Huafa ʻo Sihová ʻi he Pasifikí
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI FISI
NAʻE mātuʻaki ofo ʻa e fuʻu kakaí. Ko e ongo haʻu foʻou ki honau motu Pasifikí naʻá na kuikui ki muʻa ke kai ʻi he kātoanga kai naʻe teuteu maʻanauá. “Ko e hā e meʻa ʻokú mo faí?” ko e ʻeke ange ia ʻe he kakai ʻo e motú.
“Ko e fakamālō ki he ʻOtuá ʻi Heʻene ngaahi meʻaʻofá,” ʻa e tali naʻe faí.
“ʻOku nofo homo ʻOtuá ʻi fē?” ko e fieʻilo ia ʻa e kakai ʻo e motú.
“ʻI hēvani,” ko ʻena tala ange ia kia kinautolú.
“Ko hai Hono hingoá?”
“Ko Sihova.”
“ʻOku kai meʻakai homo ʻOtuá?” ko e ʻeke ia ʻa e kakai ʻo e motú.
“Ko e ʻOtuá ko e laumālie,” ko e tali ia ʻa e ongo haʻu foʻoú. “ʻOku ʻikai te Ne tatau mo kitautolu; ʻokú Ne moʻui ʻo taʻengata. Ko Ia naʻá ne ngaohi ʻa e māmaní, ʻa e langí, ʻa e tahí mo e meʻa kotoa pē. Naʻá ne ngaohi kitautolu.”
Naʻe ofo ʻa e kakai ʻo e motú ʻi he ngaahi moʻoni faingofua ko ení pea ʻeke ʻa e ʻuhinga naʻe ʻaʻahi mai ai ʻa e ongo solá ni ki honau motú. Ko e talí naʻe faingofua: “ʻOkú ma haʻú ke fakaʻilo kia kimoutolu ʻa e ʻOtua moʻoni ko Sihová, mo Hono ʻAló ko Sīsū ko hotau Fakamoʻuí.”—From Darkness to Light in Polynesia.
Ko hai ʻa e ongo sola ko ení? Ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi he lolotonga ní? ʻIkai. Ko e ongo faiako Tahiti ia, ko e ongo ʻevangeliō, ʻa ia naʻá na tūʻuta ʻi he motu ko Mangaia (ʻi he fakatonga ʻo e ʻOtu Motu Kukí) ʻi he ʻaho 15 ʻo Sune, 1824. Ko e hā naʻá na ngāueʻaki ai ʻa e huafa Sihová? Ko e meʻa pē eni ʻe taha naʻe hokó? Ko e tali ki he ongo fehuʻí ni ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻoku kei mahuʻinga ʻaupito ai ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi he ngaahi anga fakafonua lahi ʻa e ʻotu motu Pasifikí.
Ngāueʻaki Lahi ʻa e Huafa ʻo e ʻOtuá
Ko e kau misinale tokolahi naʻa nau haʻu ki he Pasifikí mei ʻIngilani mo ʻAmelika ʻi he senituli hono 19 naʻa nau ngāueʻaki ʻa e huafa Sihová ʻi he lea fakaʻahó pea ʻi heʻenau ngaahi tohí. Ko hono moʻoní, naʻe aʻu ʻo fakahaaʻi halaʻi ʻe ha faihisitōlia ʻe taha ko e muʻaki kau misinale ko ení “ko e kau muimui ʻo Sihova kae ʻikai ko e kau ākonga ʻa Kalaisi.”
Ko e ngaahi tohi fakafoʻituitui ʻa e kau misinalé ni naʻe faʻa kamataʻaki ha kupuʻi lea hangē ko ení: “ʻOfa ke fakamoʻui kimoutolu ʻe he ʻOtuá naʻa mo Hotau ʻEiki ko Sihová pea mo Sīsū Kalaisi ko e tuʻi ʻo e melinó.” Ko ia ai, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi he pehē ʻe Albert J. Schütz, ko ha tufunga lea ʻiloa, ko ha tohi ako lautohi tefito ʻi Fisi naʻe faʻu ʻi he 1825 naʻe ʻi ai ʻa e foʻi lea pē ʻe taha naʻe ohi mai mei he faka-Pilitāniá. Ko e hingoa Jehova.
Ko e ngāueʻaki ko eni ʻo e huafa ʻo Sihová ʻe he muʻaki kau misinalé naʻe ʻi ai ʻene maongo loloto ki he kau nofo motu ʻo e Pasifikí. Ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ko eni ne akoʻí, naʻe iku ʻo fekauʻi atu ko e kau misinale, pe kau faiako, ke ʻave ʻenau pōpoakí ki he ngaahi motu kehé. ʻI he fakamatala ki he tūʻuta ʻa e ongo misinale Tahiti naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá ʻi he motu ko Mangaia, ko e tohi The Covenant Makers—Islander Missionaries in the Pacific ʻoku fai ai ʻa e fakamatala ko ení: “Ki he kau faiako Tahití, ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá. Naʻá ne fakatupu ʻa e māmaní kotoa pea ko e tangatá ko e konga ia ʻo e fakatupu ʻa e ʻOtuá. . . . Naʻa [nau] taukaveʻi ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni pē tahá pea ko Hono ʻAló ʻa Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.”
ʻI heʻenau ʻave ʻa e pōpoaki ʻa e Tohi Tapú ki he ngaahi motu kehekehé, naʻe fetaulaki ai ʻa e muʻaki kau misinale ʻe niʻihi mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku faingataʻa ke tui ki ai, koeʻuhi ko e kakaí ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻa nau fakamālohi. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa naʻe kau ki aí, ko e tohi Mission, Church, and Sect in Oceania ʻoku fakamatala ai: “Ko e tui mālohi kia Sihová naʻá ne faʻa ikuʻi ʻa e manavaheé mo e siva ʻa e ʻamanakí.”
Ko ha fakatātā ʻiloa ʻo e tui pehē kia Sihová naʻe fakahaaʻi ia ʻi he 1823 ʻi he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi Tapú ki he motu ko Lalotongá, ʻi he ʻOtu Motu Kukí. Ko e kauvaka misinale ko John Williams naʻá ne tūʻuta ʻi ai ʻo ne fekauʻi ki ʻuta ʻa e ongo hoa mali ʻe ua ke nau akoʻi ʻa e kau Lalotongá. Kae kehe, hili ha taʻefelotoi mo ha tuʻi naʻe konā lahi, naʻe tā lahi ʻaupito ai ʻa e kau misinalé ni. Naʻe kaihaʻasi kotoa ʻenau koloá, pea naʻe mālō pē ʻenau hola ʻo hao moʻui.
ʻI he foki ki honau vaká, naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he kau misinalé ko e kau Lalotongá ʻa e faʻahinga fītaʻa anga-fakamamahi taha kuo faifai ange pea nau fetaulaki mo iá. ʻI he manavahē ki ha toe tuʻunga kovi angé, naʻe fili ai ʻa Williams ke liʻaki ʻa e motú, ʻi ha kiʻi taimi. ʻI he tuʻunga ko iá, ko ha talavou faiako ko Papeiha naʻá ne pole ke ne ʻahiʻahi ngāue fakaʻevangeliō toko taha ʻi he motú. “Pe ʻe fakahaofi pe tāmateʻi au ʻe he kau anga-fītaʻá,” ko ʻene leá ia, “te u ʻalu ki ʻuta ki honau haʻohaʻongá.”
ʻI he ngaahi lea kuo faʻa lave ki ai ʻi he ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e muʻaki ngāue fakamisinalé, naʻe pehē ʻe Papeiha: “Ko Jehova toku tiaki! Tei roto au i tona rima! (Ko Sihova ʻa hoku tauhí! ʻOku ou ʻi Hono nimá!)” ʻI heʻene tui leva ha vala maʻamaʻa mo ha tohi naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi kupu ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Tahití, naʻá ne puna ki tahi ʻo kakau ki ʻuta. Naʻá ne fakahoko ʻa e meʻa lahi ange ʻi heʻene haó pē. ʻI heʻene aʻu ki he motú, naʻá ne ʻiloʻi naʻe tali ʻe he tokolahi ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akoʻí.
Ko e toko taha Lalotonga ʻe taha ʻa ia naʻe hoko ki mui ko ha misinale tonu ko More Ta’unga. ʻI he 1842 naʻá ne hoko ai ko e ʻuluaki misinale ke ne fokotuʻu ha senitā ʻi he motu ko Niu Kaletōniá. ʻI he fekauʻaki mo ha tangata he feituʻú ʻa ia naʻá ne tokanga mavahe ki ai ʻo ne akoʻi ke lautohi mo tohi, naʻá ne tohi ʻi heʻene tohi-noá: “Naʻá ne ako māmālie ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻIkai fuoloa ʻi he hili iá naʻá ne pehē mai kiate au, ‘ʻOku ou loto ke lotu.’ Ka naʻá ku faleʻi ia ke ʻoua te ne fakavavevavé. Ki mui ai naʻá ne toe kole mai kiate au, ‘ʻE ʻikai te ke tuku mai ke u lotu?’ Naʻá ne ʻeke mai leva ʻa e ʻuhinga ʻoku ʻikai te u loto ai ki heʻene lotú, ko ia naʻá ku pehē ange, ‘Kuo pau ke ke ʻuluaki liʻaki hoʻo ngaahi ʻaitolí, pea ʻe toki lava leva ke ke lotu kia Sihova. Ko ia pē toko taha ʻe lava ke ne fanongo mai kiate koé.’ Ko ia, naʻá ne ʻomi kiate au ʻene kato ʻo e ngaahi ʻotuá, ʻo ne pehē, ‘Tutu kinautolu. ʻE hoko leva he taimí ni ʻa Sihova ko hoku ʻOtuá ia.’ Naʻá ne hoko ʻo pōtoʻi ʻi he lotú.”
Tali ʻe he Kakai ʻo e ʻOtu Motu Pasifikí ʻa Sihova
ʻI hono ngāueʻaki tauʻatāina ʻe he kau misinalé ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, ʻoku ʻikai fakaʻohovale ʻa e kamata ke tali ʻe he faʻahinga naʻa nau malanga ki aí ʻa Sihova ke hoko ko honau ʻOtuá. Ko e tohi Missionary Adventures in the South Pacific ʻoku fakamatala ai ki ha fuʻu fakataha lahi naʻe fai ʻi he taha ʻo e motu fakatokelau ʻo e Pasifikí hili e tūʻuta ki ai ʻa e vaka fakamisinale ko e Morning Star. Naʻe pehē ʻe he tohí ko e kakai ʻo e motú ʻi heʻenau “pāloti ʻo fakahaaʻi ʻaki ʻa e hiki nimá, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻa nau hiki fakatouʻosi honau ongo nimá ʻo tuku fuoloa ʻi ʻolunga ko ha fakamamafaʻi, te nau liʻaki ʻa e tauhi ʻaitolí pea lotu kia Sihova. ʻIkai ngata aí, te nau tokonaki ki he fiemaʻu kotoa ʻa e kau faiakó. Naʻe tuku mavahe ha konga kelekele ʻo fakatapui kia Sihova ki ha fale lotu mo ha nofoʻanga faifekau.”
ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ului ʻa Malietoa, ko ha ʻeiki lahi ʻi Haʻamoá, ko e tohi ko e Wiliamu—Mariner-Missionary—The Story of John Williams ʻoku pehē ai: “Naʻe fai ʻe Malietoa ha lea lōloa ki hono kakaí, ʻo palōmesi fakahāhā te ne hoko ko ha toko taha lotu kia Sihova, pea ke fokotuʻu ha fale lotu ki he lotu ki Aí. Naʻá ne tuʻutuʻuniʻi ʻa e kakai ʻa ia ne nau nofo pē ʻi ʻapí ke nau kamata ke ako fekauʻaki mo Sihova pea mo Sīsū Kalaisi.”
Ko e ngāue kotoa ko ení naʻe ʻi ai ʻene maongo tuʻuloa ki he moʻui ʻa e ngaahi kolo lahi ʻi he ʻotu motu Pasifikí. Naʻa mo e ʻahó ni ʻi he ngaahi fonua hangē ko Fisi mo Haʻamoá, ʻoku anga-maheni ʻaki ai ke fanongo ki he lave ki he huafa ʻo Sihová ʻi he letioó pe sio ai ʻi he nusipepa fakalotofonuá.
Ka naʻe ʻikai ngata pē ai ʻa ʻene maongó. ʻI heʻene tohi ko e Treasure Islands, naʻe ʻuluaki pulusi ʻi he 1977, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Pearl Binder ʻa e mahuʻinga ʻo e huafa ʻo Sihová ki he kau Panapa. Ko e kakaí ni ne nau muʻaki nofo ʻi Kilipasi ka ne nau toe nofo ki mui ʻi he motu ko Rabi, ʻi Fisi. ʻOku tohi ʻa Binder: “Ko e kau misinale ne nau haʻu ki Panapa ne nau ʻoange ki he kau Panapa ʻa e meʻa mahuʻinga lahi ange ʻi he meʻa ne nau ʻiloʻí. . . . Ko ʻenau tui kia Sihová ne hoko ia ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi heʻenau moʻuí, kuó ne fakafāʻūtahaʻi kinautolu ʻa ia ne ʻikai mei lava ke fai ia ʻe ha toe meʻa kehe, ʻi he taʻu ʻe fitungofulu ʻo e ngaahi langa mamahi fakautuutu, pea ʻokú ne kei fakaivia fakalaumālie kinautolu ʻi he ʻahó ni. Ka ne taʻeʻoua ʻa Sihova naʻe fakafeʻiloaki mai ʻe he pālangí (ʻa ia ʻoku fakautuutu hono taʻetokaʻi ʻe he pālangí tonu) ne mei ʻikai ha ʻamanaki ʻa e kau Panapa.”
Huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Ngaahi Liliu Tohi Tapú
Ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa tefito ʻa e muʻaki kau misinalé ke faʻu ha ngaahi liliu mahinongofua ʻo e Tohi Tapú ʻi he ngaahi lea ʻo e ʻotu motu Pasifikí. Koeʻuhi ko ʻenau ngaahi feinga tōtōiví, naʻe hoko ai ʻo ala maʻu ʻa e Tohi Tapú ʻi he ngaahi lea lahi ʻoku leaʻaki ʻi he feituʻu kotoa ʻo e Pasifikí. Naʻe hā ngali fakanatula ki he kau liliu lea ko ení ke tohi fakamataʻitohi ʻa e huafa ʻo Sihová, ʻo hangē tofu pē ko ʻenau tohi fakamataʻitohi ʻa e ngaahi hingoa kehe kotoa ʻi he Tohi Tapú.
ʻOku mahuʻinga ki he toko taha ako Tohi Tapu fakamātoató ʻa hono ngāueʻaki ʻe he muʻaki kau liliu lea ko ení ʻa e huafa ʻo Sihová ʻo ʻikai ʻi heʻenau ngaahi liliu pē ʻo e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú kae pehē foki ki he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané, ʻa ē ʻoku ui ko e Fuakava Foʻoú. Ko hano saveaʻi ʻo e ngaahi lea ʻe fitu ʻo e ʻotu motu Pasifikí ʻoku fakahaaʻi ai ko e huafa ʻo Sihová ʻoku ngāueʻaki ia ʻi he ngaahi veesi kehekehe ʻe 72 ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané. Naʻe ʻikai ko e ngaahi liliu ʻataʻatā pē eni naʻe fai ʻi he senituli hono 19. Naʻe toe kau ai ha liliu fakaeonopooni ʻi he lea faka-Lotumá ʻa ia naʻe tukuange mai ʻi he 1999. ʻOku ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapu ko ení ʻa e huafa ʻo Sihová ʻi he ngaahi veesi ʻe 48 ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané.
ʻI he ngataʻanga ʻo e senituli hono 19, ko William Wyatt Gill, ko ha misinale taimi lōloa ʻi he Pasifikí, naʻá ne tohi ʻo fekauʻaki mo e taha ʻo e ngaahi muʻaki liliú: “ʻI hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapu faka-Lalotongá feʻunga mo e taʻu ʻe fāngofulumāuá, kātakiʻi ange au naʻa kuó u pōlepole ʻi heʻeku pehē ʻoku ou vakai ki ai ko ha liliu mālie moʻoni ia ʻo e muʻaki liliú. . . . Hangē ko ia ʻi he ngaahi liliu kehe kotoa ʻi he Pasifikí mo Niu Kiní, ko e huafa toputapu ‘Sihová’ ʻoku tohi fakamataʻitohi ia, ʻo ʻikai ʻaupito liliu, ʻo tānaki lahi ʻaupito atu ia ki he mālohi ʻo e faikehekehe he vahaʻa ʻo e ʻOtua taʻengatá pea mo e ngaahi meʻa naʻe lotu ki ai ʻa e hītení.”
ʻUhinga Naʻa Nau Ngāueʻaki Ai ʻa e Huafa ʻo e ʻOtuá
Ko e hā naʻe ngāueʻaki ai ʻe he kau misinalé, kau liliu Tohi Tapú pea mo e kau faiako ko ení ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová, ʻo fuʻu lahi peheé? Ko hono tefitó koʻeuhí he naʻa nau ʻiloʻi naʻe fiemaʻu ke fakafaikehekeheʻi ʻa e vahaʻa ʻo Sihova, ko e ʻOtua moʻoni pē tahá, pea mo e ngaahi ʻotua loi lahi fau naʻe lotu ki ai ʻa e kakai ʻo e ʻotu motu Pasifikí. (Sione 17:3; 1 Kolinito 8:5, 6) Ko e ngaahi ʻotua taki taha ko ení naʻe ʻi ai honau hingoa, pea naʻe fakanatula pē ki heʻenau kau lotú ke nau ʻeke, “Ko hai ho ʻOtuá? Ko hai hono hingoá?” Ko hono ngāueʻaki ʻa e kupuʻi lea fakalotofonua ki he “ʻotuá” naʻá ne ʻai ke puputuʻu ʻa e faʻahinga ne nau ʻeké pe mahalo ne iku ia ki heʻenau fakakaukau pē ʻo fekauʻaki mo e Māfimafi-Aoniú ko ha toe ʻotua pē ia ʻe taha ke tānaki atu ki heʻenau kulupu ʻo e ngaahi ʻotuá. Ko ia ʻoku ʻikai totonu ke fai ha ofo ʻi hono ngāueʻaki lahi ʻe he muʻaki kau misinale ko ení ʻa e huafa ʻo Sihová.
ʻOku ʻuhinga ení ko e faʻahinga kotoa ko ia ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e huafa Sihová ʻoku nau mahinoʻi moʻoni ko hai ia? ʻIkai. Ko Hiram Bingham, ko ha toko taha misinale liliu lea pea ko e foha ʻo e misinale Hauaiʻi ʻiloa ʻo e hingoa tatau, naʻá ne siotonu ʻi he kau nofo ʻi Abaiang (ʻi Kilipasí) ʻi heʻenau kaila “ʻoku taha pē ʻa e ʻOtuá—ko Sihova” lolotonga ia ʻenau fakaʻauha ʻenau ʻaitolí. Ka ʻoku pehē ʻe he Missionary Adventures in the South Pacific ʻo fekauʻaki mo e meʻa ko eni ne hokó:
“Kae kehe, naʻe ʻiloʻi ʻe Bingham, ko e fakaʻauha ʻo e ʻaitoli ko iá naʻe ʻikai ʻuhinga iá naʻe maʻu moʻoni ʻe he kakaí ʻa e lotu faka-Kalisitiané—ne teʻeki ai ʻo aʻu mai ki he taimi ko ení. Naʻe teʻeki ai ke nau mahinoʻi lahi ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e pōpoaki ʻa e kōsipelí, ka kuo fai hano kamata.” ʻOku hā mahino, ʻoku fiemaʻu ʻa e meʻa lahi ange ia ʻi hono ʻiloʻi pē ʻa e huafa Sihová. Ko e kau Kalisitiane moʻoní ʻoku fiemaʻu ke nau hoko ʻo ʻiloʻi ʻa Sihova ʻi hono tuʻunga ko e toko tahá pea talangofua kiate ia ʻi he tafaʻaki kotoa pē.—Loma 10:13-17.
Naʻa mo Mōsese faitōnunga, ko ha tangata naʻá ne ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo Sihová pea ngāueʻaki iá, naʻe fiemaʻu ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa lahi ange. Naʻá ne lotu: “Ko eni, Kapau moʻoni kuo u taʻimalie ʻofa ʻi ho ʻao, ke ke fakaʻilo mai muʻa ho hala, ke u ʻiloʻi koe; koeʻuhiā ke u fakahoifua ʻa e ʻAfiona.” (Ekisoto 33:13) ʻIo, naʻe loto ʻa Mōsese ke ne ʻiloʻi ʻa e meʻa lahi ange ʻo ʻikai ko e ʻiloʻi pē ʻa e huafa ʻo Sihová. Naʻá ne loto ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻo Sihová mo e founga ke fakahōifuaʻi ai iá. Koeʻuhi ko e kole ko ení, naʻe tuku ai kia Mōsese ha monū fakaofo, ʻa ia ko e sio ki ha fakahāhā ʻo e meʻa ʻoku kau ki he ʻuhinga ʻo e huafa ʻo Sihová.—Ekisoto 33:19; 34:5-7.
ʻOku tatau pē he ʻahó ni, ko e laui afe ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he feituʻu Pasifikí kotoa ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi Tohi Tapu naʻe fuofua liliu ʻe he muʻaki kau misinalé ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga loto-totonú ke nau hoko ʻo mahinoʻi ʻo ʻikai ko e ʻuhinga pē ʻo e huafa ʻo Sihová kae pehē foki ki he meʻa ʻokú ne fiemaʻu mei he faʻahinga ʻa ia te nau lotu kiate ia ʻo “fai ʻi laumālie mo fai ʻi moʻoni.” (Sione 4:23, 24) ʻIo, ko e huafa Sihová ʻoku fakalāngilangiʻi ia ʻi he “ngaahi motu ʻo e tahi.” Ko ia ʻoku tuku ai ʻe he laui afe lahi ʻenau ʻamanakí ʻi hono huafa fakaʻeiʻeikí.—Aisea 24:15; 42:12; 51:5; Palovepi 18:10.
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ko e kakai ʻo e Pasifikí ʻa ia naʻa nau ako ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá mei he muʻaki kau misinale ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané naʻa nau ʻai ia ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé
[Maʻuʻanga]
Fuʻu paame mo e tā ʻi he toʻohemá: From the book Gems From the Coral Islands
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
John Williams
[Maʻuʻanga]
Culver Pictures
[Fakatātā ʻi he peesi 17]
Papeiha
[Maʻuʻanga]
Courtesy Institute of Pacific Studies, from Mission Life in the Islands of the Pacific, by Aaron Buzacott
[Fakatātā ʻi he peesi 19]
ʻAi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ke ʻiloa ʻi he māmaní takatakai