LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 10/07 p. 12-14
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Taʻofi ʻa e Laú?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻE Lava Fēfē Ke U Taʻofi ʻa e Laú?
  • ʻĀ Hake!—2007
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Laú ʻo Ngāueʻaki ʻa e Naunau Fakaeonopōní
  • Lau Lelei?
  • Mapuleʻi Lelei ʻa e Talanoá!
  • ʻI Hono Maʻukovia Koé
  • Ko Ho Maluʻi Lelei Tahá
  • Fēfē Kapau ʻOku Lauʻi Au ʻe he Kakaí?
    ʻEke ʻe he Toʻutupú
  • Meʻa ke Leaʻaki Fekauʻaki mo e Ngaahi Makasiní
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—2007
ʻĀ Hake!—2007
g 10/07 p. 12-14

ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú . . .

ʻE Lava Fēfē Ke U Taʻofi ʻa e Laú?

“Naʻá ku ʻalu ʻi he taimi ʻe taha ki ha paati pea ʻi he ʻaho pē hono hokó naʻe mafola holo ai ʻa e talanoa naʻá ku mohe mo ha tamasiʻi ʻi ai. Naʻe ʻikai teitei moʻoni ia!”​—Linitā.a

“ʻOku ou fanongo ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha talanoa ʻoku sasala holo ʻoku ou kaumeʻa mo ha taha—ko e tokotaha ʻa ia ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻe au! Ko e kakai tokolahi ʻoku laú ʻoku ʻikai haʻanau tokanga ke vakaiʻi ʻa e ngaahi foʻi moʻoní.”​—Maikolo.

KO E laú ʻoku malava ke ne ʻai hoʻo moʻuí ke lahi ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko aí ʻi ha foʻi faiva kakato. ʻEke ange pē ki he taʻu 19 ko ʻEmipaá. ʻOkú ne pehē: “ʻOku lauʻi maʻu pē au. Naʻe talanoaʻi holo naʻá ku feitama, naʻá ku fai ha ngaahi fakatōtama pea naʻá ku fakatau atu mo fakatau mai ʻa e faitoʻo kona tapú mo ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Ko e hā ʻoku fai ai ʻe he kakaí ʻa e ngaahi talanoa ko ení fekauʻaki mo aú? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi!”

Laú ʻo Ngāueʻaki ʻa e Naunau Fakaeonopōní

ʻI he taimi naʻe taʻu hongofulu tupu ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá, naʻe faʻa lahi taha hono fakamafola ʻa e lau fakamuimui tahá ʻi he talanoa ngutu. Kae kehe ʻi he ʻahó ni, kuo mahiki ai ʻa e laú ki he ngaahi naunau fakaeonopōní. ʻI hono maʻu ʻa e ʻī-meili mo e fetalanoaʻaki ʻi he ʻinitanetí, ʻe malava ai ki ha tamasiʻi pe ko ha taʻahine ʻi he taumuʻa fakalotokovi ke ne fakameleʻi ho ongoongó ʻo ʻikai naʻa mo haʻane puʻaki ha foʻi lea. Ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻú ko hono lomiʻi ha ngaahi foʻi kī ke ʻoatu ai ha foʻi lau kovi ki he faʻahinga tokolahi ʻoku nau vēkeveke ke maʻu iá.

ʻOku pehē ʻe he niʻihi ʻoku vave hono fetongi ʻe he ʻInitanetí ʻa e telefoní ko e meʻa manakoa ange ia ʻoku ngāueʻaki ki he laú. ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi kuo fokotuʻu ai ha Uepisaiti kakato ke fakamaaʻi ʻataʻatā pē ai ha taha. ʻOku toe lahi ange ʻi he ngaahi Uepisaiti ʻa ē ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala fakafoʻituitui ʻo ha taha, ʻoku tuʻuna ai ʻa e ngaahi lau ʻa ia naʻe ʻikai mei lava ia ke lea tonu ʻaki. Ko e moʻoni, ʻi ha savea ʻe taha ko e peseti ʻe 58 ʻo e toʻutupú naʻa nau pehē kuo nau hoko ko e tāketi ʻo e ngaahi meʻa fakalotomamahi kuo hiki ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻi he ʻInitanetí.

Ka ʻoku kovi maʻu pē ʻa e talanoa fekauʻaki mo e niʻihi kehé? Pea ʻoku ʻi ai nai ha meʻa ko e  . . . 

Lau Lelei?

ʻOku moʻoni eni pe loi?

ʻOku kovi maʻu pē ʻa e laú. ◻ Moʻoni ◻ Loi

Ko e hā ʻa e tali ʻoku tonú? Ko hono moʻoní, ʻoku fakatuʻunga pē ia ʻi he anga hoʻo fakaʻuhingaʻi ʻa e “lau.” Kapau ko e ʻuhinga pē ʻa e foʻi leá ki he talanoa noaʻia pē, ʻe ʻi ai nai ʻa e taimi ʻa ia ʻe feʻunga pē ia. He ʻoku tala mai ʻi he Tohi Tapú ke tau “mahuʻingaʻia ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé.” (Filipai 2:​4, New Century Version) ʻOku ʻikai ʻuhinga ia ke tau kaunoa ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai haʻatau kaunga ki aí. (1 Pita 4:15) Ka ko e talanoa peheé ʻoku faʻa ʻomai ai ʻa e ngaahi fakamatala ʻaonga hangē ko ení, ko hai ʻoku teu malí, ko hai naʻe fāʻelé pea mo hai ʻoku fiemaʻu ki ai ha tokoni. Ko hono ʻai moʻoní—heʻikai lava ke tau pehē ʻoku tau tokanga ki he niʻihi kehé kapau ʻoku ʻikai te tau talanoa ʻo fekauʻaki mo kinautolu.

Kae kehe, ko e talanoa noaʻiá ʻe malavangofua pē ke hoko atu ia ki he lau kovi. Ko e fakatātaá, ko e pehē fāinoa ko ia “ʻE foʻi hoa lelei ʻa Popi mo Suú” ʻe malava ke toe leaʻaki ia ʻo pehē, “Ko Popi mo Suú ʻokú na kaumeʻa”—neongo ʻoku ʻikai misi ʻa Popi ia mo Sū ki heʻena feʻofaʻaki ʻoku laú. Ka te ke pehē nai, ‘ʻOku ʻikai ko ha fuʻu loko meʻa ia,’—tuku kehe kapau ko Popi pe ko Sū koe!

Ko e taʻu 18 ko Sulí naʻe fai ki ai ha faʻahinga lau pehē pea naʻe fakalotomamahi ʻaupito. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ne ʻai au ke u ʻita pea naʻá ku filifilingaua pe te u toe falala nai ki he niʻihi kehé.” Naʻe pehē pē ʻa e tuʻunga naʻe ʻi ai ʻa e taʻu 19 ko Sēiní. ʻOkú ne pehē: “Naʻe iku ai ʻou fakaʻehiʻehi mei he tamasiʻi naʻe lau naʻá ma kaumeʻá,” peá ne tānaki mai, “Naʻe ʻikai ke sai he naʻá ma kaungāmeʻa pea naʻá ku ongoʻi naʻe totonu ke ma lava pē ʻo talanoa ʻo ʻikai fakatupunga ke kamata ai ha lau.”

ʻOku hā mai ko e lau koví ʻoku ʻi ai hono ngaahi ola kovi lahi. Neongo ia, ko e tokolahi kuo loto-mamahi ʻi he tōʻonga ko ení te nau fakahaaʻi totonu naʻa nau kau foki mo kinautolu ʻi ha lau. Ko hono moʻoní ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻa e ngaahi lea ʻo fakamāʻulaloʻi ha taha, ʻoku malava ke fuʻu mālohi ʻa e fakatauele ke kau ki aí. Ko e hā hono ʻuhingá? “Ko ha feinga ke hao,” ko e fokotuʻu ia ʻa e taʻu 18 ko Filipe. “ʻOku saiʻia ange ʻa e kakaí ke nau hanga ki he ngaahi palopalema ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻanautolú tonu.” Ko e hā leva ʻe lava ke ke fai kapau ʻoku hoko atu ʻa e talanoa noaʻiá ia ki he lau kovi?

Mapuleʻi Lelei ʻa e Talanoá!

Fakakaukau ki he pōtoʻi ʻoku fiemaʻu ke fakaʻuli ʻi ha hala lahi moʻumoʻua. ʻE hoko nai ha tuʻunga taʻeʻamanekina ʻa ia ʻe fiemaʻu ai ke ke fetongi leini, ke ke māmālie, pe ko hoʻo mātuʻaki tuʻu. Kapau ʻokú ke ʻāʻā mo tokanga ke ʻoua ʻe hoko ha fakatuʻutāmaki, ʻokú ke sio ki he meʻa ʻoku ʻi muʻá peá ke ngaue ʻo fakatatau ki ai.

ʻOku tatau pē ia mo e talanoá. ʻOku faʻa malava ke ke tala ʻa e taimi ʻoku ʻalu ai ha talanoa ki he lau koví. ʻI he taimi ʻoku hoko ai iá, ʻe malava ʻi ha tuʻunga pōtoʻi ke ke fetongi leini? Kapau ʻe ʻikai, tokanga—ko e laú ʻoku malava ke ne fai ʻa e maumau. ʻOku pehē ʻe Maikolo: “Naʻá ku fai ha lea taʻeʻofa ʻo fekauʻaki mo ha taʻahine—ʻo pehē naʻá ne manako tangata hohaʻa—pea naʻe aʻu ia kiate ia. Heʻikai ngalo ʻiate au ʻa hono leʻó ʻi heʻene haʻu tonu kiate aú, ʻene loto-mamahi ʻi heʻeku lea taʻefakakaukaú. Naʻá ma fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻá ka naʻe ʻikai te u ongoʻi fiemālie ʻi heʻeku ʻilo naʻá ku fakalotomamahiʻi ha taha ʻi he founga ko iá!”

Ko e moʻoni, ʻe fiemaʻu nai ʻa e loto-toʻa ke malaki ai ʻa e taʻofí ʻi ha talanoa kuo iku atu ki he laú. Kae hangē ko e meʻa ʻoku ʻohake ʻe he taʻu 17 ko Kalolainé: “ʻOku fiemaʻu ke ke tokanga ki he meʻa ʻokú ke leaʻakí. Kapau naʻe ʻikai te ke fanongo ai mei ha matavai falalaʻanga, ʻe malava ke ke fakamafola holo ʻa e ngaahi loi.”

Ke fakaʻehiʻehi mei he lau koví, muimui ʻi he faleʻi ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu ko ení:

“Ka lahi ha lea ʻe ʻikai hala ha angahala: ka ko ia ʻoku fakamaʻumaʻu hono loungutu ko e poto ia.” (Palovepi 10:19) Ko e lahi ange hoʻo talanoá ko e ngali lahi ange ia te ke fai ha lea ʻa ia te ke toki fakatomala ai. ʻI he ʻosi angé, ʻoku lelei ange ke ʻiloa kita ko ha tokotaha fakalongolongo ʻi ha tokotaha faʻa lea!

“Ko e loto ʻo e faitotonu ʻoku ne fakakaukau ha tali lelei: ka ko e ngutu ʻo e angahala ʻoku ne puʻaki atu ʻani kovi.” (Palovepi 15:28) Fakakaukau ki muʻa peá ke toki lea!

“Mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi.” (Efeso 4:25) Ki muʻa ke fai ha talanoa, fakapapauʻi ʻoku moʻoni.

“Hange ko ia ʻoku mou loto ke fai ʻe he kakai kiate kimoutolu, mou fai tatau mo ia foki kiate kinautolu.” (Luke 6:31) Ki muʻa ke fai naʻa mo ha talanoa moʻoni fekauʻaki mo ha taha, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻE fēfē nai ʻa ʻeku ongoʻí kapau naʻa ko au ʻa e tokotaha ko iá pea ne hivakavaʻaki ʻe ha taha ʻa e ngaahi foʻi moʻoni ko ení ʻo fekauʻaki mo au?’

“Tau nofo ki he ngaahi meʻa ʻoku kau ke fakamelino, mo e ngaahi meʻa ʻoku kau ki heʻetau fefaiʻaki hotau langa hake.” (Loma 14:19) Naʻa mo e talanoa ʻoku moʻoní ʻoku malava ke ne fakatupunga ʻa e maumau kapau ʻoku ʻikai ke fakatupu langa hake.

“Tokaga lahi ke mou aga fakalogobe, bea ke mou fai taki taha hoo mou gaue, bea ke gaue aki ho mou nima.” (1 Tesalonaika 4:​11, PM) ʻOua ʻe femoʻuekina ʻi he ngaahi meʻa ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi founga lelei ange ke ngāueʻaki ki ai ho taimí.

ʻI Hono Maʻukovia Koé

Te ke loto-tatau nai ʻoku totonu ke mapuleʻi ʻa e ʻeleló pea ke fakaʻehiʻehi mei hono lauʻi ʻa e niʻihi kehé. Ka ʻi he taimi ko koe ai ʻoku lauʻí, te ke vakai fakamātoato ange nai ai ki he meʻá ni. “Naʻá ku ongoʻi heʻikai ke u toe ʻai ʻe au haku ngaahi kaumeʻa,” ko e lau ia ʻa e taʻu 16 ko Sōaná, ko ha tokotaha naʻe fai ki ai ha lau kovi. “ʻI he ngaahi pō ʻe niʻihi naʻá ku tangi ʻo aʻu ai pē ki heʻeku mohe. Naʻá ku ongoʻi ʻo hangē kuo ʻikai ke u toe hā lelei atú!”

Ko e hā ʻe malava ke ke faí ʻo kapau ʻe lauʻi taʻeʻuhinga koe?

◼ Sio ʻo fakalaka atu ʻi he leá. Feinga ke mahinoʻi ʻa e meʻa ʻokú ne ueʻi ʻa e kakaí ke nau laú. ʻOku fai ia ʻe he niʻihi ke manakoaʻi ai kinautolu, ke ʻai ke hā ʻoku nau ʻilo ʻa e ngaahi meʻá. “ʻOku nau loto ke fakakaukau ange ʻa e kakaí ʻoku nau ʻiloʻilo meʻa koeʻuhi pē ko ʻenau talanoa fekauʻaki mo e niʻihi kehé,” ko e lau ia ʻa Kēleni, taʻu 14. Ko e ongoʻi ʻikai ʻi ai hato mahuʻingá ʻe malava ke ne ʻai ʻa e kau talavou ʻe niʻihi ke nau tuku hifo ʻa e niʻihi kehé koeʻuhi ka nau ongoʻi lelei ange ai. Naʻe hokoʻi mai ia ʻe he taʻu 17 ko Leneí. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ongoʻi taʻeoliʻia ʻa e kakaí. ʻOku nau fie ʻai ha foʻi meʻa mālie pea ʻai ʻa e moʻuí ke fakamānako ange ʻaki hono kamataʻi ha lau.”

◼ Mapuleʻi ʻa Hoʻo Ngaahi Ongó. Ko e tokotaha ʻoku loto-mamahi ʻi ha lau kovi pea ʻikai te ne mapuleʻi ʻa ʻene ongoʻi fakamāʻia mo e loto-mamahí ʻe malava ke ne fai ha meʻa ʻa ia ʻe toki fakatomala ai. ʻOku pehē ʻi he Palovepi 14:17 (PM): “Oku fai vale ia aia oku ita vave.” Neongo ʻoku faingofua ange ʻa hono leaʻakí ʻi hono faí, ko e taimi eni ke ʻai ai ke toe lahi ange ʻa e faʻa mataʻofi-kitá. Kapau te ke fai pehē, te ke hao ai mei he tō ki he tauhele tatau naʻe tō ai ʻa e tokotaha naʻá ne lauʻi koé.

◼ ʻAi ke ʻiloʻi pe ko e hā moʻoni ʻa e taumuʻá. ʻEke hifo kiate koe ʻa e fehuʻi ko ení: ‘ʻOku ou fakapapauʻi ko e meʻa naʻá ku fanongo aí naʻe lea moʻoni ʻaki ʻo fekauʻaki mo au? Ko ha lau ia pe ko e maʻuhala lahi? ʻOku ou fuʻu hohaʻa tōtuʻa?’ Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai hano fakatonuhiaʻi ʻa e lau koví. Ka ko e fuʻu māfaná ʻe malava ke ke ngali kovi lahi ange ai ʻi he laú tonu. Ko ia fēfē ke ke ohi ʻa e fakakaukau naʻe tokoni kia Leneí. ʻOkú ne pehē: “ʻOku ou faʻa loto-mamahi ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha taha ha lau kovi fekauʻaki mo au, ka ʻoku ou feinga ke ʻoua ʻe fuʻu fakatokangaʻi. Ko ʻeku ʻuhingá, ʻi he uike kahaʻú mahalo pē te nau talanoa ki ha taha kehe pe ko ha meʻa kehe.”b

Ko Ho Maluʻi Lelei Tahá

ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú “ʻoku lahi ʻa e meʻa ʻoku tau humu ai kotoa pe,” peá ne tānaki mai: “Toki ai ha tangata ʻoku ʻikai ke humu ʻi he lea, pea ko e tangata haohaoa ia, mo mafai ke ʻai piti ki he sino kotoa.” (Semisi 3:2) Ko ia ai, ke fakatokangaʻi ʻa e lea kotoa pē ʻoku fai ʻo fekauʻaki mo kitautolú ʻe taʻefakapotopoto ia. ʻOku pehē ʻi he Koheleti 7:22 (PM): “Oku ke ilo foki i ho loto kuo liuga lahi a hoo lauikovi ekoe ae kakai kehe.”

ʻI hono lauʻikoviʻi koé, ko ho maluʻi lelei tahá ʻa ho ʻulungāanga leleí. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “[ʻOku] fakatonuhiaʻi ʻa e poto . . . ʻi heʻene ngaahi ngāue ʻoku faí.” (Mātiu 11:​19, Kōsipeli ʻe Fā) Ko ia feinga ke ke hoko ai pē ʻo anga-fakakaumeʻa moʻoni mo ʻofa moʻoni. Te ke ʻohovale nai ʻi he malava ke taʻofi vave ai ʻa e laú—pe ko haʻane kiʻi tokoni kia koe ke ke kātekina ʻa hono ngaahi uesiá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo fetongi ʻa e ngaahi hingoa ʻi he kupu ko ení.

b ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻe fakapotopoto nai ke kumi ki ha founga fakapotopoto ke fehangahangai hangatonu ai mo e tokotaha naʻá ne fai ʻa e laú. Kae kehe, ʻi he ngaahi tuʻunga lahi ʻoku ʻikai ke fiemaʻu eni he ko e “ʻofa ʻoku ne ʻufiʻufi ha fufuʻunga angahala.”—1 Pita 4:8.

KE FAKAKAUKAU KI AI

◼ ʻE malava fēfē ke ke fakaʻehiʻehi mei hono fakamafola ha lau fekauʻaki mo e niʻihi kehé?

◼ ʻE fēfē hoʻo talí kapau ʻe lauʻi koe ʻe ha taha?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share