Kofi Kona—Ko ha Kofi Ifo ʻAupito
Mei he tokotaha-tohi ʻĀ Hake! ʻi Hauaiʻi
KO E kau ʻaʻahi ki he vahefonua Kona ʻo e Motu Lahi ʻo Hauaiʻí ʻoku nau maʻu ai ʻa e faingamālie ke ʻahiʻahiʻi ʻa e taha ʻo e kofi lelei taha ʻi he māmaní—ko e kofi Kona, ʻoku ʻiloa lahi ko ha kofi ifo ʻaupitó!
ʻI he feituʻu mauka (moʻunga), ʻa ia ko e fanga kiʻi hala fāsiʻi aí ʻoku pikopiko mo vilo takaí, ʻoku laulau ʻeka ai ʻa hono ʻufiʻufi ʻe he ʻulu kofí ʻa e ngaahi tahifó. Ko hono ngaahi laú ʻoku maama mo ngingila fakaʻofoʻofa, pea ʻi ha ngaahi taimi pau ʻo e taʻú, ʻoku ʻalaha mai ai ʻi he ʻeá ʻa hono ngaahi matala hinehina ngingila mo tuʻutaí. ʻOku tupu ʻa e fanga kiʻi matalá ni ʻo hoko ko e fanga kiʻi fuaʻi kofi, pe seli, ʻo hangē ko ia ko hono ui ʻe he kau faama kofí mo e kau ngaohi-kofí.
Ko e ngaahi faama lalahi mo iiki ʻa e ngaahi fāmilí ʻoku nau vāofi pē—laka hake he 600 ʻo kinautolu—pea ko e niʻihi kuo ʻalu tukufakaholo pē mei he ngaahi mātuʻá ki he fānaú! Ko e ngoue kofi ʻi he Motu Lahí ko ha ngoue lahi ia, ʻoku fakafuofua ki he kilomita ʻe 1.5 hono fālahí pea kilomita nai ʻe 50 hono lōloá. ʻOku tuʻu ia ʻi he ongo tahifo ʻo e ongo moʻunga afi motuʻa ʻe ua, ko Hualalai mo Mauna Loa. ʻOku moʻui lelei taha ʻa e kofí ʻi he ngaahi feituʻu māʻolunga ʻoku ʻi he vahaʻa ʻo e mita ʻe 150 mo e 750.
Ko e ngaahi feituʻu talitali folau ʻeveʻeva manakoá, ngaahi supamāketí, fanga kiʻi falekoloa ki ʻutá, mo e ngaahi fale kai ʻi he veʻehalá ʻi he tukuʻuta ʻi Hauaiʻí ʻoku nau tuʻuaki kotoa atu ʻa e kofi taʻo ifo ʻoku ngaohi mei he kofi leleí ni. Ko e kau anga ki he inu kofí ʻoku nau fakamahuʻingaʻi lahi ia ʻi hono namu lelei mālohí pea mo ʻene ifo momole fakaivifoʻoú. Ka naʻe anga-fēfē ʻa hono kamataʻi ʻo e ngoue kofí ʻi he puleʻanga fakatuʻi ko ʻeni ki muʻá, pea naʻe anga-fēfē ʻene tupulaki ʻo hoko ko ha ngāue fakatupu paʻanga lahí?
Ko Francisco de Paula Marín, ko ha toketā mo toe tokoni kia Tuʻi Kamehameha I, ʻoku tuku tefito ki ai ʻa hono fuofua hū mai mo tō ʻa e kofí ʻi he motu ko Oahu ʻi he 1813. Ki mui mai ai, ʻi he 1828 nai, naʻe ʻave ai ha ngaahi vaʻa kofi mei Oahu ki he vahefonua Kona ʻo e Motu Lahí. Ko e ngaahi vaʻa ko ʻení ko ha kalasi ia ʻo e faʻahinga ʻo e kofí ʻoku ʻiloa ko e arabica, ʻa ia ko e faʻahinga kofi ia ʻoku kei ngaohi ʻi Kona. ʻI he aʻu mai ki he 1830 tupú, naʻe hoko ai ʻa e kofí ʻo tupu ʻāfaʻafa ʻi Kona pea hoko ʻo fakamāketiʻi fakakomēsiale.
ʻUhinga ʻo e Tupu ʻĀfaʻafa ʻa e Kofí ʻi he Vahefonua Kona
Neongo naʻe fakakalasi fakafaʻahinga fakaeʻakau ia ko ha vao, ʻoku tupu nai ʻa e fuʻu kofí (1) ʻo aʻu ki he mita ʻe 10 hono māʻolungá. Ko ia ai, ʻoku lave ʻa e tokolahi ki ai ko ha fuʻu ʻakau. ʻI he tuʻunga fakasiokālafí, ʻoku ʻomai ʻe he vahefonua Kona ʻa e ngaahi tuʻunga haohaoa ki he tupu ʻa e kofí. ʻOku peheé koeʻuhi ʻoku angi ʻa e tokaʻanga matangí mei he tafaʻaki fakahahake ʻo e motú. ʻI heʻene faʻaki ʻi he tahake fakahahake ʻo Mauna Loa, ʻa ia ʻoku mahiki ʻo laka hake ʻi he mita ʻe 4,000, ʻoku hoko leva ai ʻa e ngaahi matangí ko e ngaahi havilivili lelei. ʻOku angi leva ʻa e ngaahi matangí ni mei he funga moʻungá ki Kona ʻi he tuʻunga vaivai feʻunga ʻo ʻikai uesia ai ʻa e ngaahi matala ngangana ngofua ʻo e kofí.
ʻOku ulo lahi feʻunga ʻa e laʻaá ʻi he ngaahi tahifo ʻo Kona, pea ʻoku faʻa hoko ʻi he lolotonga ʻo e hoʻatā efiafí, ʻoku ngaʻunu mai ha ngaahi konga ʻao ʻo ʻomai ʻa e fakamalumalu mo e maluʻi mei he fuʻu lahi ʻa e laʻaá. ʻOku toe tokoni leva ʻa e ngaahi konga ʻao ko ʻení ʻi hono fakangangana hifo ʻa e mosimosi ʻuha feʻunga ʻi he hoʻatā efiafí ke fuʻifuʻi lahi ʻaki ʻa e ʻulu kofí. Koeʻuhi ko e ʻea māfaná ʻoku māmāfana feʻunga ʻi he kotoa ʻo e taʻú, ʻoku ʻikai ai haʻane tuʻu fakatuʻutāmaki ki hano maʻu ʻe he momokó.
Ko Hono Toli mo Hono Ngaohi ʻo e Ngoue Kofí
Ko e hā ʻa e lōloa mei hono toó ʻo aʻu nai ki hono toli fakakomēsiale ʻo e kofí? Kuo pau ke mahili atu ʻo faʻa meimei ke ʻikai toe siʻi hifo ʻi he taʻu ʻe tolu, ki muʻa pea toki kamata ke laku fua lelei mai ʻa e fuʻu kofí. ʻOku laku matala mai tuʻo lahi ʻa e kofí ʻi he lolotonga ʻa e taʻú. Ko ia ai, ko ha tokotaha faama kofi anga-maheni kuo pau ke ne toli fakataʻu ia ʻo aʻu ki he tuʻo valú!
Ko e selí, ko ha foʻi fua molū kulokula-mālohi, ʻoku ʻi ai ha ongo kiʻi tenga ʻe ua, pe piini kofi. Koeʻuhi ʻoku kofukofu ʻa e ngaahi foʻi pīní ʻe ha kili manifi ʻoku ui ko e kiliʻi piini, kuo pau leva ke fai ʻa e ngāue ki he ngaahi foʻi selí ke fakamavaheʻi ʻa e konga ʻoku moluú mo e kiliʻi pīní (2). ʻOku hoko leva ki hono fakavai (3) pea fakamōmoa (4) pea ʻoku fakasiʻisiʻi lahi ʻe he foʻi ngāue hokohokó ni ʻa e lahi ʻo e meʻa fakaʻosi ʻoku maʻu mei aí. Fakatuʻunga ʻi he tuʻunga lelei ʻo e kofí, ʻe fiemaʻu ʻa e tangai seli nai ʻe valu ke maʻu mei ai ʻa e tangai kofi taʻo pē ʻe taha.
Ko hono taʻo (5) ʻa e ngaahi foʻi piini kofí ko ha toe ngāue pōtoʻi ia ʻiate ia tonu, he ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fiemaʻu ki ai ʻa e meʻangāue leleí ka ʻoku toe pehē foki ki he pōtoʻi lahi fakafoʻituitui. Ko hono lōloa ʻo hono taʻo ʻo e kofí ʻoku fakatuʻunga ia ʻi ha ngaahi moʻoniʻi meʻa kehekehe, hangē ko e hauhau, mamafa, kalasi, tuʻunga lelei ʻo e ngaahi foʻi pīní, lanu ʻuliʻuli ʻoku fiemaʻu mei he ngaahi foʻi pīní, pea mo e ngaahi tuʻunga ʻo e ʻeá.
Ko e konga lahi ʻo e ngaahi faama mo e ngaahi ngaohiʻanga kofi ʻi he Motu Lahí ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga fakamāketi fakaeonopōní. ʻOku nau fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau ʻahia ʻa e fāmá, sio ki he ngāue ʻoku fai aí, pea ʻahiʻahiʻi ʻa e kofi Kona. Ko e ngaahi fakaʻilonga hala lanu kehekehé mo e ngaahi ngaohiʻanga kofi motuʻa hā fakaʻofoʻofá ʻoku kei lahi fau, fakataha mo e ngaahi fale kai mo e ngaahi hōtele ākenga-motuʻa fakaʻofoʻofa mei he kuonga ko eé. Ko hono moʻoní, ʻoku tuʻuaki kotoa atu ʻe he meʻá ni ʻa e kofi Kona!
Ko e fanga ʻasi puleʻingofuá, ʻoku ʻiloa ko e fanga naitingikeili Kona koeʻuhi ko ʻenau tangi leʻo-lahí, naʻe ngāueʻaki kinautolu ʻi ha taimi ki muʻa ki hono fetuku ʻo e ngaahi tangai kofí. Naʻe fetongi kinautolu ʻe he veeni siipi fakakautaú, ʻa ia naʻe faai mai pē ʻo toe ʻosi atu mo ia. Ka ʻoku kei ʻi ai fakatouʻosi pē hona ngaahi toetoenga—ʻoku nofo ʻa e fanga ʻasí ʻi he vaó pea ʻoku maluʻi kinautolu, pea ʻoku kei ʻi ai ʻa e ngaahi veeni siipi ʻi he toumui ʻo e kau ngoue kofí, ʻoku popopopo māmālie atu ai.
Ko Hono Fakatupulekina ʻa e Māketi Kofi Ifó
ʻI he ngaahi taʻu lahi naʻe ngāueʻaki lahi ai ʻa e kofi Kona ke tuifio pē mo e ngaahi kofi kehekehe māʻulalo angé, pea naʻe fakamāketiʻi ia ʻi he founga ko iá. Kae kehe, ʻi he vaeuaʻanga ʻo e 1950 tupú, naʻe hoko ai ha liliu mahuʻinga. Naʻe ʻalu hake ai ʻa e totongi ʻo e kofí ʻi māmani, pea ko e meʻa naʻe maʻu mei he ʻeka ʻe taha ʻo e kofi Kona naʻe māʻolunga ʻaupito. Naʻe fakalototoʻaʻi ʻa e kau fāmá fakafou ʻi he ngaahi fakataha mo e Vaʻa Ngāue Fakalahi ʻa e ʻUnivēsiti ʻo Hauaiʻí ke nau tō ke lahi ange ʻa e kofí, pea ko e fakamatala ki hono tō ʻo e kofí naʻe feʻaveʻaki ia ʻi he vahaʻa ʻo e kau fāmá, kau ngāué, kau fekumí mo e kau fakafofonga ʻo e vaʻa fakalahí.
Naʻe fakafiemālie ʻa e ngaahi olá. Talu mei he 1970, mo e liliu māmālie ʻa e kofi Kona mei hono ngāueʻaki tefito ke tuifio pē mo e ngaahi kofi māʻulalo angé ki he tuʻunga ko ha kofi makehe ifo ʻaupito ke fakamāketiʻi ʻo ʻikai fakalotofonua ʻataʻatā pē kae toe fakavahaʻapuleʻanga foki. Kuo hoko ai heni ʻa e totongí ʻo toe fuʻu māʻolunga ange. Kuo toe tokoni foki mo e ngaahi aleapau fakatau fakavahaʻapuleʻangá, ʻi hono tauhi ke tuʻumaʻu ʻi he tuʻunga lelei ʻa e ngaahi totongi ʻo e kofí pea taʻofi ha ngaahi faikehekehe lahi ʻaupito ʻi he totongí. Ko hono maluʻi ʻa e leipolo “Kona Coffee” kuo tokoni ia ki hono fakamāketiʻi ʻa e kofí, pea ʻoku tokolahi ʻa e kau faama kofi he taimí ni ʻoku nau tupu lelei ʻi hono māketiʻi ʻenau kofí fakafou ʻi he ʻinitanetí.
Kātoanga Kofi Kona
ʻOku fai fakataʻu he taimí ni, ʻa hono fakaafeʻi ʻe he Kātoanga Kofi Kona Fakafonuá ʻa e tokotaha kotoa ke kau ʻi ha kātoanga kofi lahi fau. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi feʻauhi ngaohi kofi, ko ha feʻauhi tā-pulu, mo e ngaahi feʻauhi lahi kehe. Ko ha konga tuʻu-ki-muʻa ʻo e kātoangá ko e feʻauhi ngaohi ipu kofí, ʻa ia ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻa e kofi taʻó pea fakamāuʻi ʻe ha kau mataotao. ʻOku mahulu atu ʻa e feʻauhí, he ko e ngaahi pale ʻoku fai ki ai ʻa e feingá ʻoku lava ke iku ai ki he lahi ʻo e fakatau atu ʻa e kau ikuná.
Ko e ngaahi fokotuʻu ʻeni mei he kātoangá ki hono ngaohi “ha ipu kofi Kona haohaoá”: “Ko e founga taʻo kofi lelei tahá ko ha founga fakatafe ʻiate ia pē ʻaki ha meʻa-sivi pepa. Ngāueʻaki ʻa e vai momoko foʻou. Tānaki ha sēpuni-lahi ʻe taha ʻo e Kofi Kona ki he vai mililita ʻe 178. Ke aʻu ki he tumutumu ʻo e ifó, tauhi ʻa e kofi taʻó ke mafana pea inu ia ʻi loto ʻi he houa ʻe taha.”
Te ke ʻahiʻahiʻi ia? Kapau ko ia, te ke inu ai ʻa e meʻa ʻoku ongoʻi ʻe he tokolahi ko e taha ia ʻo e kofi lelei taha ʻi he māmaní—ʻa e kofi Kona—ko ha kofi ifo moʻoni!
[Mape ʻi he peesi 15]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)
Kona
[Maʻuʻanga]
Mape: Mountain High Maps® Copyright © 1997 Digital Wisdom, Inc.
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Vahefonua Kona
[Fakatātā ʻi he peesi 15]
Matala ʻo e fuʻu kofí
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Seli
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Ngaahi foʻi piini
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Fakamavaheʻi ʻa e kiliʻi pīní
[Fakatātā ʻi he peesi 16]
Taʻo