LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 4/07 p. 13-15
  • Naʻá Ku Fai ʻa e Fili Ngāue Totonú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻá Ku Fai ʻa e Fili Ngāue Totonú
  • ʻĀ Hake!—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Hohaʻa Loto-Moʻoni ʻa e Tangataʻeikí
  • Tākiekina Lelei ʻi he Fāmilí
  • Fili ʻi he Taumuʻa ʻe Ua
  • Tāimuʻa Makehe ʻi Mekisikou
  • Akoʻanga Kiliatí, pea Hoko Atu ki Polivia
  • Faifakamoʻoni ʻi ʻOlunga he ʻAó
  • Toe Fakataha mo Carmen
  • ʻUhinga ʻOku Ou Fiefia Ai ʻi he Ngaohi Ākongá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2007
ʻĀ Hake!—2007
g 4/07 p. 13-15

Naʻá Ku Fai ʻa e Fili Ngāue Totonú

Fakamatala fai ʻe Sonia Acuña Quevedo

Naʻe tuʻuaki mai kiate au ha hiki lakanga ʻi he pangikeé. Ko e ngāue ko iá naʻe pau ke maʻu ai ha tuʻunga mo ha vāhenga māʻolunga ange. Kae kehe, ko e toki ʻosi pē ia hono fakaafeʻi au ke u ngāue ʻi ha fakatahaʻanga mamaʻo ʻi he tuʻunga ko ha faifekau tāimuʻa taimi-kakato. ʻI he sio atu ki heʻeku filí ʻi he taʻu ʻe 32 ki mui aí, ʻoku ou ʻiloʻi naʻá ku fai ʻa e fili fakapotopoto.

NAʻE ʻohake ʻa e fineʻeikí ko ha Katolika Loma ka naʻá ne fehuʻia ʻa e tokāteline ʻa e siasí. Naʻá ne fifili, ko e hā ke ʻai ai ʻa e ngaahi ʻīmisí—ko e ngaohi ʻe he nima ʻo e tangatá—ʻo fakalāngilangiʻí? Naʻe mahuʻinga kiate ia ʻa e moʻoni fakalotú, pea naʻá ne ʻalu holo ʻi he siasi ki he siasi ke maʻu ha ngaahi tali, ka naʻe ʻikai maʻu.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne tangutu ai ʻi tuʻa ʻi homau falé ʻi Tuxtla, Mekisikou ʻo fakamokomoko feʻunga mo e ʻaʻahi mai ʻa e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he maongo ʻa e ngaahi tali Fakatohitapu ʻa e Fakamoʻoní ki heʻene ngaahi fehuʻí, naʻe loto-lelei ai ʻa e fineʻeikí ke toe sio kiate ia. ʻI heʻene foki maí, naʻe tatali atu ai ʻa e fineʻeikí mo ha faifekau ʻAho Fitu, ko ha pātele Katolika mo ha faifekau ʻo e lotu Nasaletí. Naʻá ne ʻohake ai ha fehuʻi fekauʻaki mo e Sāpaté, pea ko e tokotaha Fakamoʻoní pē naʻá ne ʻoange ha tali Fakatohitapu fakafiemālié. Ko hono moʻoní, ko ia pē naʻe ʻi ai ʻene Tohi Tapú! ʻI he 1956, hili ha ako Tohi Tapu māhina pē ʻe ono, naʻá ne papitaiso ai ʻo hoko ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku taʻu valu ai.

Hohaʻa Loto-Moʻoni ʻa e Tangataʻeikí

Naʻe ʻikai fakafepakiʻi ʻe he tangataʻeikí ʻa e fineʻeikí ʻi heʻene ako Tohi Tapú. Ka ʻi heʻene kamata akoʻi kimautolu fānau ʻe toko faá—ongo tamaiki tangata mo e ongo tamaiki fefine—mo mau maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané, naʻe fakaʻauha ai ʻe he tangataʻeikí ʻa ʻene ʻū tohí. ʻI he tuipau ne takihalaʻi kimautolú, naʻá ne feinga ke ngāueʻaki ha Tohi Tapu Katolika ke fakamoʻoniʻi kuo fokotuʻu kākā ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá—ʻa e Sihová—ki heʻenau liliu Tohi Tapú. ʻI hono fakahaaʻi ange ʻe he fineʻeikí kiate ia ʻa e hingoa tonu ko iá ʻi heʻene Tohi Tapú, naʻá ne ʻohovale ʻaupito, pea naʻe kamata ai ke liliu ʻene tōʻonga ki he Kau Fakamoʻoní.—Sāme 83:18.

ʻI Mekisikou, ko ha kātoanga makehe ai ʻa e taʻu 15 ʻa ha taʻahine. Koeʻuhi ko e taʻefakatohitapu ʻa e ngaahi kātoanga faiʻahó, naʻá ku tuku ai hono kātoangaʻi ʻa hoku ʻaho fāʻeleʻí.a Ka naʻe vilitaki ʻa e tangataʻeikí ke fai ha meʻa makehe maʻaku. Naʻá ku fakakaukau fekauʻaki mo ia peá u pehē ange, “ʻOku ou fiemaʻu koe ke ke hoko ko ʻeku meʻaʻofá ia, ʻaki hoʻo ʻalu mo au ki he ʻasemipilī hono hoko ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.” Naʻá ne tali ia, pea naʻe tupulaki ai ʻene mahuʻingaʻia ʻi he Tohi Tapú.

ʻI he pō ʻe taha, hili ha fuʻu afā lahi, naʻe lavea lahi ai ʻa e tangataʻeikí ʻi haʻane tau ʻi ha uaea ʻuhila naʻe motu. Lolotonga ʻene fakaakeake ʻi he falemahakí, naʻe tokangaʻi houa ʻe 24 ia ʻe he Kau Fakamoʻoni fakalotofonuá—ko ha fakahāhā ʻo e ʻofa faka-Kalisitiane naʻe ʻikai ʻaupito ngalo ʻiate ia. Ki mui ai, naʻá ne kamata kau ʻi he ngāue fakafaifekau ki he kakaí pea fakatapui ʻene moʻuí kia Sihova. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi Sepitema 30, 1975, ko e māhina ia ʻe taha ki muʻa ke ne papitaisó, naʻá ne mate ai. He fakaʻamu ē ko kimautolu ke fāʻofua mo ia ʻi he toetuʻú!—Ngāue 24:15.

Tākiekina Lelei ʻi he Fāmilí

Ko hoku taʻoketé, ʻa Carmen, naʻá ne fakamahuʻingaʻi maʻu pē ʻa e ngāue fakafaifekau taimi-kakató. ʻIkai fuoloa mei heʻene papitaiso ʻi he 1967, naʻá ne hoko ai ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻo fakamoleki ʻa e houa nai ʻe 100 ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi he māhina taki taha. Naʻá ne hiki ʻi ha taimi ki he kolo lahi ko Toluca, ʻi Mekisikou lotoloto. Naʻá ku maʻu ha ngāue ʻi ha pangikē pea papitaiso ʻi Siulai 18, 1970.

Naʻe ʻoange ʻe he ngāue fakafaifekau taimi-kakató kia Carmen ʻa e fiefia lahi, pea naʻá ne fakalototoʻaʻi au ke u ngāue fakataha mo ia ʻi Toluca. Naʻe ʻi heʻeku fakakaukaú ia ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku fanongo ki ha malanga naʻe fakahaaʻi ai ko e kau muimui ʻo Sīsuú ʻoku totonu ke nau ngāueʻaki ʻenau ngaahi koloa mahuʻinga fakalaumālié ke fakalāngilangiʻi ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 25:​14-​30) Naʻá ku ʻeke hifo kiate au, ‘ʻOku ou ngāue mālohi ʻaki ʻa e ngaahi meʻaʻofa fakalaumālie kuo tuku mai kiate aú?’ Naʻe tafunaki ʻe he ngaahi fakakaukau peheé ʻiate au ʻa e holi ke fai ʻa e meʻa lahi ange maʻa Sihova.

Fili ʻi he Taumuʻa ʻe Ua

ʻI he 1974, naʻá ku tohi kole ai ke ngāue ko ha faifekau tāimuʻa ʻi ha feituʻu ngāue ʻe taha. Taimi nounou mei ai, naʻá ku maʻu ai ʻi he ngāué ha telefoni mei ha mātuʻa Kalisitiane ʻi Toluca. “Kuo mau tatali atu kiate koe. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻi heni aí?” ko ʻene ʻeké mai ia. ʻI heʻeku ʻohovalé, ne fakanofo au ke u ngāue ʻi Toluca ko ha tāimuʻa makehe, ka ko ʻeku tohi ki he ngāue kuo vaheʻi maí ʻoku ngalingali ne mole ia ʻi he meilí! (Ko e kau tāimuʻa makehé ʻoku nau loto-lelei ke ngāue taimi-kakato ʻi ha feituʻu pē ʻoku fekauʻi kinautolu ki ai ʻe he kautaha ʻa Sihová.)

Naʻá ku fakahaaʻi leva ki he pangikeé ʻa ʻeku fili ke mavahé. “Tatali angé Sonia,” ko e lea mai ia ʻa hoku pulé, mo ne fakaʻaliʻali mai ha lauʻipepa. “Kuo toki fakahā mai eni kia kimautolu ko e taha koe ʻi he kakai fefine ʻe toko fitu kuo fili ke hoko ko e kau tokoni pule. Kuo teʻeki ai ʻaupito ke fili ʻe heʻetau kautahá ha kakai fefine ki he tuʻunga ko iá ki muʻa. Meʻa nī heʻikai te ke tali ia?” Hangē ko ia naʻe lave ki ai he kamatá, ko e hiki lakangá ni naʻe pau ai ke maʻu ha vāhenga mo ha tuʻunga māʻolunga ange. Neongo ia, naʻá ku fakamālō ki hoku pulé pea tala ange kiate ia kuó u fakapapau ke tauhi ke toe lahi ange ki he ʻOtuá. “Peʻi ʻalu ā,” ko ʻene leá ia. “Kae manatuʻi, ʻe ʻatā maʻu pē ʻa e pangikeé kiate koe ʻo kapau te ke fiemaʻu ha ngāue.” ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui ai naʻá ku ʻi Toluca ai.

Tāimuʻa Makehe ʻi Mekisikou

ʻI heʻeku ngāue fakataha mo Carmen, naʻá ne ʻosi ngāue ko ha tāimuʻa makehe ʻi Toluca ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe ua. He fiefia ē ko kimaua heʻema toe fakatahá! Ka naʻe taimi nounou pē ʻema ngāué. ʻI he māhina ʻe tolu ki mui ai, naʻe hoko ai ha fakatuʻutāmaki ki he fineʻeikí pea naʻe fiemaʻu ʻi he hili iá ke tokangaʻi maʻu pē ia ʻi ʻapi. Hili e kumi faleʻi ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku felotoi ai mo Carmen ke ne foki ki ʻapi ʻo tokangaʻi ʻa e fineʻeikí, ʻa ia naʻá ne fai ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 17. Lolotonga ʻa e taimi ko ení, naʻe ngāue ai ʻa Carmen ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻo ne fakaafeʻi ʻa ʻene kau ako Tohi Tapú ke nau ako ʻi ʻapi koeʻuhí ke ne faingamālie ai ke tokoni ki he fineʻeikí.

ʻI he 1976, naʻe toe vaheʻi ai au ki Tecamachalco, ko ha kolo lahi naʻe kehe ʻaupito—naʻe nofo ʻa e kau masivá he tafaʻaki ʻe taha ʻo e koló, pea ko e kau koloaʻiá he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻá ku kamata ai ha ako Tohi Tapu mo ha fefine taʻumotuʻa ʻa ia ne ʻikai ʻaupito te ne mali pea naʻá ne nofo mo hono tuongaʻane koloaʻia. ʻI heʻene tala ange ki hono tuongaʻané naʻá ne loto ke hoko ko ha Fakamoʻoní, naʻá ne fakamanamana te ne tuli ia. Neongo ia, ko e fefine anga-fakatōkilalo ko ení naʻe ʻikai te ne ilifia, pea ʻi he hili ʻene papitaisó, naʻe fakahoko ʻe hono tuongaʻané ʻa ʻene fakamanamaná. Neongo naʻá ne taʻu 86 he taimi ko iá, naʻá ne falala kakato kia Sihova. ʻI hono tokangaʻi ʻe he fakatahaʻangá, naʻá ne faitōnunga ai pē ʻo aʻu ki heʻene maté.

Akoʻanga Kiliatí, pea Hoko Atu ki Polivia

Naʻá ku fiefia ʻi he taʻu fakalata ʻe nima ʻi Tecamachalco. Naʻá ku maʻu ki mui ai ha fakaafe ke maʻu ʻa e ʻuluaki Ako Fakalahi ʻo Kiliatí ʻe fai ʻi Mekisikou. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi hono hingoá, ko ha fakalahi ia ʻo e ako ʻoku fai ʻi Niu ʻIoké. Naʻe vilitaki fakatouʻosi mai ʻa e fineʻeikí mo Carmen ke u tali ʻa e fakaafé, ko ia naʻá ku ʻalu ai ki he ʻōfisi vaʻa ʻi he Kolo Mekisikoú ki he koosi uike ʻe hongofulu, ko ha meʻa fisifisimuʻa fakalaumālie ia ʻi heʻeku moʻuí. Naʻe maʻu tohi fakamoʻoni ako ʻemau kalasí ʻi Fepueli 1, 1981, pea naʻe vaheʻi au ki La Paz, Polivia, fakataha mo Enriqueta Ayala (Fernández he taimí ni).

ʻI heʻema aʻu ki La Paz, naʻe teʻeki ke aʻu mai ʻa e fanga tokoua naʻe pehē te nau tali kimauá. Naʻá ma pehē: “Ko e hā ke fakamoleki noa ai ʻa e taimí?” Ko ia naʻá ma kamata faifakamoʻoni ai ki he kakai ʻi he malaʻe vakapuná. ʻI he hili ha houa fakafiefia ʻe tolu, naʻá ma feʻiloaki ai mo e fanga tuongaʻane mei he vaʻá. Hili ʻenau kole fakamolemolé, naʻa nau tala mai naʻe mapuni ʻa e ngaahi halá koeʻuhi ko ha kātoanga fakafiefia.

Faifakamoʻoni ʻi ʻOlunga he ʻAó

Ko La Paz ʻoku meimei mita ʻe 3,625 ia mei he fukahi tahí, ko ia ʻi he lahi taha ʻo e ngaahi ʻahó ne mau ʻi ʻolunga ai he ʻaó. Ko e manifi ʻa e ʻeá naʻe faingataʻa ai ʻa e mānavá, pea naʻá ku ongoʻi ongosia ʻi he hili pē ha taimi nounou ʻi he ngāue fakafaifekaú. Neongo naʻe feʻunga mo e taʻu ʻe taha ke u anga ai ki he feituʻu māʻolungá, naʻe laka mamaʻo ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa Sihová ʻi he ngaahi fiemaʻu fakaesinó. Ko e fakatātaá, ʻi he pongipongi ʻe taha ʻi he 1984, naʻá ku kaka hake ai ʻi ha veʻe moʻunga makaʻia ki ha fale naʻe tuʻu tahekeheka mei he tumutumú. ʻI he ongosiá, naʻá ku tukituki ai he matapaá, pea hū mai ki tuʻa ha fefine. Naʻá ma fetalanoaʻaki fiefia, peá u pehē ange te u foki atu ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai.

“ʻOku ʻikai te u tui ki ai,” ko ʻene talí mai ia. Neongo ia, naʻá ku foki atu, pea naʻe kole mai ʻa e fefiné ke u akoʻi ki heʻene taʻahiné ʻa e Tohi Tapú. “Ko e fatongia ia ʻo e ongo mātuʻá,” ko ʻeku tala angé ia. “Kae kehe, te u tokoniʻi koe kapau te ke loto ki ai.” Naʻá ne loto ki ai peá ne toe tali foki ke ne ako Tohi Tapu. Koeʻuhi naʻe ʻikai te ne poto he lautohí mo e tohí, naʻá ma kamata ai he kiʻi tohi Learn to Read and Write, kuo teuteuʻi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki he ngaahi tuʻunga peheé.

Naʻe tupu ʻa e tokolahi ʻo e fāmilí ʻi he faai atu ʻa e taimí ʻo aʻu ki he fānau ʻe toko valu. ʻI heʻeku ʻaʻahi ki aí naʻe tuʻu fepiki nima hokohoko ai ha niʻihi ʻo e fānaú ʻo tokoniʻi hake au ʻi he tahaké. Faifai atu pē, naʻe tauhi kotoa ʻa e fāmilí kia Sihova—ko e tamaí, faʻeé mo e fānau ʻe toko valú. Ko e toko tolu he tamaiki fefiné ʻoku nau tāimuʻa, pea ko e taha ʻo e tamaiki tangatá ko ha mātuʻa ia he fakatahaʻangá. Naʻe hoko ʻa e tamaí ko ha sevāniti fakafaifekau ʻi he fakatahaʻangá ʻi heʻene mate he 2000. He māfana moʻoni ko hoku lotó ʻi heʻeku fakakaukau ki he fāmili fisifisimuʻa ko ení mo ʻenau faitōnungá! ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi heʻene fakaʻatā au ke u tokoniʻi kinautolú.

Toe Fakataha mo Carmen

Hili e mate ʻa e fineʻeikí ʻi he 1997, naʻe toe fakaafeʻi ai ʻa Carmen ke ngāue ko ha tāimuʻa makehe. ʻI he 1998 naʻe vaheʻi ai ia ki Cochabamba, Polivia, ʻa ia naʻá ku ngāue aí. ʻIo, hili ʻa e taʻu ʻe 18 naʻá ma toe fakataha, pea naʻe ʻoange kia Carmen ʻa e tuʻunga ko ha misinale. Naʻá ma maʻu ha taimi fakafiefia ʻi Cochabamba, ʻa ia ʻoku lelei ʻaupito ai ʻa e ʻeá ʻo ʻi ai ai ʻa e lau ʻoku pehē, ʻoku ʻikai ʻaupito mavahe mei ai ʻa e fanga kiʻi pekepeká! ʻI he lolotonga ní, ʻokú ma ʻi Sucre, Polivia, ko ha kolo lahi fakaʻofoʻofa ʻo e kakai ʻe toko 220,000, ʻoku tuʻu ʻi ha teleʻa māʻolunga. Naʻe ui ia ki muʻa ko e Kiʻi Vatikanó koeʻuhi naʻe lahi ʻaupito ai ʻa e ngaahi fale lotu Katoliká, ʻoku ʻi he koló he taimí ni ʻa e fakatahaʻanga ʻe nima ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻI hono tānaki fakatahá, kuó u tāimuʻa mo Carmen ʻo laka hake he taʻu ʻe 60, pea kuó ma fiefia ʻi he monū taʻehanotatau ko hono tokoniʻi ʻa e kakai laka hake he toko teaú ke nau papitaiso. ʻIo, ko e tauhi ʻaufuatō kia Sihová ʻoku ʻikai ha veiveiua, ko e founga moʻui fakafiemālie tahá ia!—Maake 12:30.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Ko e ongo kātoanga faiʻaho pē ʻe ua ʻoku lave ki ai ʻi he Tohi Tapú naʻe kau ki ai ʻa e ngaahi meʻa fakapangani pea ʻoku fakahaaʻi ia ʻi ha founga ʻoku ʻikai lelei. (Senesi 40:​20-​22; Maake 6:​21-​28) Kae kehe, ʻoku fakalototoʻaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻa hono fai ʻa e foaki ʻoku ueʻi ʻe he lotó, ʻo ʻikai ʻe ha tenge fakasōsiale pe ko e tenge mei he toʻumeʻá.​—Palovepi 11:25; Luke 6:​38; Ngāue 20:35; 2 Kolinito 9:7.

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Naʻá ku kaka ʻi ha veʻe moʻunga makaʻia ke ako mo e fāmili ko ení

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻI he ngāue fakafaifekaú mo hoku taʻoketé, ʻa Carmen (ʻi he toʻomataʻú)

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share