LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 1/06 p. 22-24
  • Founga ʻE Lava Ke Ke Tokangaʻi Ai ʻa Hoʻo Malimalí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Founga ʻE Lava Ke Ke Tokangaʻi Ai ʻa Hoʻo Malimalí
  • ʻĀ Hake!—2006
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻE Lava Ke Ke Fai ke Maluʻi Ai Ho Nifó?
  • Meʻa ke ʻAmanekina ʻi he ʻAlu ki he Toketā Nifó
  • Ko e Hā ʻe Lava ke Fai ʻe he Toketā Nifó?
  • ʻUhinga ʻOku Tuha Ai mo e Feingá
  • Ko e Hā ke Sio Ai ki ha Toketā Nifó?
    ʻĀ Hake!—2007
  • Langa Nifo​—Ko ha Hisitōlia ʻo e Langa Lahi
    ʻĀ Hake!—2007
  • Ko ha Vaʻakau ʻOkú Ne Fakamaʻa ʻa e Nifó
    ʻĀ Hake!—2004
ʻĀ Hake!—2006
g 1/06 p. 22-24

Founga ʻE Lava Ke Ke Tokangaʻi Ai ʻa Hoʻo Malimalí

MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI KĀNATA

ʻI HOʻO sio ki he sioʻatá, ko e hā ʻokú ke vakaiʻí? Mahalo pē ko ho ʻulú pe ko ha tafaʻaki kehe ʻo ho fōtungá. Kae fēfē ʻa hoʻo malimalí? Kuó ke fakatokangaʻi nai ʻa e anga ʻo e kaunga ho nifó ki hoʻo malimalí? ʻIo, kapau ʻokú ke tokanga ʻo fekauʻaki mo hoʻo malimalí, te ke tokangaʻi ai ho nifó. Ko ho nifo tuʻumaʻú ʻoku faʻu ia ke tolonga fuoloa. ʻOku taau ke fai ʻa e tokanga makehe ki ai. Tuku kehe ʻa hono lamu ʻa e meʻakaí pea mo ʻene tokoniʻi koe ke ke lea fakaleleí, ʻoku poupouʻi ʻe ho nifó ʻa ho loungutú mo e kouʻahé​—ʻo fakaleleiʻi ai ʻa e fakaʻofoʻofa mo e matamatalelei ʻa hoʻo malimalí. Ko e moʻoni, ko ho nifó ʻoku mahuʻinga!

Ko e Hā ʻE Lava Ke Ke Fai ke Maluʻi Ai Ho Nifó?

Ko e moʻui lelei ʻa e nifó ʻoku kamata ia ʻi he meʻa ʻokú ke kaí. Ko ha kai palanisi ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e kalasiumé mo e vaitamini A, C mo e D ʻe tokoni ia ke tupu ai ʻa e nifó, ʻo kamata pē mei he kei ʻi manavá ʻo aʻu ki he taimi kuo kakato ai hono faʻú.a Ko e tōʻonga kai leleí te ne tokoniʻi koe ke ke tauhi maʻu ai ha nifo moʻui lelei, kae tokanga ʻo fekauʻaki mo ha meʻakai ʻoku mahu ʻi he suká! ʻE fakautuutu ai ʻa e palopalema ʻo e ava ʻa e nifó. Neongo ʻa e ngaahi toutou fakatokanga ʻa ia ʻoku fakafehokotaki ai ʻa hono maʻu ʻa e meʻakai suká ki hono hele ʻo e nifó, ko e ʻavalisi ʻo e kau ʻAmelika Tokelau ʻoku līpooti maí ʻoku nau maʻu ʻa e kilo suka ʻe 50 ki he 60 ʻi he taʻu taki taha! Ko e hā ʻoku malava ai ʻa e suká ke ne maumauʻi hotau nifó?

ʻOku fakatupunga hono maumauʻi ʻo e nifó ʻe he faʻahinga ʻe ua ʻo e pekitīliá​—“mutans streptococci mo e lactobacilli”​—ʻa ia ʻoku hoko ia ko ha konga ʻo e pununga siemu, ko ha pekitīlia aape pikipiki mo e toetoenga meʻakai ʻa ia ʻoku tupu ʻi he nifó. ʻOku maʻu meʻatokoni ʻa e pekitīlia ʻo e pununga siemú ʻi he suká peá ne liliu ia ki he ngaahi ʻēsiti fakatupu maumau ʻa ia ʻoku nau kamataʻi hono hele ʻo e nifó. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faʻahinga pau ʻo e suká ʻoku liliungofua ange ia ki he ngaahi ʻēsití pe ʻoku ngalingali lahi ange ke nau pipiki ki he nifó, ʻo fakaʻatā ai ʻa e taimi lahi ange ki he pununga siemú ke ne kamata hono hele ʻo e nifó.b Ko e pununga siemu ʻoku ʻikai ke toʻó ʻe lava ke fakafefeka ia ʻo liliu ko e makamaka, takatakai ʻi he ngatangataʻanga ʻo e teʻenifó.

Ko hono puleʻi ʻa e pununga siemú pea tautefito ki he pekitīlia ko e mutans streptococci ʻoku fiemaʻu pau ia ki hono taʻofi ʻa e mafola hono hele ʻo e nifó. Ko ia kapau te ke fiemaʻu ke kei tokangaʻi ʻa hoʻo malimalí, ko hono tokangaʻi fakaʻaho ʻa e nifó ko ha meʻa pau ia. ʻOku pehē ʻe he ʻApiako ʻUnivēsiti ki he Tafa Nifó mo e Ngutú ʻi Kolomupiá: “Fakataha mo hono fufuluʻaki ʻa e filó (flossing), [ko hono olo ʻa e nifó] ʻa e meʻa mahuʻinga pē ʻe taha ʻe lava ke ke fai ke tauhi maʻu ai ʻa e moʻui lelei mo e tolonga ʻo ho nifó pea mo honau ngaahi tisiū tokoní.” Ko e ngaahi founga ola lelei ʻo hono oloʻaki e polosí mo hono fufuluʻaki e filó ʻoku fakatātaaʻi ia ʻi he peesi ko ení mo e peesi hoko maí. ʻE fakahaaʻi atu nai ʻe hoʻo toketā nifó ʻa e ngaahi naunau mo e ngaahi founga kehe ʻa ia ʻe tokoni atu kiate koe ke ke fufulu fakaʻāuliliki ai ho nifó pea tokangaʻi ai ʻa hoʻo malimalí.

Ko e ngaahi toutou ʻohofia ʻe he ʻēsití ʻoku fakatupunga ai ʻa hono fakavaiaʻi, pe ko hono fakamoluuʻi ʻa e kofu tuʻa ʻo e foʻi nifó. Kae kehe, ko e ngaahi maumau peheé ʻoku toe fakafefekaʻi ia ʻi he ʻaho kotoa pē. Anga-fēfē? Kuo fakahaaʻi ʻoku hokohoko atu ʻa e tokoni ʻa e fololaití ke taʻofi ʻa e maumau ʻo e nifó ʻaki ʻene tokoni ke fakahoko ʻa e foʻi ngāue fakafefekaʻí. Ko ia ai, lolotonga ko hono maumauʻi ʻo e nifó ko ha meʻa ia ʻoku mafola, ʻoku toe lava pē ʻo taʻofi ia kapau ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa pau hangē ko e fololaití. ʻIo, ʻoku lava ʻe he nifó ke faitoʻo ia ʻiate ia pē!

Meʻa ke ʻAmanekina ʻi he ʻAlu ki he Toketā Nifó

ʻI ha savea ʻa ia naʻe kole ange ai ki he kakaí ke nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau manavahē aí, ko e meʻa pē taha naʻe manavahē lahi ange ai ʻa e kakaí ʻo muʻomuʻa ʻi he ʻaʻahi ki he toketā nifó ko e fai ʻo ha lea ʻi ha feituʻu kakaí. ʻOku fakatonuhiaʻi nai ʻa e loto-moʻua peheé? ʻI he ngaahi fonua tuʻumālié, ʻoku ʻai ai he taimí ni ʻe he ngaahi meʻa vili omá mo e ngaahi kilimi fakaongonoá mo e huhu fakaongonoa ha konga pē ʻo e sinó ʻa e kau toketā nifó ke nau malava ʻo fakahoko ʻa e lahi taha ʻo e ngāué ʻo siʻisiʻi ʻaupito ai ʻa e mamahiʻia pe taʻefiemālie ʻa e tokotaha langa nifó. Ko e hoko ʻo alāanga mo e meʻa ʻoku kau ʻi he sitepu taki taha ʻo e faitoʻo ʻoku fai kiate koé ʻe fakanonga nai ai ʻa e niʻihi ʻo hoʻo ngaahi manavaheé.

Ko ha ʻaʻahi ki he fale ngaahi nifó ʻe kau nai ai hano fufulu fakaʻāuliliki ho nifó, ʻa ia ʻoku anga-maheniʻaki ke fai ʻe ha neesi. Lolotonga ʻa e foʻi ngāue ko ení, ʻoku toʻo ai ʻa e makamaká mo e pununga siemú mei he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai lava ʻo aʻu ki ai ʻa e polosí mo e filo fufulu ʻo e nifó. ʻOku toki olo fakangingila leva ʻa e nifó ke taʻofi ʻa e fakalalahi ʻa e pununga siemú pea ke malava ai ʻo toʻo ʻa e ngaahi melo ʻa ia te ne maumauʻi e fakaʻofoʻofa ʻa hoʻo malimalí.

Koeʻuhi kuo ʻosi fakahaaʻi ko e fololaiti fakafefeka nifó ʻokú ne fakasiʻisiʻi ʻa e palopalema ʻo hono maumauʻi ʻo e nifó, ʻoku faʻa ʻai ia ki he nifo ʻo e fānaú ko ha meʻi kilimi, huhuʻa pe meʻi vānisi ʻi he fale ngaahi nifó. ʻOku toe maʻu foki ʻa e fololaití ʻi he maʻuʻanga vai ʻa e kakaí ʻi he ngaahi fonua lahi, pea ʻoku faʻa fakakau ʻi he kilimi fulu-nifó ʻa e fololaití ko ha meʻa ʻoku toe tānaki atu ki hono maluʻi ʻa e nifó mei hono maumauʻí.

Ko e Hā ʻe Lava ke Fai ʻe he Toketā Nifó?

Kuo toutou akoʻi tuʻo lahi ʻa e kau toketā nifó ke nau fakahoko ʻa e tuʻunga lahi taha ʻo e ngāue maluʻí koeʻuhi ke fakasiʻisiʻiʻaki ʻa e maumau mei he fakavaiaʻí. ʻI hono faitoʻo ʻa e ngaahi maumaú ʻi heʻene kei siʻisiʻí, ʻe lava ke taʻofi ai ʻi he taimi lahi ʻa hono maumauʻi ʻo e nifó. Ko ia ai, ʻi he tokangataha ki hono ʻiloʻi mo hono faitoʻo tokamuʻá, ko hoʻo ʻaʻahi ki ha tokotaha pōtoʻi ʻi hono tokangaekina ʻa e moʻui lelei ʻo e nifó ʻoku ʻikai ke hoko ia ko ha meʻa fakahohaʻa.

Kae kehe, kapau ʻoku kei nofo ai pē ʻi he nifó ʻa e ʻēsiti naʻe fakatupunga ʻe he pununga siemú, ʻe iku ai ki haʻane maumau. Kapau heʻikai ke taʻofi ʻa e maumaú, ʻe tupu nai ai ha ava ʻa e nifó. ʻE fiemaʻu leva ke faitoʻo ʻa e foʻi nifó. ʻI he teʻeki ke aʻu ʻa e maumaú ki he tefito ʻo e nifó, ʻa ia ʻoku tuʻu ai ʻa e neave ʻo e foʻi nifó, ʻoku faʻa fakaleleiʻi ʻa e foʻi nifó ʻaki hano fakafonu.

ʻOku ngāueʻaki ʻe he toketā nifó ha vili ke fufuluʻaki ʻa e foʻi avá pea ke fakafuo ʻa e foʻi ava ko iá ki hano fakafonu. ʻOku toki ʻai leva ʻa e faitoʻo fakafonú ki he foʻi avá. Ko e ngaahi fakafonu silivá ʻoku fefeka vave ia pea ʻoku viliʻi ia ʻo fakafuo, kae fakafefekaʻi ʻa e ngaahi fakafonu hinehiná ia ʻi hono ngāueʻaki ha maama hulu peau-maama lanu pulū. Kapau ʻoku ʻikai ke faitoʻo ʻa e ngaahi foʻi avá pea mafola ʻa e maumaú ʻo aʻu ki he tefito ʻo e nifó, ʻe fiemaʻu pau leva ʻa e faitoʻo tāmate neave pe aʻu ʻo taʻaki ʻa e foʻi nifó. ʻE lava ʻe he faitoʻo tāmate neavé ke ne taʻofi ʻa e fiemaʻu ki hano taʻakí, koeʻuhi ko e foʻi ngāué ʻoku kau ai ʻa hono fakafonu mo hono silaʻi ʻa e lotoʻi nifo ʻoku mahakiʻiá. ʻOku ngāueʻaki leva ha ʻufiʻufi (crown) nifo loi ke kofuʻaki ʻa e foʻi nifo kuo maumau ʻaupitó, pea ngāueʻaki leva ha ngaahi fakahoko (bridge) pe nifo loi ke fetongiʻaki ʻa e nifó.c

ʻUhinga ʻOku Tuha Ai mo e Feingá

Mahalo te ke kei ongoʻi loto-siʻi nai ʻi he ʻai ke ke ʻaʻahi ki he toketā nifó. Kapau ʻoku pehē, talanoa ki hoʻo toketā nifó ʻo kau ki hoʻo hohaʻá. Ki muʻa ke kamata ʻa e ngāue ki ho nifó, fakapapauʻi ʻa e fakaʻilonga te ke fai (hangē ko e hiki e nimá) kapau te ke kamata ongoʻi mamahiʻia. Kole ange kiate ia ke ne fakamatalaʻi ʻa e meʻa ʻoku kau ʻi he sitepu taki taha ʻo e ngāue ki ho nifó. ʻE lava ke ke toe tokoni ki he moʻui lelei ʻa e nifo ʻa hoʻo kiʻi tamá ʻaki hoʻo talanoa lelei ʻo fekauʻaki mo e tokangaekina ʻo e nifó ʻo ʻikai ke ngāueʻaki ʻa e ʻaʻahi ki he toketā nifó ko ha fakamanamana ia ki haʻane pauʻu.

ʻOku pehē ʻe Dr. Daniel Kandelman, ko e palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti ʻo e Potungāue Moʻui Lelei ʻa e Nifó ʻi Montreal: “ʻI he ʻahó ni ʻoku ala malava ke aʻusia ʻa e taumuʻa ʻaonga ko eni ʻi he moʻui lelei ʻa e nifó: maluʻi ho nifo moʻui lelei fakanatulá, fakataha mo ha foʻi malimali fakaʻofoʻofa mo fakamānako tuʻuloa.” ʻOku tuha ia mo e feingá!

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko ha foʻi nifo kuo tupu kakato ko ha lēkooti tuʻumaʻu ia ʻo e ngaahi tōʻonga kai ʻa e faʻeé lolotonga ʻa e feitamá mo e lolotonga ʻa e kei valevale ʻa e kiʻi tamá ʻi he tupu ʻa e nifó ʻi loto he teʻenifó. ʻOku ngata ʻa e tupú ʻi he taimi ʻoku aʻu ai ʻa e kiʻi tamá ki hono taʻu hongofulu tupu lahí pe taʻu uofulu tupu siʻí.

b Kuo ʻiloʻi ʻe he kau palōfesinale ʻi he nifó kuo fakamoʻoniʻi ʻa ʻene ʻaonga ʻa e xylitol, ko ha suka ʻoku tupu fakanatula, ʻi heʻene puleʻi ʻa e pekitīlia fakatupu maumau ʻo e pununga siemú ʻa ia ʻokú ne fakatupunga ʻa e hele ʻo e nifó. ʻOku maʻu ʻi he pululole ʻe niʻihi ʻa e xylitol.

c Ki ha fakamatala lahi ange ʻo fekauʻaki mo e nifo loí, sio ki he kupu “ʻOkú Ke Fiemaʻu ha Nifo Loi?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Fepueli 22, 1993 peesi 18-20.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 23]

Ko Hono Olo Ho Nifó

ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga kehekehe ʻo hono olo ho nifó ka ko e kiʻi fakatokanga pē ʻe taha—ngāueʻaki ha meʻi kilimi fulu-nifo siʻisiʻi pē. Ko e kilimí ko ha meʻa mālohi ia pea ʻoku lava ke “liunga teau ʻa ʻene mālohí ʻi he ngaahi faʻunga fakanatula ʻo e foʻi nifó.”

1 Fokotuʻu ʻa e mataʻi polosí ʻo fakafuofua ki he tikilī ʻe 45 ʻi he ngatangataʻanga ʻo e teʻenifó. Olo nounou maʻamaʻa mei he ngatangataʻanga ʻo e teʻenifó ki he funga nifó. Fakapapauʻi ke fufulu kotoa ʻa e funga nifó ʻi loto mo tuʻa.

2 Olo nounou ʻo heu ke fakamaʻaʻaki ʻa e funga nifó.

3 Ke fufulu ʻa e tafatafaʻaki ki loto ʻo e tuʻumuʻá, puke ʻa e polosí ke meimei tuʻu hangatonu. Olo mei he ngatangataʻanga ʻo ho teʻenifó ki ho funga nifó.

4 Olo takai ho ʻeleló pea mo ho ʻoʻaoʻi-ngutú.

[Maʻuʻanga]

Sitepu 1-4: Courtesy www.OralB.com

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 24]

Ko Hono Fufulu Ho Nifó ʻAki e Filó

ʻOku fakaongoongoleleiʻi ʻe he kau toketā nifó ʻa e fufulu fakaʻaho ʻaki e filó pea mo hono olo maʻu pē ho nifó ʻi he hili ʻa e kaí.

1 Takatakai ha meʻi filo ʻi ho louhiʻi nima loto-mālié ʻi he ongo nimá fakatouʻosi, ʻo tuku ha kiʻi konga siʻisiʻi ʻi hona vahaʻá.

2 ʻAki ʻa e foʻi motuʻa tuhú ʻi he nima ʻe tahá pea mo e foʻi tuhu ʻo e nima ʻe tahá, fusiʻi ke mafao ʻa e filó. Fetōhoaki ke hū ʻa e filó ʻi he vahaʻa nifó.

3 Ofeʻi ki ha fuo C ʻa e filó, pea tohoʻi ki ʻolunga mo lalo ʻa e filó ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e foʻi nifo taki taha. Fusi fakaalaala hifo ʻa e filó ki lalo ki he ngatangataʻanga ʻo e teʻenifó, kae ʻoua ʻe fakamālohiʻi ʻa e filó ki he teʻenifó pe fetōhoaki ʻi lalo he ngatangataʻanga ʻo e teʻenifó.

[Maʻuʻanga]

Maʻuʻangá: The Columbia University School of Dental and Oral Surgery’s Guide to Family Dental Care

Sitepu 1-3: Courtesy www.OralB.com

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share