ʻOku Lava Ke Ke Falala ki he Akonaki ʻa e Tohi Tapú?
‘ʻOku totonu nai ke u tui ki he meʻa ʻoku tala mai kiate au ʻe he tokotaha ko ení?’ Te ke ʻeke nai kiate koe ʻa e fehuʻí ni ʻi he taimi ʻoku feinga ai ha tokotaha tuʻuaki koloa ke fakatau atu kiate koe ha kā ʻosi ngāueʻaki pe ʻi he taimi ʻoku fai ai ʻe ha tokotaha politiki ha ngaahi palōmesi ʻi ha kemipeini fili. ʻOku ʻikai te ke loto ke fakamoleki ʻa e paʻangá pe taimí ʻi he ngaahi koloa pe fakamatala ʻoku ʻikai loko ʻi ai hano mahuʻinga.
TE KE fifili tatau nai: ‘ʻOku ʻi he Tohi Tapú ha meʻa ʻoku ʻaonga ke u ako? Kapau te u lau mo ako ʻa e tohi ko iá, ʻe lava ke u falala ʻe ʻi ai hano ola ʻo e taimi mo e feinga naʻá ku faí?’ Ko e kī ki hono tali ʻa e ongo fehuʻi ko iá ʻoku ʻi ha foʻi veesi ia ʻi he Tohi Tapú tonu: “ʻOku tuʻu pe tō ʻa e potó ʻi he ngaahi ola ʻokú ne maʻú.” (Mātiu 11:19, Phillips) ʻIo, ko e ola ʻoku maʻu ʻe he kakaí mei hono ngāueʻaki ʻo ha faʻahinga akonaki pau, pe “poto,” ʻoku fakamoʻoniʻi ai pe ʻoku ʻaonga ʻa e akonaki ko iá. ʻOku hoko heni ʻa e ngaahi fakamatala fakafoʻituitui ʻa e kakai naʻa nau vaheʻi ʻa e taimi ke ako ai mei he Tohi Tapú. Ko ʻenau fakamatalá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke fakapapauʻi pe ʻoku totonu ke ke lau mo ako ʻa e tohi laulōtaha ko iá.
Fehuʻi Fekauʻaki mo e Maté mo e Moʻui Hili Iá
ʻI ha taimi he kuohilí, naʻe mate ai ʻa e faʻē ʻa Karen. Talu mei heʻene kei siʻí ko Karen ʻa ia ʻoku nofo ʻi ʻAmelika, naʻá ne tui ʻi he maté ʻoku ʻalu ai ʻa e kakai lelei kotoa pē ki hēvani. Ko e tuí ni naʻe ʻikai te ne loko ʻoange kiate ia ha fiemālie. Naʻá ne fifili: ‘ʻOku fōtunga fēfē nai ʻeku faʻeé he ʻokú ne ʻi hēvani he taimí ni? Te u ʻiloʻi fēfē ia ʻi heʻeku aʻu ki aí, ʻo kapau te u aʻu ki ai? ʻI he taimi te u mate aí ʻe lava nai ke u iku au ki ha feituʻu kehe?’
Naʻe kamata ke ako fakamākukanga ʻe Karen ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne ako ai ko e kau maté ʻoku ʻikai te nau ʻi hēvani ka ʻoku hangē ia ʻoku nau ʻi ha mohe maʻú. “ʻOku ʻikai te nau ʻilo ha momoʻi meʻa” ko e fakamatala ia ʻa e Koheleti 9:5. Fēfē leva haʻane toe malava ke sio ki heʻene faʻeé?
Ko e fakamatala māʻalaʻala ko eni mei he Tohi Tapú naʻe ʻoange ai kiate ia ʻa e fiemālie mo e ʻamanaki: “ʻOua te mou ofo ʻi he meʻa ko ia: he ʻoku ʻunu mai ha taimi, ʻa ia ʻe fanongo ai ki hono leʻo [ʻo Kalaisí] ʻe he kakai kotoa pe ʻoku ʻi he ngaahi faʻitoka, pea te nau ʻalu atu mei ai.” (Sione 5:28, 29) Naʻe ako ʻa Karen ʻo ʻilo fakafou ʻi hono ʻAló, ko e ʻOtua ʻo e Tohi Tapú te ne fakafoki ʻa e kau maté ki he moʻuí ʻi heni tonu ʻi he māmaní. “Ko e ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e maté pea mo e toetuʻú ʻoku ʻuhinga lelei ʻaupito,” ko ʻene leá ia.
Ko e Founga Fē ʻo e Lotú ʻOku Tonú?
ʻI he taimi naʻe taʻu 14 ai ʻa Angela, ko ha taʻahine Lumēnia, naʻe lotu ai ha faifekau Penitekosi maʻana ke ne maʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní, pea naʻe kamata ke ne lea kehekehe. Kae kehe, naʻe ongoʻi ʻe heʻene ongo mātuʻá ʻoku ʻikai fehoanaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Penitekosí mo e Tohi Tapú. Naʻe ʻikai kei ʻalu ʻa e fāmilí ki he ngaahi ouau fakalotú pea kamata ke nau ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Neongo naʻá ne ʻuluaki loto-mamahi, naʻe vave ʻa e sio ʻa Angela ki he ngaahi faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi ouau ʻo ʻene lotu ki muʻá pea mo e ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú. Ko e fakatātaá, naʻá ne lau ʻa e Sione 17:3, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko eni ia ʻa e moʻui taʻengata, ke nau fai ke ʻilo koe ko e Otua moʻonia pe taha, pea mo Sisu ne ke fekau mai ko e Misaia.” Naʻe ʻiloʻi ai ʻe Angela ko e faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá kuo pau ke nau ʻuluaki maʻu ha ʻilo fekauʻaki mo ia. “Naʻe mei lava fēfē ke u maʻu ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá ʻi ha founga makehe pehē kapau naʻe ʻikai te u teitei ʻilo ha meʻa ʻe taha fekauʻaki mo ia?” ko ʻene ʻeké ia. ʻOku pehē ʻe Angela, “ʻOku ou fakamālō kia Sihova ʻi hono tokoniʻi au ke u ʻilo ʻa e hala ki he lotu moʻoní fakafou ʻi heʻene Folofola fakamānavaʻí.”
Akonaki ʻOkú Ne Liliu ʻa e Moʻuí
“Naʻá ku ʻita vave ʻaupito,” ko e lau ia ʻa Gabriel, ko ha tangata ʻi ʻInitia. “ʻI hano fakaʻitaʻi au, te u kaikaila, tolo ha ngaahi meʻa pea aʻu ʻou ʻohofi ʻa e kakaí. Naʻe tokoniʻi au ʻe he ako Tohi Tapú ke mapuleʻi ʻeku ʻitá. Naʻa mo e ʻi he ngaahi tuʻunga faingataʻá, ʻoku ou nonga pē he taimí ni.”
Naʻe lau ʻe Gabriel ʻa e ngaahi konga tohi hangē ko e Palovepi 16:32, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Ko ia ʻoku fakatotoka ki he ʻita ʻoku lelei hake ʻi ha fuʻu mafi: Pea ko ia ʻoku puleʻi hono loto ʻi ha taha ʻoku hamu ha kolo.” Ko Dhiraj, ko ha toe tangata ia ʻe taha naʻá ne ikuʻi ʻa e ʻita vavé, ʻokú ne pehē, “Naʻe tokoniʻi au ʻe he konga tohi tatau ke u sio ko e ʻita vavé ko ha fakaʻilonga ia ʻo e vaivaiʻanga, lolotonga ia ko hono mapuleʻi iá ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻa e mālohi.”
Ko Philip ko ha mēmipa ia ʻo ha kau kengi ʻi ʻAfilika Tonga. Ko e fuhú, kaihaʻá mo e lea koví ko e konga ia ʻo ʻene founga moʻuí. Naʻá ne fakamoleki ʻa e taimi ʻi pilīsone ʻi heʻene ngaahi faihiá. Ka neongo ʻa ʻene founga moʻuí, naʻe fakaʻamu ʻa Philip ke ne ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá. Hili ʻene kamata ha ako Tohi Tapu mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fakatupulekina ai ha holi ke tauhi ki he ʻOtuá pea fakapapauʻi ai ke fakatonutonu ʻa ʻene founga moʻuí. Naʻá ne tuku ʻene ngaahi tōʻonga koví pea tuʻusi ʻa e fetuʻutaki mo hono ngaahi kaungā faihiá. Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni Fakatohitapu naʻá ne ueʻi ia ke ne fai ʻa e ngaahi liliu ko iá?
Naʻe fakahaaʻi ange kiate ia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e lea ʻa Sīsū ʻoku maʻu ʻi he Sione 6:44. ʻOku pehē ai: “ʻOku ʻikai lava ʻe ha taha ke haʻu kiate au, ka ʻi he tohoaki ia ʻe he Tamai naʻa ne fekau mai au.” ʻOku pehē ʻe Philip, “naʻe vakai mai ʻa Sihova ki ha meʻa lelei ʻiate au peá ne tohoakiʻi au ki heʻene kakaí, ʻa e fetokouaʻaki fisifisimuʻa ko ení.” Naʻe toe maongo kia Philip ʻa e ngaahi fakamatala Fakatohitapu fekauʻaki mo e meesi ʻa Sihova ki he kau faihala fakatomalá. “Ko e ngaahi fakamatalá ni,” ko e lau ia ʻa Philip, “naʻá ne tokoniʻi au ke u sio ki he fakaʻatuʻi ʻa Sihova ʻi heʻene feangainga mo e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ʻa ē ʻoku nau fakatomalá.”—2 Samiuela 12:1-14; Sāme 51.
Ko ha talavou ʻAositelēlia ko hono hingoá ko Wade naʻá ne ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó mo e faitoʻo kona tapú, pelepaʻanga pea mo e moʻuiʻaki ʻa e ʻulungāanga taʻetāú. Neongo ia, naʻe ʻikai te ne maʻu ai ʻa e fiefiá. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻá ne talanoa ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová peá ne tali ha ako Tohi Tapu taʻetotongi ʻi ʻapi. Ko e hā naʻe ako ʻe Wade?
“Naʻe maongo ʻaupito kiate au ʻa e anga ʻo e tōʻongafai ʻa Sīsū ki he niʻihi kehé,” ko e lau ia ʻa Wade. “Naʻá ne fakahāhā ʻa e anga-lelei, manavaʻofa, mo e ʻofa ki he tokotaha kotoa, ʻo kau ai ʻa e fānaú. Ko e lahi ange ʻo ʻeku akó, ko e lahi ange ia ʻo ʻeku loto ke hangē ko iá. Naʻe akoʻi au ʻe he Tohi Tapú ki he founga ke hoko ai ko ha tangata moʻoní mo e founga ke liliu ai ki he lelei ange ʻa hoku angaʻitangatá.” Kae fēfē ʻa e ngaahi meʻa kovi kotoa pē naʻá ne faí? ʻOku hoko atu ʻa Wade: “Naʻe akoʻi au ʻe he Tohi Tapú ʻo kapau te u fakatomalaʻi ʻeku ngaahi angahalá pea liliu ʻeku tōʻongá, ʻe fakamolemoleʻi au ʻe he ʻOtuá. Ko hono moʻoní, ʻe lava ke u moʻui taʻengata ʻi ha māmani palataisi. Ko eni kuó u maʻu ha kahaʻu!” (Mātiu 5:5) Naʻe fakatonutonu ʻe Wade ʻene moʻuí pea ʻokú ne lotu he taimí ni kia Sihova fakataha mo ha konisēnisi maʻa.
Ko e ngaahi fakamatala kuó ke toki ʻosi laú ko e haʻu ia mei he kakai naʻa nau loto ke fakaleleiʻi ʻenau moʻuí. Naʻa nau vakai ki he Tohi Tapú ke sio pe ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe heʻene ngaahi akonakí ʻi heʻenau ngaahi palopalemá pea tali ʻenau ngaahi fehuʻí. Ko e ngaahi ola lelei kuo nau maʻú kuo fakatuipauʻi ai kia kinautolu ʻe lava ke nau falala ki he tataki ʻaonga ʻa e Tohi Tapú. ʻE lava ke ke pehē pē mo koe.
Ko ha fakamatala fakamānavaʻi mei he kuohilí ʻoku pehē ai: “Monuʻiaā ka ko e tangata kuo ne ʻilo ʻa poto, mo e tangata kuo ne maʻu mai ʻa e mafai-ke-ʻilo; he ʻoku leleiange ʻa e ʻalu holo hono fakatau ʻi he siliva, pea ko e fua ʻoku te maʻu ai, ʻi he koula moʻonia. ʻOku ne mahuʻinga ange ʻi he makakula koloa; pea neongo pe ko e ha ho manako ʻe ʻikai ala fakatatau ki ai. ʻOku ne toʻo ʻi hono toʻomataʻu ʻa e moʻui fuoloa; pea ʻi hono toʻohema ʻa e koloa mo e ongoongo. Ko hono ngaahi hala ko e koto malie, pea ko e koto melino hono ngaahi afenga kotoa pe. Ko e ʻakau-ʻo e-moʻui ia kiate kinautolu ʻoku puke ia.”—Palovepi 3:13-18.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 25]
FOUNGA HONO TOKONIʻI ʻE HE TOHI TAPÚ HA PŌPULA
Ko ha tangata ko Bill naʻá ne fiefia ʻaupito ʻi heʻene nofo malí. Ka ki muʻa ʻi he ʻuluaki ʻaho fakamanatu ʻo ʻene malí, naʻá ne ʻalu ai ki pilīsone ʻi ha faihala naʻá ne fai ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá.
ʻI he matolo atu ʻa e mamahi lahi ʻi he mole ʻene tauʻatāiná, naʻe fakapapauʻi ai ʻe Bill ke ngāueleleiʻaki ʻa e ngaahi ʻaho lōloa naʻe tuʻu mei muʻá. “Naʻá ku nofo ʻi hoku kiʻi mohengá ʻo lau mo ako ʻa e Tohi Tapú,” ko ʻene laú ia. Naʻá ne toe ngāueʻaki foki ʻa e meʻa naʻá ne akó. “Naʻá ku anga-lelei mo anga-fakakaumeʻa ki hoku kaungā pōpulá, ʻa ia naʻa nau sio naʻe ʻikai te u loto ke fai ʻa e ngaahi meʻa kovi naʻa nau faí. Naʻa nau faʻa lea fekauʻaki mo au: ‘ʻOku loto ʻa Bill ke ngāueʻaki hono taimí ʻi he founga pē ʻaʻana, ke hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá mo e Tohi Tapú. Heʻikai te ne fakatupunga ha faingataʻa ki ha taha pē.’
“Koeʻuhi ko hoku ongoongó, naʻe ʻikai fakakau au ʻe he kau pōpula kehé ʻi he fekīhiakí mo e ngaahi tuʻunga ʻikai lelei kehé. Naʻe sio ʻa e kau kaʻaté heʻikai pē te u fakakinaʻi kinautolu. Naʻe iku ai ʻo nau fakaongoongoleleiʻi au ki he ngaahi ngāue naʻe fakaʻatā ai ke u ngāue mavahe mei he kulupu tefito ʻo e kau pōpulá ʻi he konga lahi taha ʻo e ʻahó. Ko hono ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ʻi heʻeku moʻuí ko ha maluʻanga lahi ia.”
Naʻe maʻu ʻe Bill ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová naʻe fai ʻi he pilīsoné pea talanoa fiefia ki he kau pōpula kehé fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻá ne akó. Naʻá ne papitaiso ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová lolotonga ʻa ʻene ngāueʻi hono tauteá. ʻI heʻene fakamatala ki heʻene moʻuí, ʻokú ne pehē: “Kuó u fakamoleki noaʻia ʻa e meimei taʻu ʻe 50 ʻo ʻeku moʻuí, pea ne u loto ke failelei ange. ʻOku ou tuipau ko e founga pē taha ʻe lava ke fai pehē ai ha pōpulá ko hono ngāueʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Tohi Tapú. Pea ko e founga ke ako totonu ai ʻa e Tohi Tapú ko e ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko ʻenau lotú pē taha ʻoku akoʻi ai ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Ko hono moʻoní ia.”
ʻI heʻene ʻatā he taimí ni mei pilīsoné, ʻoku ngāue longomoʻui ʻa Bill ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi ʻAmelika. Ko ia mo hono uaifí ʻoku hokohoko atu ʻena ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá pea moʻui ʻo fakatatau ki heʻene akonakí. ʻOkú na fakamoʻoniʻi ʻaupito ʻa e fakakaukau ʻoku maʻu ʻi he Aisea 48:17, 18: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai. Taumaiā naʻa ke tokanga ki heʻeku ngaahi tuʻutuʻuni! pehe kuo hange ha vaitafe hoʻo fiemalie, pea ko hoʻo maʻoniʻo[n]i hange ko e ngaahi peau ʻo e tahi.”
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Karen, ʻAmelika
[Fakatātā ʻi he peesi 23]
Angela, Lumēnia
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Dhiraj, ʻInitia
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Gabriel, ʻInitia
[Fakatātā ʻi he peesi 24, 25]
Filipe mo hono fāmilí, ʻAfilika Tonga
[Fakatātā ʻi he peesi 24]
Wade, ʻAositelēlia