Fehuʻi ʻa e Toʻutupú . . .
ʻOku Anga-Fēfē ʻa ʻEku Feangainga mo e Kakai ʻOku ʻItá?
“Naʻá ne teketekelili ʻaupito. ʻOku ou tui koeʻuhi ko ʻene sio ki heʻeku siʻisiʻí, naʻá ne loto ai ke tuki au. ʻI heʻeku holomuí, naʻá ku pehē: ‘Tali siʻi! ʻOleva! ʻOleva angé! Ko e hā ʻokú ke loto ai ke tuki aú? Naʻe ʻikai te u fai ha meʻa kia koe. ʻOku ʻikai te u momoʻi ʻilo ʻa e meʻa ʻokú ke fevalevalei mai aí. ʻE lava ke ta talanoa ki ai?’”—Ko e taʻu 16 ia ko David.
KUÓ KE hoko ʻi ha taimi ko e tāketi ʻo ha tōlili ʻa ha tokotaha houtamaki? Naʻe tomuʻa fakahaaʻi ʻe he Tohitapú ko e kakai ʻi he ʻaho ní te nau “angafakamanu, ko e kau taeʻofa ki he lelei.” (2 Timote 3:3) Pea neongo te ke fai nai ʻa e meʻa kotoa te ke malavá ke fakaʻehiʻehi mei he “kaumeʻa mo ia ʻoku faʻa ʻitá . . . , mo loto-lilí,” ʻe ʻi ai nai ʻa e taimi ʻa ia heʻikai pē lava ai ke ke kalofi ʻa e kakai ʻoku ʻitá. (Palovepi 22:24, NW) ʻOku totonu ke fēfē ʻa hoʻo talí ʻi he taimi ʻokú ke ʻi ha tuʻunga pehē ai?
Tali ki he Tōlilí
ʻI he ʻahó ni, ko e kau talavou tokolahi te nau tali nai ʻaki ʻa e fakahaaʻi tonu ʻa ʻenau lilí. Ka ko e fai peheé, ʻokú ne fakatupunga pē ai ke toe lahi ange ʻa e loto-mamahí. ʻIkai ngata aí, ko e ʻikai te ke mapuleʻi tonu koé te ne ʻohifo ai koe ki he tuʻunga ʻo e tokotaha ʻoku tōlilí. ʻOku pehē ʻe he Palovepi 26:4: “ʻOua te ke tali ha vale ʻo tatau mo ʻene vale, naʻa ke tatau mo ia ʻakoe foki.” Ko e talavou ko Jeremy naʻá ne ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi leá ni ʻi ha founga faingataʻa. ʻOkú ne manatu ki heʻene tangutu ʻi he tēpile kai hoʻatā ʻi ʻapiakó: “Naʻe ʻi ai ha kulupu ko e tamaiki tangata ʻa ia naʻa nau tauʻaki fefakakataʻaki maʻu pē mo fakakataʻaki ʻa e kakai kehé. ʻI he taimi lahi naʻa nau talanoa ai kia au. Naʻá ku faʻa tukunoaʻi pē ʻenau talanoá. Kae kehe, ʻi he kamata ke lea ha tokotaha ʻia kinautolu ki heʻeku faʻeé, naʻe ʻikai te u kei mapuleʻi au peá u teketekelili kiate ia ʻi he ʻita lahi.” Ko hono olá? “Naʻá ne tuki lahi au,” ko e lau ia Jeremy.
ʻOku ʻomai ʻe he Tohitapú ʻa e faleʻi fakapotopoto ko ení: “Ko e tali malū [“mokomokó,” NW] ʻoku lolou ai ʻa e houhau: ka ko e lea masila ʻoku ne langaʻi ʻa e ʻita.” (Palovepi 15:1) ʻIo, ko e tali ki he ʻitá ʻaki ha “lea masila” ʻoku toe kovi ange ai ʻa e tuʻungá ia. Kae kehe, ko ha tali mokomoko ʻe lava ke faʻa fakatotoka hifo ai ʻa e ngaahi meʻá pea fakanonga ha tuʻunga fakahohaʻa.
ʻOku manatu ʻa David, ʻa ē ʻoku lave ki ai ʻi he kamatá. Naʻe malava ke ne talanoa mo e tama houtamakí ʻo ne fakamatala ai ki he ʻuhinga ʻo ʻene ʻitá. ʻOku ʻosi angé naʻe kaihaʻasi ʻe ha taha ʻa e kai hoʻatā ʻa e tama houtamakí, pea ko ʻene tukuange atu ia ʻa ʻene ongoʻi feifeitamakí ki he fuofua tokotaha pē naʻe fetaulaki mo iá. “Ko hono tuki aú ʻe ʻikai te ne fetongi mai ʻa hoʻo kai hoʻataá,” ko e fakaʻuhinga ia ʻa David. Naʻá ne fokotuʻu ange leva ke na ō ki he fale kaí. “Koeʻuhi naʻá ku maheni mo e tokotaha fai fakatau aí,” ko e manatu ia ʻa David, “naʻe malava ai ke u fetongi ange ʻa ʻene kai hoʻataá. Naʻá ne ala mai ʻo ma lulululu, pea naʻá ne anga-lelei mai leva talu mei ai.” ʻOkú ke sio ki he mālohi ʻo e ngaahi lea mokomokó? Hangē ko hono fakalea ʻe ha palōveepi, “ʻoku fesi hui ʻe he ʻelelo molū [“lea mokomokó,” NW].”—Palovepi 25:15.
Anga-Mokomokó—Vaivai pe Mālohi?
Ko e moʻoni, ko e foʻi fakakaukau ʻo e maʻu ha ‘ʻelelo lea mokomokó’ ʻe ʻikai nai ke ongo fakamānako. ʻE hā ngali mālohi nai pe toʻa ange ke tauʻi ʻa e ʻitá ʻaki ʻa e ʻita. Te ke aʻu nai ʻo manavahē, he ʻi haʻo anga-mokomoko ʻe fakakaukau ai ʻa e niʻihi kehé ʻokú ke vaivai moʻoni. Ka ko e hā moʻoni ʻa e ʻuhinga ʻo e anga-mokomokó? Fakatatau ki ha maʻuʻanga fakamatala ʻe taha, ke anga-mokomokó ʻoku ʻuhingá ke anga-malū. Kae kehe, ʻoku tānaki mai ʻe he fakamatala tatau pē ko ení: “ʻOku teke mui ʻi he anga-maluú ʻa e mālohinga ʻo e sitilá.” Ko ia, ʻi he ʻikai ko ha fakaʻilonga ʻo e vaivaí, ko e anga-mokomokó ʻe lava ke hoko ko ha fakaʻilonga ia ʻo e mālohi. Anga-fēfē?
Sai, ʻi he ʻuhinga ʻe taha, ko ha tokotaha anga-mokomoko ʻokú ne mapuleʻi ia pea ʻoku ʻikai hehemangofua ke taʻemafamafatatau. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko ha tokotaha ʻoku ʻikai anga-mokomoko ʻoku hā lotolotoua, feifeitamaki pe aʻu ʻo holiholivale. ʻOku ʻikai foki ʻi ai ʻa e mapuleʻi-kitá. ʻI he taʻemalava ke mapuleʻi ʻa ʻene ngaahi ongoʻí, ʻoku hangehangē te ne hoko maʻu pē ʻo fepaki mo e niʻihi kehé. ʻIo, “koia ia oku ikai faa buleʻi hono laumalie oona oku tatau ia moe kolo kuo holoki hifo, bea oku ikai hano a.” (Palovepi 25:28, PM) Ko hono moʻoní leva, ko e tokotaha anga-mokomokó ko ia ia ʻoku mālohí!
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga Faka-Tohitapu ʻo e Anga-Mokomokó
Fakakaukau atu kia Sīsū Kalaisi. Naʻá ne fakahaaʻi tonu ia ʻokú ne “anga-mokomoko mo loto-fakatōkilalo.” (Mātiu 11:29, NW) Naʻe ʻikai ʻaupito te ne anga-fefeka pe fai taʻefeʻunga, ke totongi ʻa e koví ʻaki ʻa e kovi. Ko hono moʻoní, ko e ʻapositolo ko Pitá, ko ha kaumeʻa fakafoʻituitui ʻo Sīsū, naʻá ne hiki: “ʻI hono leakovia [ʻa Sīsuú] naʻe ʻikai te ne tali ʻaki ha leakovi; ʻi hono ngaohikoviʻi naʻe ʻikai te ne fakamana; ka ne tuku ia kiate ia ʻoku fakamāu totonu.” (1 Pita 2:23) Kae kehe, manatuʻi ko e Sīsū tatau pē ko ení naʻe “hū . . . ki he Temipale, ʻo ne kapusi ʻa kinautolu kotoa pe naʻe fakatau atu mo fakatau mai.” (Mātiu 21:12) Pea kapau naʻá ne fiemaʻu ʻi ha taimi ʻa e poupou fakaʻotuá, naʻe mei malava ke ui ʻa Sīsū ki he “kongakau angelo ʻe hongofulu ma ua, pe lahi hake”! (Mātiu 26:53) ʻIkai, naʻe ʻikai ʻaupito ko ha tokotaha vaivai ia.
Fakakaukau atu foki ki he faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe he fakamaau ko Kitioné, hangē ko ia ʻoku hiki ʻi he Tohitapú ʻi he Fakamaau 8:1-3 (PM). ʻI he hili ha ikuna lahi fakakautau, naʻe loto-mamahi ha niʻihi ʻo e kau sōtia mei he matakali ʻo ʻIfalemí koeʻuhi naʻa nau ongoʻi naʻe ʻikai ke tuku ange hanau faingamālie ke kau ʻi he lāngilangi ʻo e taú. “Koeha ae mea ni kuo ke fai, nae ikai te ke ui akimautolu, i hoo alu ke tauʻi ae kakai Mitiane?” ko ʻenau lea fakafepakí ia. “Bea naa nau lea malohi kiate ia.” Sai, ko Kitioné ia ko ha “tagata malohi mo toʻa.” (Fakamaau 6:12, PM) Naʻe mei malavangofua ke ne tali ʻenau fakalanga-keé ʻaki ha founga fakamālohi. ʻI hono kehé, naʻá ne fai ha tali mokomoko ʻa ia naʻe fakanonga fakaʻaufuli ai ʻa e kau anga-ʻaʻafu ko iá. “Koeha ia kuo fai e au, ke fakatatau ki he mea kuo fai ekimoutolu?” ko e ʻeke ia ʻa Kitioné. Ko e ola ʻo e tali anga-fakanānā ko ení? “Nae oji leva e nau ita kiate ia.”
Fakaʻosí, fakakaukau atu ki he fakamatala ʻa e Tohitapú ki ha fefine ko hono hingoá ko ʻApikale. Naʻe toi ʻa Tēvita ʻi he tuʻunga ko ha tokotaha-hola mei hono fili ko Saulá, ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí. Neongo ʻa e faingataʻaʻia ʻi he ʻāuheé, ko e kau tangata ʻa Tēvitá naʻa nau faʻa leʻohi mo maluʻi honau kaungā ʻIsilelí. Ko ha tangata ʻe taha ʻa ia naʻa nau tokoniʻí ko e husepāniti ʻo ʻApikalé, ʻa Nāpale, ko ha tangata koloaʻia ʻaupito. Kae kehe, ko Nāpalé naʻe “faingataʻa [“anga-fefeka,” NW] pea kovi ʻene ngaahi toʻonga.” ʻI hono fiemaʻu ʻe he kau tangata ʻa Tēvitá ha meʻakai, naʻa nau kole ai ha meʻakai kia Nāpale. ʻI he ʻikai ke fakahaaʻi ʻa e houngaʻia ki he maluʻi taʻetotongi naʻe fai kiate ia ʻe he kulupu ʻa Tēvitá, naʻe “ngaohia” ʻe Nāpale ʻa e kau talafekau ʻa Tēvitá pea tuku mola atu kinautolu.—1 Samiuela 25:2-11, 14.
ʻI he fanongo ki he meʻa ko ení, naʻe hoko ai ʻo ʻita ʻa Tēvita pea fekauʻi ʻene kau tangatá: “Taki taha tau ʻene heleta.” Naʻe fononga atu ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá ke fakapoongi ʻa Nāpale mo e kotoa ʻo e kau tangata taʻehalaia ʻo hono falé ʻi he taimi naʻe tuʻu vahaʻa ai ʻa ʻApikalé. Naʻá ne fakafetaulaki kia Tēvita mo ha meʻaʻofa nima-homo ko e meʻakai mo e inu. Naʻá ne kole fakamolemole ki he tōʻonga taʻealafakamolemoleʻi ʻa hono husepānití pea kōlenga kia Tēvita ke fakahaofi ʻa e moʻui ʻa e taʻehalaiá.—1 Samiuela 25:13, 18-31.
Ko e kole fakatōkilalo ʻa ʻApikalé naʻe lolou hifo ai ʻa e ʻita ʻa Tēvitá. Ko e moʻoni, ʻi hono ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmaki kuo aʻu ki ai ʻa ʻene ʻitá, naʻe pehē ʻe Tēvita: “Malo mo e ʻEiki ko e ʻOtua ʻo Isileli ʻene fekau koe ke fakafetaulaki kiate au he ʻaho ni. Pea malo e fai fakapotopoto; ʻio, malo mo koe ʻa e taʻofi au he ʻaho ni mei he moʻua he toto, pea mo e taukapoʻi au ʻaki hoku nima oʻoku.” (1 Samiuela 25:32-35) ʻIo, ʻi he ngaahi tuʻunga lahi ‘ko e tali mokomokó’ ʻe malava ke toʻo ai ʻa e tōlili ʻa e niʻihi kehé. Kae kehe, fēfē kapau ko hoʻo tali mokomokó ʻoku ʻikai maʻu ai ʻa e ola ia ko iá?
“ʻAtā Mai Koe”
ʻE lava ke ke fakaʻehiʻehi mei hano tafunaki ha afi kakaha ʻaki pē haʻo mavahe. “ʻI he ʻosi ʻa e fefie ʻoku mate ʻa e afi,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú. ʻOkú ne toe faleʻi mai: “Ke ke ʻatā mai koe ʻi he teʻeki ke aʻu ki he feinaʻaki [“keé,” NW].” (Palovepi 17:14; 26:20) “Ko ha tamasiʻi manakoa ʻi ʻapiako naʻe haʻu ko e fie talanoa mo au,” ko e lau ia ʻa e taʻu 17 ko Merissa. “Naʻá ne tala mai ʻoku ou hā fakaʻofoʻofa. Taimi nounou mei ai, naʻe haʻu kiate au ʻa hono kaumeʻá ʻokú ne tōlili he ʻitá. Naʻá ne tukuakiʻi au ki he fakamalinga mo hono kaumeʻá peá ne loto ke ma fuhu! Naʻá ku feinga ke fakamatalaʻi ʻa e meʻa naʻe hokó, ka naʻe ʻikai te ne fie fanongo. ʻI he tuku ʻa e akó naʻá ne foki mai ai mo ha tamaiki fefine kehe ke tuki au! Naʻe vave ʻeku maʻu ʻa e tokotaha leʻó, pea naʻá ku fakamatala ki he taʻahine ʻitá ni ʻoku ʻikai te u fuhu pea ko hono kaumeʻá naʻe haʻu kiate aú. Hili iá, naʻá ku mavahe leva.” Naʻe ʻikai ke fakavaivai ʻa Merissa ki heʻene ngaahi ongoʻí. Naʻe ʻikai te ne mavahe pē mei ha fuhu ka naʻá ne toe fai ha meʻa ke maluʻi ia. Hangē ko e lau ʻa e Palovepi 17:27, “ko ia ʻoku ne fakamaʻumaʻu ʻene lea ko e potopotoʻi ia: pea ko ia ʻoku lotomaʻu ko e ʻatamai moʻoni ia.”
Fēfē leva kapau ʻoku mātuʻaki tukuakiʻi koe ki hano fakatupunga ha taha ke ʻita—ʻi he taʻefakakaukauʻi nai? Kole fakamolemole, pea fai vave ia! Ko e meʻa nai pē eni ʻoku fiemaʻu ke taʻofi ai ʻa e tōlili ʻa e tokotaha kehé. Ko e ngaahi taimi fonu faingataʻa eni, pea ko e kakai tokolahi ʻoku nau ʻita vave. Ka ʻo kapau te ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Tohitapú ʻi hoʻo ngaahi feangaingá, ngalingali te ke lava ke kalofi ʻa e hoko ʻo lavekovia ʻi he tōlili ʻa ha taha.
[Fakatātā ʻi he peesi 14]
‘Ko e tali mokomokó ʻoku lolou ai ʻa e houhau’
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē kuo pau ke ke faí ko e mavahe leva