LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g04 7/8 p. 26-27
  • Ko e Hā ke Luelue Aí?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ke Luelue Aí?
  • ʻĀ Hake!—2004
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Luelué ko ha Faitoʻo Lelei
  • Maʻu ha Luelue Lelei
  • Te Ke ʻAʻeva mo e ʻOtuá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • ʻAʻeva mo e ʻOtuá—Ko e Ngaahi Muʻaki Sitepú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Ko e ʻAʻeva ʻi he ʻAlunga ʻo Sihová ʻOku Mohu Fakakoloa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • Hanganaki ʻAʻeva ʻi he Hala ʻo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2004
g04 7/8 p. 26-27

Ko e Hā ke Luelue Aí?

ʻOKU hā ngali tui ʻa e kakai ʻe laui miliona kapau ʻe ʻikai lava ke nau mēmipa ʻi ha fale fakamālohisino pea fakamoleki ha taimi lahi ʻi he fakamālohisinó ʻoku sai leva ā ke fakangaloʻi hano maʻu ha ngaahi ʻaonga ki he moʻuí mei he fakamālohisinó. Kae kehe, ʻoku ʻikai ke moʻoni ia. Ko Dr. Russell Pate ʻo e ʻUnivēsiti ʻo South Carolina ʻokú ne pehē: “ʻOku ou tui ʻoku fiemaʻu ke tau tali fakaʻofisiale ʻa e fakakaukau ko ia ko ha luelue lelei mo fakafiemālie takatakai ʻi he poloká ʻi he hili ʻa e kai efiafí ko ha meʻa ʻaonga ʻaupito ia ke fai.”

Ka ʻe ʻaonga lahi moʻoni ha luelue kiate koe? ʻOku maʻu ʻi he luelué ha ngaahi ʻaonga ki he moʻuí ʻa ia ʻoku mahuʻinga moʻoni?

Ko e Luelué ko ha Faitoʻo Lelei

Ko e toketā Kalisi ko Hipokeletisí naʻá ne vakai ki he luelué ko e “faitoʻo lelei taha ia ʻa e tangatá.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻi ai ha lea ʻoku pehē, “ʻOku ʻi ai ʻeku ongo toketā ʻe toko ua, ko hoku vaʻe toʻomataʻú mo e toʻohemá.” ʻOku fakatupu moʻui lelei moʻoni pehē ʻa e luelué?

Sai, ʻoku pehē ʻi ha ngaahi fakatotolo ʻe niʻihi ko e kakai ko ia ʻoku nau luelue maʻu peé ʻe hoko nai kia kinautolu ʻa e ngaahi mahaki siʻi ange ʻi he kakai ʻoku lahi tangutú. ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatotoló ko e luelué ʻoku fakasiʻisiʻi ai ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo hono maʻu ʻa e mahaki mafú pea mo e pā kālavá. ʻE lava ke ne taʻofi ʻa e suká ʻaki hono fakaleleiʻi ʻa e malava ʻa e sinó ke ngāueʻaki ʻa e ʻinisuliní. ʻOkú ne tauhi ʻa e ngaahi huí ke mālohi, ʻo kalofi ai ʻa e popo ʻa e huí. ʻOku langa hake ʻe he luelué ʻa e mālohí, maliliungofuá mo e iví. ʻOku tokoni ia ki he holo ʻa e mamafá pea tauhi maʻu ʻa e mamafá. Tānaki atu ki ai, ʻoku fakaleleiʻi ʻe he luelué ʻa e mohé, fakalahi ʻa e ngāue ʻa e ʻatamaí, pea aʻu ʻo lava ke ne fakafepakiʻi ʻa e loto-mafasiá.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ko e kau fakatotolo ʻi he ʻUnivēsiti ʻo Southern California naʻe līpooti ʻo pehē naʻa nau ʻiloʻi ko e luelue miniti ʻe 15 ʻokú ne ʻomai ʻa e fakafiemālie lahi ange mei he loto-moʻuá mo e hohaʻá ʻo laka ia ʻi ha faitoʻo fakanonga ʻikai mālohi! ʻI he hangē ko e ngaahi ngāue fakaesino kehé, ʻoku fakatupunga ʻe he luelué ʻa e tukuange mai ʻo e ngaahi enitofiní, ko e ngaahi kemikale he ʻutó ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa e langá pea fakatupu ʻa e ongoʻi fiemālié, ʻo ʻomai ai ha ongoʻi nonga mo lelei.

Fakatatau ki he Medical Post ʻa Kānatá, naʻa mo ha luelue māmālie ʻoku lava ke ne ʻomai ha ngaahi ʻaonga ki he moʻuí. Ko ha fakatotolo naʻe pulusi ʻi he New England Journal of Medicine ʻoku fakahaaʻi ai ko e luelue ʻi ha tuʻunga siʻisiʻi ko e mita pē ʻe 800 he ʻahó ʻoku fakasiʻisiʻi ai ʻa e mate vavé. Ko e ngaahi fakatotolo ki mui ní ʻoku pehē ai ko e fakamālohisino tuʻo tolu he ʻaho, ʻo feʻunga ʻa e taimi taki taha mo e miniti ʻe 10, te ne ʻoatu kia koe ʻa e meimei lelei lahi tatau mo e fakamālohisino hokohoko ʻi he miniti ʻe 30. Ko ia te ke fakakaukau nai fekauʻaki mo hono tau hoʻo meʻalelé ke kiʻi mamaʻo ange mei he feituʻu ʻokú ke fononga ki aí pea luelue ʻi he toenga ʻo e fonongá. Pe ʻe lava ke ke luelue nounou ʻi ha taimi lolotonga ʻa e ʻahó.

ʻOku lava ke hoko naʻa mo e ngaahi ʻaonga lahi ange mei he lue vavé. Ko Dr. Carl Caspersen ʻo e Ngaahi Senitā U.S. ki Hono Puleʻi mo Taʻotaʻofi ʻa e Mahakí ʻi Atlanta, Georgia, naʻá ne pehē: “Ko e liliu mei he lahi tangutú ki he lue vavé ʻo feʻunga mo ha haafe houa ʻi ha ngaahi ʻaho ʻi he uiké ʻe lava ke ne fakasiʻisiʻi ʻi ha tuʻunga lahi ʻa hoʻo maʻu [ʻa e mahakí].” Pea ko e meʻa ʻoku mātuʻaki lelei fekauʻaki mo e luelué he ko e kakai ʻo e taʻumotuʻa kotoa pē mo e meimei tuʻunga kotoa pē ʻo e moʻuí ʻe lava ke nau fai ia. ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻikai fiemaʻu ki ai ha ako makehe pe ko ha pōtoʻi fakaʻatelita—ko ha sū feʻungamālie pē.

Maʻu ha Luelue Lelei

Tui ha vala feʻungamālie, ʻoku ʻikai mahaʻihaʻi. Ke māfaná, tānaki atu ki ai ha vala ʻoku vetengofuá. Ngāueʻaki ha sū ʻoku molū mo maʻamaʻa fakataha mo ha muiʻi vaʻe molū māʻulalo pea ʻatā ʻa muʻa ki he louhiʻi vaʻé. ʻOku totonu ke kiʻi lahi ange ia ʻi ho sū anga-mahení. Kapau ʻokú ke palani ke luelue ʻo laka hake he haafe houá pea ʻe ʻikai ha vai inu ʻi hoʻo fonongá, te ke saiʻia nai ke ʻave ha hina vai maʻamaʻa. Kiʻi faofao ʻaki ʻa e luelue fiemālie ʻi he ʻuluaki miniti ʻe nimá. Tauhi maʻu ha tuʻunga tuʻu-tonu, ʻo hanganaki ʻai ʻa e ongo tuiʻinimá mo e ongo tuí ke kiʻi mapelu pea ko e nimá ke ʻoua ʻe kuku.

Hili ʻa e kiʻi faofaó, kamata leva ke manga vave ʻi ha tuʻunga fakanatula ʻa ia ko e muiʻi vaʻé ʻoku ʻuluaki tau ki he kelekelé, ʻo toki ʻalu ai ki he louhiʻi vaʻé. Ko ia ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e sū molū. ʻOku ongo kotoa eni ʻo hangē ko ha meʻa lahi ke manatuʻí? ʻOua ʻe hohaʻá​—ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku nau lue peheni fakanatula. Ko e vave hoʻo laká ʻoku totonu ke ne fakaʻatā koe ke ke fakahoko ha fetalanoaʻaki lelei ʻo ʻikai ke ke māfulutāmaki. Kapau ko hoʻo toki kamata lue, fakalahi ʻi ha tuʻunga māmālie ʻa hoʻo taimí, mamaʻó mo e vavé. Fakaholoholo ʻaki ʻa e māmālie ʻa e vave hoʻo laká ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo hoʻo lué.a

Ko e vave ange ʻa e tā ʻo e mafú mo e mānavá ko ha ongo fakaʻilonga anga-maheni ia ʻo e feingá ʻo hangē pē ko e pupuhaʻia feʻungá. Te ke ongoʻi nai ʻoku langa mo molū ha uoua ʻi he ʻuluaki ngaahi ʻahó. Tokanga ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa ho sinó. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻo hangē ʻokú ke fakamālohituʻu lahi koé, māmālie hifo pe kiʻi mālōlō nounou. Kae kehe, kapau ʻokú ke hokosia ha ngaahi fakaʻilonga hangē ko e mahaʻihaʻisia pe langa ho fatafatá, tatupe ʻa e tā ʻo ho mafú, nounou lahi ʻa e mānavá, ninimo, pe ongoʻi tokakovi, taʻofi ʻa e lué pea kumi vave ki ha tokoni fakatoketā.b

Koeʻuhi ʻoku ʻikai ke ne uesia ʻa e sinó, ko e luelué ʻoku lava ke ʻi ai hono ʻaonga pau ʻo laka ia he ngaahi ngāue hangē ko e lelé mo e ʻeulōpikí. Ko hono olá, ʻoku siʻi ange ai ʻa e hoko ʻo lavea ʻa e ngaahi hokotanga huí mo e ngaahi uouá. Ko e moʻoni, ko e luelué ko e ngāue fika ʻuluaki ia ʻoku fakaongoongoleleiʻi mai ʻe he kau mataotao ʻi he tuʻunga fití. Ko ia ai, ki hoʻo leleí, luelue!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ki he faʻahinga ʻoku nau mahuʻingaʻia ʻi hono ngāueʻaki ʻa e kalolií, ko e lue ʻi he miniti ʻe 12 ʻi he kilomitá ki he lue ʻi ha miniti ʻe 9 ʻi he kilomitá ʻe ngāueʻaki ai ʻa e kalolī lahi ange peseti ʻe 30 ʻi he miniti. Ko hono fakalahi ʻa e vave ʻo e laká mei he miniti ʻe 9 ʻi he kilomitá ki ha miniti ʻe 7 ʻi he kilomitá ʻe ngāueʻaki ai ʻa e kalolī lahi ange peseti ʻe 50 ʻi he miniti. Ko e tokolahi taha ʻo e kau luelue ke fití ʻoku nau ʻosiki ha kilomita ʻi he miniti nai ʻe 7 ki he 9.

b ʻE lelei tahá nai ke kumi faleʻi ki ha toketā ki muʻa ke kamata ha palani fakamālohisino, tautefito kapau ʻokú ke tofanga ʻi ha mahaki mafu, toto māʻolunga, pe ko ha tuʻunga fakafaitoʻo kehe.

[Puha ʻi he peesi 27]

MEʻA KE FAI MO ʻOUA ʻE FAI ʻI HE LUELUÉ

● Lue hangatonu, mo ho kumukumú ʻi ʻolunga (ʻo palāleli ki he kelekelé), ʻo sio hangatonu ki muʻa ʻi ha mita ʻe 6

● Tauhi maʻu ha vave feʻunga. ʻOua ʻe ongoʻi kuo pau ke ke lue vave ʻaupito ʻo ke hoko ai ʻo fuʻu māfulutāmaki ke talanoa lelei

● ʻOua ʻe manga lalahi pe manga lōloa ʻa hoʻo laká. Ki ha vave lahi ange, lue vave ange pea manga nounou ange

● Tepi ʻa e nimá mei muʻa ki mui, fakataha mo e ongo tuiʻinimá ke ofi ki he sinó. Fakaʻehiʻehi mei he tepi fakatafaʻaki ho ongo nimá

● ʻOua ʻe tuʻu lafalafa ʻaki ʻa e lauʻi vaʻé. Tuʻu ʻaki ʻa e muiʻi vaʻé ʻi he laka taki taha, pea tekeʻi ʻaki ho louhiʻi vaʻé

● ʻOua ʻe ongoʻi ʻoku fiemaʻu ke fua ha meʻa mamafa. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ke ʻikai palanisi ʻa e ngaahi ngaʻunu luelue fakanatulá pea ʻe lava ke ne ʻai ke mafau ʻa e ngaahi uouá mo e ngaahi hokoʻanga uouá

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share