Ko e Kau Tangata Fō Ngāue Mālohi ʻo Abidjan
MEI HE TOKOTAHA-TOHI ʻĀ HAKE! ʻI KŌTEVUĀ
NAʻÁ MA fononga fakahihifo mei Abidjan, Kōtevuā, ʻo fakalataʻia he ngaahi mātanga mo e ngaahi ongo kehekehe ʻo e kolo moʻumoʻua ko ʻení ʻi ʻAfilika Hihifo, pea fakafokifā ʻema fakatokangaʻi atu ha meʻa fakaʻofoʻofa. ʻI ha fuʻu loto ʻataʻatā musie lahi naʻe fola mo tau mai ai ʻa e ngaahi vala lanu mataʻāʻā ʻe laui afe. Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e fakaʻaliʻali vala lanu kehekehe ko ʻení? Naʻe fiefia ʻa homa ngaahi kaungāmeʻa fakalotofonuá ke fakamatalaʻi mai ia kiate kimaua. Ko e ngāue ia ʻa e fanico.
Ko e fanico ko ha kulupu ia ʻo e kau tangata fō ngāue mālohi. Mei he hopo ki he tō ʻa e laʻaá, ʻoku maʻu moʻui ai ʻa e kau tangata ʻe laui ngeau mo e kau fefine mālohi tokosiʻi ʻi hono fō nima ʻa e valá ʻi he Vaitafe Banco. Ko honau hingoá ko e faʻuʻaki ia ʻa e ongo foʻi lea Dyula pe Jula ko e fani, ʻa ia ko hono ʻuhingá ko e “tupenu” pe “vala,” pea mo e ko, ʻa ia ko hono ʻuhingá “ke fō.” Ko ia ai, ko e foʻi lea Dyula ko e fanico ko hono ʻuhingá ko ha “tokotaha ʻokú ne fō ʻa e valá.”
Ko e Ngāue ʻa e Tangata Foó
Naʻá ma ʻaʻahi pongipongia ʻi he ʻaho ʻe taha ki he fanico ʻi honau feituʻu ngāué ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo ʻenau maʻuʻanga moʻui mālié. He ngāue lahi moʻoni! Naʻe ʻosi lele ʻa e ngāué ia. Ko e Vaitafe Banco ʻa ia ʻoku kiʻi ʻulí naʻe fonu ia ʻi he ngaahi fuʻu veʻe teka naʻe tuku ai ʻa e ngaahi foʻi maka. Naʻe tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻo e foʻi vaʻe taki taha ha tangata fō ʻi he vai ko hono lolotó mei he alangá ki he konga lotó ʻo femoʻuekina ʻi heʻene ngāue ko hono koaʻi, tā mo olo ʻa e valá.
ʻI ha taimi ki muʻa he hopo ʻa e laʻaá, ʻoku ʻalu holo ai ʻa e tangata fō fanico ʻi he fale ki he fale ke tānaki ʻa e vala ʻulí. Ko e niʻihi ʻo ʻene kau kasitomaá ʻoku nau nofo ʻi he kilomita ʻe tolu mei he faiʻanga foó. ʻOkú ne faʻo kotoa ʻa e valá ʻi ha saliote papa pe fua ia ʻi ha fuʻu haʻinga ʻi hono ʻulú. ʻOku fononga leva ʻa e fanico ki he Vaitafe Banco. ʻI heʻene aʻu atú ʻoku talitali lelei mai ia ʻaki ha ngaahi lea fakafeʻiloaki ʻoku lea taimi taha mai ʻaki ʻi he ngaahi lea lahi, he ko e kau fanico ʻoku ngāue ʻi hení ko ʻenau ō mai mei he ngaahi feituʻu kehekehe ʻo ʻAfilika. Ko e niʻihi ko e laui hongofuluʻi taʻu ʻeni ʻenau nofo ʻi he feituʻú ni, ʻo hangē ko Brama, ko ha tangata fō uouaʻia ʻoku taʻu onongofulu tupu. ʻOku hokohoko taʻetuku ʻa e ngāué ʻi he ʻaho kotoa pē ʻo e taʻú tuku kehe pē ʻa e foʻi ʻaho ʻe tolu.
Ko hono fō pē ko ia ʻo e valá ko ha ngāue lahi fau ia. Naʻá ma siofi ʻa e tangata ʻe taha ʻi heʻene tuku hifo ʻa ʻene haʻinga foó, ko ha lahi ʻa ia ʻe moʻutāfuʻua ai ha uaifi tauhi ʻapi anga-maheni. Naʻá ne vete ʻa e haʻingá pea kamata hono unu ʻa e vala taki taha ʻi he vaí. ʻI heʻene ʻosi iá, naʻá ne koaʻi ʻaki ia ha fuʻu pā koa ngaohi mei he lolo pāmé pea tā tahataha ʻa e valá ʻi ha maka. Naʻá ne ngāueʻaki ʻi he taimi ʻe niʻihi ha polosi ke oloʻaki ʻa e ʻuli ʻoku taumaʻú. ʻOku fiha ʻa e totongi ki hono fō ʻa e valá? Ko e sēniti ʻe fitu (ʻAmelika) ki ha sote pea sēniti ʻe 14 nai ki ha tupenu kafu. ʻOku mahino mei ai ʻa e ʻuhinga kuo pau ke fō ai ʻe ha fanico ha ngaahi fuʻu haʻinga fō lalahi ke maʻu mei ai ʻene moʻuí.
Kapau te ke sio ki he ngaahi fuʻu haʻinga vala lahi ʻoku nau foó, te ke ʻeke hifo nai kiate koe, ‘ʻE lava fēfē ke nau manatuʻi pe ko e vala ē ʻo hai?’ Ne ma fifili pe naʻa nau ngāueʻaki nai ha faʻahinga founga meimei tatau mo e kau tangata fō ʻInitia ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻenau faʻahinga founga pē ʻa kinautolu ki hono fakaʻilongaʻi ʻo e valá. Ko e founga ʻoku ngāueʻaki ʻe ha fanico ʻoku kehe ʻaupito ia mei he founga ʻoku ngāueʻaki ʻe he kau ʻInitiá, ka ko hono moʻoní, ʻoku ola lelei tatau pē.
Naʻe feinga ʻa homa tokotaha taki mamata ʻiloʻiló ke fakamatalaʻi mai ʻa e founga ʻa e fanico. ʻUluakí, ʻi hono tānaki ʻe he tangata foó ʻa e valá, ʻokú ne siofi ai ʻa e lahi ʻo e sino ʻo e toko taha taki taha ʻi he fāmilí koeʻuhi ke lava ʻo ne manatuʻi ai ʻa e vala ʻo e tokotaha taki taha. ʻOku ʻikai ke fakaʻilongaʻi pe fakapipiki ai ha meʻa ke ʻiloʻiʻaki. ʻI heʻene ʻosi iá ʻokú ne haʻi leva ha fakapona ʻi he feituʻu tatau ʻo e vala taki taha mei ha foʻi fāmili—ko e fakatātaá, ʻo haʻi ʻa e nima hema, nima mataʻu, kola pe kongaloto ʻo e valá. ʻI heʻene fō ʻa e valá, ʻokú ne tokanga maʻu pē ke tuku fakataha ʻa e vala mei ha foʻi fāmili. Kiate kimaua, naʻe kei hā ngali pē ko ha meʻa faingataʻa ia ke te manatuʻi. Ko ia ne ma ʻeke ange ai ki ha fanico ʻe taha pe kuó ne ʻosi fakamoleki pe fetoʻoaki ha vala ʻo ha taha. Ko ʻene mataʻi ʻohovalé naʻe hā maʻalaʻala mai ai ʻa ʻene fakakaukaú, ‘ʻIkai. ʻOku ʻikai ʻaupito ke fakamoleki ʻe ha fanico ia ha vala!’
ʻE lava nai ki ha taha pē ke haʻu ki he Vaitafe Banco ʻo kamata fō ha vala? ʻIkai ʻaupito! ʻOku ʻi ai ha founga pau ia ke fai ki ai. Ko ha taha ʻoku loto ke hoko ko ha fanico ʻoku ʻoange ki ai ʻa e vahaʻa taimi ko e māhina ʻe tolu ke ngāue ʻahiʻahi ai, lolotonga iá ʻoku akoʻi ia ʻe ha tokotaha taukei. Ko e lolotonga e taimi ko ʻení ʻokú ne ako ai ke manatuʻi ʻa e founga ngāué. Kapau te ne tō heni, ʻe fiemaʻu leva ke ne kumi ngāue atu ʻi ha feituʻu kehe. Kae kehe, kapau ʻoku lava lelei ia ʻe he fanico foʻoú, ʻe fiemaʻu leva ke ne totongi ha kiʻi meʻa siʻisiʻi pea ʻoku ʻoange leva kiate ia ʻa ʻene foʻi veʻeteka mo e foʻi maka pē ʻaʻana ke ne ngāue ai, ʻa ia ʻe ʻikai ke ngāueʻaki ia ʻe ha toe taha kehe.
Koa mei he Lolo Pāmé
ʻOku kaunga lahi ʻaupito ʻa e koá ki he ngāue ʻa e tangata foó. Ko ia ko e tokotaha ngāue foʻoú ʻoku toe akoʻi ia ki he anga hono ngāueʻaki totonu ʻo e koa mei he lolo pāmé. Ko e koa kalasi kehekehe ʻe tolu ʻoku ngāueʻakí, ʻa ia ʻoku taki taha ʻi ai pē hono lanu. Ko e koa lanu hinehiná mo e engeengá ʻoku ngāueʻaki ia ki he vala ʻoku ʻuli siʻisiʻí, pea ko e koa lanu ʻuliʻulí ʻoku ngāueʻaki ia ki he vala ʻoku ʻuli ʻaupitó. ʻOku lanu ʻuliʻulí koeʻuhi ko e lolo pāmé, ʻa ia ko e meʻa tefito ia ʻoku ngaohiʻakí. Koeʻuhi ko hono ngāueʻaki ʻe ha fanico ʻa e pā koa ʻe hongofulu pe lahi hake ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻoku fakapapauʻi ʻe he kau ngaohi koa ofi aí ke ʻi ai maʻu pē ha koa.
Naʻá ma ō ʻo sio ʻi he ngaohiʻanga koa faingofuá ʻi he tafaʻaki moʻunga ʻoku ofi ki he feituʻu ʻoku fai ai ʻa e foó. Ko e pisinisi ngaohi koá ʻoku kamata ia ʻi he onó pongipongi. ʻOku ʻosi fakatau mai ʻe he kau ngāué ia ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú mei he māketi ʻi he feituʻú—ko e lolo paame kuo fakafatu, potasiume, haitolosaiti, māsima, huhuʻa mei he ʻāpele ʻInitiá, lolo niu, ngako mei he kokó, ʻa ia ko e ngaahi meʻá ni kotoa ʻoku siʻi ai ʻa e kemikalé. ʻOku nau tafu kotoa ʻeni ʻi ha fuʻu talamu ukamea. Hili hono haka ʻa e heunga koá ʻi he houa ʻe ono nai, ʻoku nau huaʻi ia ki ha ngaahi tulei mo e ngaahi poulu kapa pea talitali ai ke fefeka. ʻI ha ngaahi houa mei ai, ʻoku nau tofitofi leva ʻa e koá ki he ngaahi kongokonga lalahi.
ʻOku hili leva ʻe he tokotaha ngaohi koá ha fuʻu tini fonu koa ʻi hono ʻulú, ʻo fononga hifo ʻi he veʻe moʻungá ki he fanico. ʻOku anga-fēfē ʻene ʻave ʻa e koá ki he kau tangata foó kapau ʻoku nau femoʻuekina kinautolu ʻi hono tā ʻa e foó he vaitafé? ʻOkú ne ʻalu hifo pē ki he loloto feʻunga mo e kongalotó mo e koá ʻi ha tini pelesitiki, fakatētē ʻa e tiní ʻi he vaí, pea ʻave ia ki ha taha pē ʻokú ne fiemaʻu.
Lava e Ngāue ʻo e ʻAhó
ʻI hono ʻosiki ʻe ha fanico ʻa e kotoa ʻo e foó, ʻokú ne ʻalu ki he tafaʻaki moʻunga ofi aí ʻo fola fakaʻotuʻotu ʻa e vala taki taha kuo fō maʻá ʻi he musié pe tau ʻi he ngaahi uaea tau fō kuo ngaohiʻaki ʻa e meʻa ʻoku ala maʻú. Ko e meʻa lanu kehekehe ia naʻá ma fakatokangaʻi ʻi he kamatá. Ko e toe taimi foki ʻeni ʻoku lava ke kiʻi mālōlō ai ʻa e tangata fō ngāue mālohí mei hono fatongia fakaʻahó. ʻI he efiafi poʻulí ʻi he taimi kuo mōmoa kotoa ai ʻa e foó, ʻokú ne pelupelu fakalelei ʻa e vala taki taha, ʻo haeane nai ʻaki ʻa e haeane malala. ʻI he fakaʻaʻau ke ʻosi ʻa e ʻahó, ʻokú ne tānaki kotoa ʻa e fō maʻa kuo ʻosi haeané ʻo ʻave ki he tokotaha taki taha ʻoku ʻaʻaná.
ʻI heʻema ʻuluaki fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ʻotuʻotu vala naʻe fola ke mōmoá, naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi ʻe kimaua ʻa e lahi ʻo e ngāue naʻe fiemaʻu ki hono fai ʻo e foó. Ko ia ʻokú ma fiefia ʻaupito ʻi heʻema ʻaʻahi ki he fanico ʻo Abidjan, he kuó ma mahinoʻi mo houngaʻia lahi ange ai he taimí ni ʻi he ngāue ʻa e tangata fō mo e fefine fō kotoa ʻi he māmaní.
[Mape ʻi he peesi 10]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakató, sio ki he tohí)
KŌTEVUĀ
[Fakatātā ʻi he peesi 12]
Ko ha tokotaha ngaohi koa ʻi hono fakatau atu ʻa e ngaahi pā koá
[Maʻuʻanga Tā ʻi he peesi 10]
PhotriMicroStock™/C. Cecil