʻa e niʻihi ʻo kinautolu, ko ia naʻe lava ai ʻe he tokolahi taha ʻo kimautolú ʻo mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻe fiemaʻu ai ʻa e ngaahi laó. Naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi lēsoni ʻaonga fekauʻaki mo e ngaahi tōʻongá, ngaahi ʻulungāngá mo e hā fua. Kuo ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate au ʻa e ngaahi meʻá ni, pea kuo ʻaonga ia kiate au ʻi he kotoa ʻo ʻeku moʻuí. Ka ko e ngaahi lao ʻe niʻihi naʻe launoa pea naʻe hā ngali taʻetotonu, lolotonga iá ko e lao ʻe niʻihi naʻe fakatupu puputuʻu mo mātuʻaki fakalotomamahi. Ko e lao pehē ʻe taha naʻe fiemaʻu ai ke tauteaʻi ʻa e viku he mohengá ʻi he poʻulí; pea ko e taha, ʻi he fiemaʻu ke ʻalu ki he falemālōloó ʻi he taimi poʻulí.

ʻI he ʻaho ʻe taha lolotonga ʻa ʻeku kaka hake he sitepú, naʻá ku kamata talanoa ai ki he taʻahine naʻe hoko mai kiate aú. Naʻe ui mai au ʻe ha tāupoʻou ke u foki ange, pea naʻe tauteaʻi au ʻi he talanoá. Ko e tauteá? Naʻe pau ke u tui pē ʻa hoku vala maʻamaʻa ki he faʻahitaʻu māfaná ʻi he kotoa ʻo e fuʻu momoko lahi fau ʻo e faʻahitaʻu momoko ʻo ʻAilaní! Ko ha kiʻi taʻahine mahamahaki au, pea naʻá ku faʻa puke ʻi he helá mo e ngaloʻafú. Naʻá ku hoko ai ʻo puke lahi pea maʻu ʻa e mahaki-fatafata (TB), ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki he tamaiki fefine tokolahi ʻi he nofoʻanga tāupoʻoú. Neongo hono tuku ʻi ha fale mohe mavahé, naʻe ʻikai ke fai kiate kimautolu ha tokangaʻi fakafaitoʻo, pea naʻe mate ʻa e niʻihi, ʻo kau ai ʻa hoku kaumeʻa ofi tahá.

Ko e niʻihi ʻo kimautolu naʻe tā lahi ʻaupito ʻi hano fanga kiʻi maumauʻi siʻi pē ʻo e ngaahi laó. Lolotonga ha ʻasemipilī ʻa e tamaiki akó, naʻa mau sio ai ki hono tā ʻe ha tāupoʻou ha taʻahine ʻe taha ʻo laka hake ʻi he houa ʻe ua. Naʻa mau tangi hono kotoa. Ko e moʻoni, te u lea totonu ʻaki, naʻe ʻikai ke mātuʻaki anga-kovi kotoa ʻa e kau tāupoʻoú. Neongo ia, ko e meʻa ʻoku ou kei veiveiua ai ʻo aʻu mai ki he ʻaho ní ko e lava ko ia ha taha ʻo fuʻu anga-fakamamahi fakaʻaufuli ki he fānau ʻoku ʻikai te nau lava ʻo maluʻi kinautolú. ʻE ʻikai ʻaupito pē ke mahino ia kiate au.

Naʻe aʻu mai ki he taimi, naʻe mavahe ai ʻa Bridie mo Phyllis mei he nofoʻanga tāupoʻoú, ʻo nofo pē ai ʻa Annamay mo au. Naʻá ma vakai ai kiate kimaua naʻe mahuʻinga ange ʻa homa vahaʻangataé ʻi ha toe meʻa. Naʻe fakafiemālieʻi au ʻe Annamay ʻaki ʻa e ngaahi talanoa fekauʻaki mo e ʻaho ʻe haʻu ai ʻema ongo mātuʻá ʻo ʻave kimaua mei he nofoʻanga tāupoʻoú ki ha feituʻu ʻa ia ʻe ʻikai ʻaupito ʻiloʻi ai kimaua ʻe he kau tāupoʻoú. ʻI he taimi naʻe mavahe ai ʻa Annamay mei he nofoʻanga tāupoʻoú, naʻe lōmekina ai au ʻe he mamahí. Naʻá ku nofo pē ai ʻi ha toe taʻu ʻe tolu.

Ako ke Moʻui ʻi Tuʻa

Ko e mavahe mei he nofoʻanga tāupoʻoú ʻi hoku taʻu 16 ko ha meʻa fakatupu manavahē ia naʻá ku hokosia. Naʻe ʻikai te u ʻilo ha meʻa ʻe taha fekauʻaki mo e māmani ʻi tuʻa ʻi he nofoʻanga tāupoʻoú, pea naʻe fakatupu puputuʻu moʻoni ia. ʻI heʻeku heka ʻi ha pasi, naʻe ʻeke mai kiate au ha totongi, ka naʻe ʻikai haʻaku ʻilo pe ko e hā ʻa e meʻa ko ia ko e totongi. Kae kehe, koeʻuhi naʻe ʻikai ʻi ai haʻaku paʻanga, naʻe fakahifo au mei he pasí ʻi he taimi pē ko iá pea naʻe pau ke u luelue ai ki he feituʻu naʻá ku fononga ki aí. ʻI he toe taimi ʻe taha naʻá ku fie heka ai ʻi he pasí, ka naʻe ʻikai ke haʻu ha pasi ia. Naʻe ʻikai te u ʻiloʻi naʻe pau ke u ʻalu ki ha taliʻanga pasi.

Kae kehe, ʻi ha kiʻi fakangalingali loto-toʻa mo e tuipau, naʻe faifai pē ʻo mahino kiate au ʻa e meʻa naʻe pau ke u faí. Naʻá ku malava ʻo maʻu ha kiʻi ngāue, ka ʻi he hili ha ngaahi māhina ʻo ʻeku ngāué, naʻá ku fili ai ke u foki ki ʻapi ʻo sio ki heʻeku faʻeé. Naʻá ku feʻiloaki ai ʻi he ʻuluaki taimí mo e niʻihi ʻo hoku fanga kiʻi tokoua mo e tuongaʻane siʻisiʻi angé—ko hono fakakātoá ʻi he aʻu mai ki he taimi ko iá naʻá ku maʻu ai ha fanga tuongaʻane mo e fanga tokoua ʻe toko 14. Koeʻuhi naʻe ʻikai ha loki ke u nofo ai mo kinautolu, naʻe fokotuʻutuʻu ʻa ʻeku ongo mātuʻá ke u hiki ki Wales ʻo nofo ai mo hoku tokoua ko Annamay. Naʻá ku ʻalu mo ʻeku tamaí ʻo ʻave au ki ai peá ne foki leva.

Naʻe meimei hala haʻaku meʻa ʻe maʻu ka naʻá ku lava pē ʻi ha founga ʻo moʻui. Ki mui ai, ʻi he 1953, naʻá ku hiki ai ki Lonitoni, ʻIngilani, ʻa ia naʻá ku kau ai ki he Kongakau ʻa Mele, ko ha kautaha ngāue tokoni ʻa e kau fefine Katolika Loma ʻoku ʻikai ko ha kau tāupoʻoú. Kae kehe, naʻe mātuʻaki fakalotomamahi kiate au ʻa e ngāue mo kinautolú, he naʻá ku ʻamanekina ha tafaʻaki fakalaumālie ʻi he ngāue mo e kakai peheé. Naʻá ku manako ʻi he talanoa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakalaumālié, ka ko ʻeku ngāue mo e Kongakau ʻa Mele naʻe fakamāmani ia, pea naʻe hā naʻe ʻikai ʻaupito ha taimi ia ki ha ngaahi fetalanoaʻaki fakalaumālie.

Lolotonga ʻeku nofo ʻi Lonitoní, naʻá ku fetaulaki ai mo Patrick, ʻa ia ko ha kaumeʻa ia ʻo hoku fanga tuongaʻané. Naʻá ma feʻofaʻaki peá ma mali ai ʻi he 1961. Ko ʻema ʻuluaki ongo tamaikí, ko Angela mo Stephen, naʻe fāʻeleʻi ʻi ai. Ki mui ai ʻi he 1967, naʻa mau hiki ki ʻAositelēlia, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ai ʻa ʻema kiʻi tama hono tolú, ko Andrew. Naʻa mau nofo ʻi he kolo ʻuta ko Bombala ʻi New South Wales.

Faifai Pē ʻo Maʻu ʻa e Meʻakai Fakalaumālie

Taimi nounou hili ʻemau tūʻuta ʻi ʻAositelēliá, naʻe ʻaʻahi mai ha kiʻi talavou ko hono hingoá ko Bill Lloyd kiate kimautolu ʻi Bombala ke talanoa ʻo fekauʻaki mo e Tohitapú. Naʻá ku fiefia ke tali fakahangatonu mai ʻa ʻeku ngaahi fehuʻí mei he Tohitapú. Ka neongo naʻá ku ʻiloʻi ʻa e moʻoní ʻi he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Bill, naʻá ku kei fakakikihi lahi pē mo ia, koeʻuhi ke ʻoua naʻa ʻalu pea ke fanongo ki ha ngaahi fakamatala lahi ange mei he Tohitapú. Ki mui ai, naʻe ʻomai ʻe Bill kiate au ha Tohitapu mo ha ngaahi makasini ke u lau.

Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi he ngaahi makasiní, ka ʻi heʻeku ʻohovalé naʻá ku fakatokangaʻi ai ko e kakai naʻa nau pulusi iá ʻoku ʻikai te nau tui ki he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. Ko ia naʻá ku fufū ʻa e ngaahi makasiní, ʻi he tokanga naʻa uesia ʻa e tui ʻa Patrick ʻi hono lau iá. Naʻá ku fakapapauʻi ke fakafoki ia ʻi he taimi hoko mai ʻe haʻu ai ʻa Bill, ka ʻi heʻene ʻaʻahi maí, naʻá ne fakahaaʻi mai kiate au ko e tokāteline ʻo e toko tolu ʻoku faʻuʻaki ʻa e ʻuluʻi-ʻOtua ʻe tahá ʻoku fepaki fakahangatonu ia mo e ngaahi akonaki ʻa e Tohitapú. Naʻe vave ʻa ʻene hoko ʻo mahino kiate au ko Sīsuú ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ʻa ia naʻe fakatupu ia ʻe heʻene Tamaí, ko Sihova ko e ʻOtuá—ko ia ai, naʻe ʻi ai hono kamataʻanga—pea ko e Tamaí ʻoku lahi ange ia ʻia Sīsū.—Mātiu 16:16; Sione 14:28; Kolose 1:​15; Fakahā 3:​14.

Naʻe vave ʻa ʻeku ako ʻo ʻilo ko e ngaahi meʻa kehe naʻe akoʻi kiate au ʻi he tuʻunga ko ha Katoliká naʻe hala. Ko e fakatātaá, ʻoku ʻikai ke akoʻi ʻe he Tohitapú ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku nau maʻu ha soulu taʻefaʻamate pe ko e pehē ko ia ʻoku ʻi ai ha afi fakamamahi ko helí. (Koheleti 9:​5, 10; Isikeli 18:4) Ko hono ʻiloʻi iá naʻe hoko ko ha fakafiemālie fakaofo moʻoni! ʻI ha ʻaho ʻe taha naʻá ku hula holo ai he peitó ʻi heʻeku mātuʻaki fiefia, ʻi he faifai angé, peá u ʻilo ʻa e Tamai ʻa ia naʻá ku ʻofa maʻu pē ki ai ka naʻe ʻikai ʻaupito te u ʻiloʻí. Naʻe kamata ke lato ai ʻa ʻeku fiekaia fakalaumālié. ʻI heʻeku fiefia lahi angé, naʻe ongoʻi ʻe Patrick ʻa e loto-māfana tatau ki he ngaahi tui toki ʻilo foʻou ko ení.

Naʻe fakaafeʻi kimaua ʻe Bill ki ha fakataha-lahi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Temora, ko ha toe kolo ʻuta ʻe taha. Neongo naʻe laui kilomita ʻa hono mamaʻó, naʻá ma tali fiefia ʻa e fakaafé peá ma aʻu efiafia ai ki Temora ʻi he efiafi Falaite. ʻI he pongipongi Tokonakí, naʻe fakatahataha ai ʻa e ngaahi kulupú ʻi he holo fakataha-lahí ke kau ʻi he malanga fale-ki-he-falé. Naʻá ku fiefia mo Patrick ʻi he meʻa naʻe ʻamanekiná, he ko e meʻa eni naʻá ma loto ʻi ha taimi ke faí. Kae kehe, naʻe pehē ʻe Bill ʻe ʻikai ke malava ke ma kau ʻi he ngāue fakamalangá koeʻuhi naʻá ma fakatou ifi sikaleti. Neongo ia, ʻi he mavahe ʻa Bill, naʻá ku kau fakataha ai mo Patrick ʻi ha kulupu kehe ia. Naʻa nau pehē ko e ongo Fakamoʻoni kimaua ko ia naʻa nau ʻave kimaua.

Naʻe vave ʻa ʻema ʻilo ʻa e ngaahi fiemaʻu Fakatohitapu ke taau ai ke kau ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí. (Mātiu 24:14) Naʻe faifai pē ʻo tuku ʻema ifí, pea ko au mo Patrick naʻá ma fakahāhā ʻema fakatapui kia Sihova ko e ʻOtuá ʻaki ʻa e papitaiso ʻi he vaí ʻi ʻOkatopa 1968.

Ngaahi ʻAhiʻahiʻi ʻo ʻEma Tuí

ʻI he tupulaki ʻema ʻilo ki he Tohitapú pea mo homa vahaʻangatae mo Sihová, naʻe hoko ai ʻema tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo tuʻumaʻu fefeka. Hili ha taimi naʻe fakanofo ai ʻa Patrick ko ha mātuʻa ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Canberra, ko e kolomuʻa ʻo ʻAositelēliá. Naʻá ma fai ʻema lelei tahá ke ʻohake ʻema fānaú ʻi he fakatonutonu fakaʻatamai ʻa Sihová, ʻo fekuki mo e ngaahi pole anga-maheni kotoa ʻo hono tauhi hake ʻo e kau taʻu hongofulu tupú.—Efeso 6:4.

Ko e meʻa fakamamahí, ʻi hono taʻu 18, naʻe mate ai ʻa homa foha ko Stephen ʻi he fakatuʻutāmaki ʻi ha kā. Neongo ʻa ʻema mamahí, ko e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e hoko ʻa Stephen ko ha tokotaha lotu ʻa Sihová naʻe hoko ia ko ha fakafiemālie moʻoni kiate kimaua. ʻOkú ma fakaʻamu ke toe sio kiate ia ʻi he taimi ʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻi he ngaahi faʻitoka fakamanatú. (Sione 5:​28, 29) ʻI he taʻu hoko maí, 1983, naʻá ku kau fakataha ai mo ʻema taʻahiné, ʻa Angela, ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, pea kuó u nofo maʻu ʻi he ngāue fakafaifekau ko iá talu mei ai. Ko hono vahevahe atu ʻa ʻemau ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohitapú ki he niʻihi kehé kuó ne tokoniʻi au ke u tauhi maʻu ha vakai fakatuʻamelie ki he moʻuí, pea kuo tokoni ia ke fakanonga ai ʻa e mamahi ʻi hoku lotó. ʻI heʻeku fiefia lahi tahá, naʻá ku ʻiloʻi ki mui ko hoku tokoua ko Annamay naʻá ne kamata ako Tohitapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Wales.

ʻI he 1984, naʻe hoko ai kia Patrick ʻa e meʻa naʻe hā ko ha mahaki naʻe ʻikai ʻiloʻi pe ko e hā ʻi he taimi ko iá. Naʻe toki ʻiloʻi ia ki mui ko e fakaʻilonga ʻo e mahaki tauhi tāvaivaia. Naʻe faifai atu pē ʻo pau ai ke ne tukuange ʻa e ngāue tuʻumaʻu fakaemāmaní, peá ne mālōlō mei he ngāue ko ha tokotaha mātuʻa Kalisitiané. Ko e meʻa fakafiefiá, naʻá ne toe fakaakeake ʻi ha tuʻunga, pea ʻokú ne toe ngāue he taimí ni ko ha sevāniti fakanofo ʻi he fakatahaʻangá.

Naʻe akoʻi au ʻi he konga ki muʻa ʻo ʻeku kei siʻí ki he mapuleʻi-kitá mo e feilaulauʻi-kitá, pea naʻá ne akoʻi kiate au ʻa e founga ke moʻui ai ʻi ha moʻui faingofua pea ke fiemālie pē ʻi ha fanga kiʻi meʻa siʻi. Ka naʻá ku fifili maʻu pē pe ko e hā naʻe ʻave ai kimautolu ʻa e toko fā fefiné ʻo tuku ʻi he nofoʻanga tāupoʻoú kae nofo pē ʻi ʻapi ʻa e fānau ʻe toko 11 kehé. ʻOku ou fakafiemālieʻi au ʻaki ʻa e fakakaukau ko ʻeku ongo mātuʻá, ʻa ia naʻá na mate ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú, naʻá na fai ʻena lelei tahá ʻi he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga ʻoku hangehangē ʻe ʻikai ʻaupito lava ia ke mahino kakato kiate au. Ko e ngaahi taimi faingataʻa ia, naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi fili faingataʻa. Neongo ʻa e meʻá ni, ʻoku ou fakamālō lahi ki heʻeku ongo mātuʻá ki he meʻaʻofa ʻo e moʻuí naʻá na tuku mai kiate aú pea ki heʻena tokangaʻi au ʻi he founga lelei taha naʻá na ʻilo ki aí. Hiliō he meʻa kotoa, ʻoku ou fakamālō kia Sihova ʻi heʻene tokanga fakaetamai maí.

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Taimi naʻá ma toki ʻosi mali aí

[Fakatātā ʻi he peesi 27]

Taimi naʻe kei siʻi ai ʻema fānaú

[Fakatātā ʻi he peesi 27]

ʻI he ʻahó ni pea mo Patrick

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share