Tauhi Taimi!
“KO E tōʻohí ko ha palopalema fakaetōʻonga ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻōfisa fakahoko ngāue pulé,” ko e līpooti ia ʻa e USA Today. “ʻOku nau aʻu tōmui ki he ngaahi fakataha ʻe ono ʻi he fakataha ʻe 10,” ko ʻene tānakí mai ia, ʻi he lave ki hano saveaʻi ʻo ha kau ʻōfisa fakahoko ngāue pule ʻe toko 2,700.
ʻI he māmani pisinisí, ko e tōʻohí ʻoku vakai ki ai ko e meʻa lahi ange ia ʻi hono fakahāhā pē ʻo e ngaahi tōʻonga koví. ʻI ha fakatotolo fekauʻaki mo e kau tohi kole ngāue ʻe toko 81,000 naʻe fakaʻosiʻaki ai: “Ko e ngaahi houa mole tupu mei he tōʻohí mo e ngaahi liʻaki taʻepoakí ko ha tupuʻanga lahi ia ʻo e mole fakapaʻangá.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko e māmani pisinisí pē ʻoku fakatupunga ai ʻe he tōʻohí ʻa e ngaahi palopalemá. Ko hano saveaʻi ʻo e kau pule ako ʻi he ngaahi ako-lotolotó naʻe fakahaaʻi ai ko e “tōʻohi ʻa e kau akó ʻa e palopalema fakaeʻulungāanga tefito mo toutou hoko lahi tahá.”
Naʻe fakataumuʻa ʻe hotau Tokotaha-Fakatupú kia kitautolu ke tau tokanga ki he taimí. Naʻá ne fokotuʻu “ʻa e ongo maamaʻanga lalahi”—ko e laʻaá mo e māhiná—ʻi hona tuʻuʻangá ke tokoniʻi kitautolu ʻi hono fua ʻo e taimí. (Senesi 1:14-16) ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi uasi fakaeonopōní ke tau fua ʻa ʻetau taimí ʻi he ngaahi miniti mo e ngaahi sekoni. Ko ia ai, neongo ʻa e tekinolosiá, ko e tokolahi ʻo kitautolú ʻoku tau kei maʻu pē ʻa e ngaahi palopalema ʻi he tauhi taimí—ki he ngāué, akó, pe ko e ngaahi ʻapoinimeni mahuʻinga kehé.
Ko e palopalema tefitó ko e ʻikai ha taimí? Ko e moʻoni, ko e ngaahi fiemaʻu ʻi he ngāué mo e fāmilí ʻe lava ke hoko ia ʻo taulōfuʻu. Ka neongo ia, ko ha faʻē ngāue ko hono hingoá ko Uanita Loselani ʻokú ne pehē: “Naʻá ku tuku ʻa e lāunga fekauʻaki mo e ʻikai ha taimi feʻungá ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku tau maʻu kotoa pē ʻa e houa ʻe 24 ʻi he ʻaho. Kuó u fakakaukau fekauʻaki mo ia pea fakapapauʻi ai, ʻi hotau māmani fakaonopōní, ʻoku ʻikai pehē ʻoku mātuʻaki siʻi ʻa e taimi ʻoku tau maʻú, ka ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi fakahohaʻa mo e ngaahi fakalelu lahi ʻaupito.”
Toe fakakaukau foki kia Lenei,a ko ha faʻē ʻa e toko nima ʻa ia ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne manatu: “ʻI he taimi naʻe iiki ai ʻeku fānaú, ko e ʻai ke nau maau ki he akó mo e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané naʻe hoko ia ko ha pole. Neongo ia, naʻe ʻikai haʻaku palopalema ʻi he tauhi taimí. Ka ʻi he taimi ní kuo nau lalahi kotoa, kuó u fakatupu ʻa e tōʻonga kovi ʻo e tōmuí.” ʻOkú ke kau mo koe ʻi hono maʻu ʻa e tōʻonga kovi ko ení? Kapau ko ia, ʻoku malava ke liliu! Ko e ngaahi meʻa eni ʻe lava ke ke faí.
● FAKAKAUKAU FEKAUʻAKI MO E NGAAHI NUNUʻÁ. Ko e tōʻongaʻaki ʻa e tōmuí ʻe hā ngali ko ha kiʻi meʻa siʻi nai ia. Kae fakakaukau angé ki he ngaahi lea ʻa e Tohi Tapú: “Oku fakanamuku e he lago kuo mate ae mea namu lelei ae tagata faitoo: bea oku behe ae vale jii o ha taha oku ogoogoa a ene boto mo ene agatonu.” (Koheleti 10:1, PM) ʻIo, ko ha “vale jii” pē ʻoku fakahaaʻi ʻi he ʻikai ha fakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé ʻe lava ke ne fakameleʻi ho ongoongó ki ha faiako pe ko ha pule ngāue.
Lolotonga hono fai ha ngaahi koosi ʻi ha kolisi fakalotofonua, ko ha fefine ko hono hingoá ko Malia naʻá ne fakatokangaʻi ko e niʻihi ʻo hono kaungā kalasí “naʻa nau taʻetokanga ʻaupito fekauʻaki mo e taimí,” ʻo nau faʻa aʻu tōmui ki he kalasí. “Ka naʻe ʻikai fuoloa naʻe pau ke nau liliu,” ko ʻene manatú ia. “Ko e toko ua ʻo e kau palōfesá naʻá na fefeka ʻaupito fekauʻaki mo e tauhi taimí. Ko ia kapau naʻe ʻi ai ha kau ako pē naʻe tōmui ʻi ha ngaahi miniti siʻi, naʻe fakaʻilongaʻi liʻaki kinautolu. Pea ko e lahi ʻaupito ʻa e liʻakí naʻe iku ia ki he tō ʻa e kuleití.”
Ko e tōʻongaʻaki ʻa e tōmuí ʻe toe lava foki ke ne fakameleʻi ʻa ho ongoongó ki he ngaahi kaumeʻá mo e toʻumeʻá. Ko ha tangata fatutangata ko hono hingoá ko Siosifa ʻokú ne manatu ki ha kaungā Kalisitiane naʻá ne ʻiloʻi ʻi he ngaahi hongofuluʻi taʻu kuohilí. Neongo naʻe tokaʻi ʻa e tangatá ni ʻi heʻene ngaahi malava ʻi he tuʻunga ko ha faiakó, naʻe ʻi ai ʻene tōnounou fakatupu mā. “Naʻá ne tōmui maʻu pē,” ko e manatu ia ʻa Siosifá. “Ko ʻeku ʻuhingá naʻá ne tōmui ki he meʻa kotoa pē! Pea naʻe ʻikai ʻaupito hā ngali naʻe ʻi ai haʻane tokanga fekauʻaki mo ia. Naʻe fakakata ʻa e kakaí ʻo fekauʻaki mo ʻene tōmuí.” Kuo kamata ke lave ʻa e kakaí kia koe ko e tokotaha ʻoku tōmui maʻu pē? Kapau ko ia, ʻe lavangofua ke nau tukunoaʻi ʻa ho ngaahi ʻulungāanga leleí.
● FAKAKAUKAUʻI ʻA E NIʻIHI KEHÉ. Ko e tōʻohí ko ha anga-taʻefakaʻapaʻapa ia pea ʻoku fakahohaʻa ki he niʻihi kehé. Pea ʻe lava ke ne ʻoatu ʻa e fakakaukau ke ongoʻi ai ʻokú ke māʻolunga ange koe ʻi he niʻihi kehé. ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku hehema ai ke tōʻohi ʻa e kau fakahoko ngāue pisinisi tokolahi ki he ngaahi fakatahá, naʻe fakahaaʻi ʻe he tangata pisinisi ʻe taha: “Ko e tokolahi taha ʻo kimautolú ʻoku mau fie mahuʻinga pē.” ʻI hono kehé, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau tōʻongafai ki he niʻihi kehé ʻi he tuʻunga ʻoku nau māʻolunga ange ʻia kinautolu. (Filipai 2:3) ʻOku nau toe ngāueʻaki ʻa e Lao Koulá pea fai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko ia ʻoku nau saiʻia ke fai ange kia kinautolú. (Mātiu 7:12) ʻIkai ʻoku fakaʻitaʻi koe ʻi he taimi kuo pau ai ke ke tatali ki he niʻihi kehé? Ko ia ʻoua ʻe ʻai ʻa e niʻihi kehé ke nau tatali mai kia koé.
● AKO ʻA E NGAAHI PŌTOʻI ʻI HONO NGĀUEʻAKI ʻA E TAIMÍ. ʻOkú ke tōʻongaʻaki ʻa e toloi meʻá pea toki fakavave takai ʻi he miniti fakaʻosí? ʻOkú ke fakataimitēpileʻi ʻa e meʻa lahi ke fai, ʻi he feinga ke fai ʻa e meʻa lahi ʻaupito ʻi ha vahaʻa taimi ʻoku fuʻu nounou? Ko e tefitoʻi moʻoni ʻi he Koheleti 3:1 ʻoku lava ke fakamoʻoniʻi ʻene ʻaongá: “Ko e meʻa kotoa ʻoku ai hano taimi [kotofa].” Ko hono maʻu ha “taimi [kotofa]” ki he ngaahi meʻá ʻoku fakaʻatā ai koe ke ke fai ia ʻi ha founga maau.
ʻUluakí, hikiʻi ʻa e meʻa kotoa ʻokú ke fiemaʻu ke faí. Hokó, muimui he tefitoʻi moʻoni ʻi he Filipai 1:10: “Sivi ʻo ʻilo ʻa e ngaahi meʻa ʻoku lelei lahi.” ʻIo, fakamuʻomuʻa e meʻa mahuʻingá. Ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ʻaupito ke faí? Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻa ia ʻe lava ke toloi ki ʻamui ange ʻo ʻikai hano maumaú? Fakaʻosí, fikaʻi ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fiemaʻu ke fai ai ʻa e ngaahi meʻá pea mo e taimi ʻe lava ke ke fai ai iá. Faitotonu, pea fakaʻehiʻehi mei hono fakataimitēpileʻi ʻa e meʻa ʻoku fuʻu lahi ki ha taimi fuʻu siʻisiʻi.
Ko ha fefine ko hono hingoá ko Tolofī ʻokú ne fakaongoongoleleiʻi ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻi hono akoʻi ia ke ne tauhi taimí. ʻOkú ne fakamatala: “Kapau naʻe pau ke mau ʻi ha fakataha faka-Kalisitiane ʻi he 7:30 efiafi, naʻe kamata hono ʻai ʻe heʻeku fineʻeikí ke mau maau ʻi ha houa ʻe taha mo e miniti ʻe 45 ki muʻa ai. Naʻe pau ke mau fakaʻatā ha taimi ki he kai efiafí, fufulu ʻa e ʻū ipú, teuteú mo e lele ki he feituʻu faiʻanga fakatahá. Naʻe hoko pē ia ko e konga anga-maheni ʻo ʻemau moʻuí ke tauhi taimi.” ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tokoni ia ke fakaʻatā ai ha taimi ki he ngaahi meʻa taʻeʻamanekiná. ʻOku manatu ʻa Tolofī: “Ki muí ni mai naʻe pau ai ke u uta ha kakai ki he fakatahá. ʻI heʻeku ʻalú naʻe molū ai ʻa e vaʻé. Naʻá ku ngaahi ia pea naʻe kei taimi pē ki hono uta kinautolú. Ko ia, ʻoku ou fakaʻatā maʻu pē ha taimi ki he palopalema ʻa e kaá pe ko e kiu ʻa e meʻalelé.”
● MAʻU ʻA E NGAAHI FOKOTUʻU MEI HE NIʻIHI KEHÉ. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ʻi he Palovepi 27:17: “ʻOku fakamasila ʻa e aione ʻaki ʻa e aione: pehe ʻoku fakamasila ha tangata he feangai mo ha taha kehe.” ʻI he fehoanaki mo e tefitoʻi moʻoni ko iá, talanoa ki he niʻihi kehe ʻa ia ko honau ngaahi tuʻungá ʻoku meimei tatau mo ho tuʻungá—ka ʻoku nau lavameʻa ʻi he tauhi taimi ki he ngaahi meʻá. Te nau faʻa maʻu ha ngaahi fokotuʻu ʻaonga.
Ko Lenei, naʻe lave ki ai ki muʻá, ʻokú ne fakapapauʻi ke liliu ʻa ʻene tōʻonga tōʻohí. ʻOkú ne pehē: “Kuó u fakapapauʻi ki muí ni ke toe lelei ange. Neongo naʻe ʻikai ke faingofua, ʻoku ou fai ha fakalakalaka.” ʻE lava ke ke pehē pē mo koe. ʻI he fakakaukau totonu pea mo e feingá, ʻe lava ke ke ako ke tauhi taimi!
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Ko e hoko ʻo tōʻongaʻaki ʻa e tōmuí ʻe lava ke ne ʻai ke kovi ʻa e vakai mai ʻa e kau pule ngāué pea ʻoku fakahaaʻi ai ha taʻefakaʻatuʻi ki he niʻihi kehé
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Ko e fokotuʻutuʻu maau fakafoʻituitui leleí ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fakaʻehiʻehi ai mei hono maumauʻi ʻo e taimí