ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú
ʻOku Totonu Ke U Vaʻinga ʻi he Ngaahi Keimi Fakaʻilekitulōniká?
KO E ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká ʻoku ʻikai ko ha meʻa fakafiefia fakaeonopooni pē ia. Ko e moʻoni, ʻe fiemaʻu ki ai ʻa hoʻo pōtoʻí pea ʻe tokoni ia ke fakasiʻisiʻi ʻa e ongoʻi taʻeoliʻia ʻi he ʻikai ha meʻa ke faí. Ka ʻoku nau fai ʻe kinautolu ʻa e meʻa lahi ange. ʻE lava ke ʻai ʻe he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká ke lelei ange ʻa e fakafeangai fakanatula ʻa ho sinó ki ha meʻa, pea ʻoku fakahā ʻe he ngaahi fakatotoló ʻo pehē ʻoku ʻai ʻe he vaʻinga ʻi he ngaahi keimi ko ʻení ke lelei ange ʻa ʻete fakatokanga meʻa ʻi he sió. Ko e niʻihi ʻo kinautolu te nau ʻai nai ke sai ange ai ʻa hoʻo ngaahi pōtoʻi fakafiká mo e lautohí. ʻIkai ko ia pē, ko e ngaahi keimi fakaʻilekitulōnika fakamuimui tahá ʻoku ngalingali ko e meʻa ia ʻoku tefito ki ai ʻa e fetalanoaʻakí ʻi he ʻapiakó. Kapau kuó ke ʻosi vaʻinga ʻi he keimí, ʻoku ʻi ai ʻa e meʻa ia ke ke talanoa mo ho toʻumeʻá ʻo fekauʻaki mo ia.
Ko e moʻoni ia, ko e meʻa ia ʻa hoʻo mātuʻá pe ʻe fakaʻatā koe ke ke vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká. (Kolose 3:20) Kapau ʻokú na fakangofua koe, ʻe lava ke ke maʻu ha keimi ʻoku fakatou fakafiefia mo taau fakaeʻulungāangá. Ka, ko e hā ʻoku fiemaʻu tefito ai ke ke tokangá?
Ko Hono Ngaahi Tafaʻaki Koví!
ʻOku pehē ʻe Brian, taʻu 16, “ʻOku mālie mo fakamānako ʻa e ngaahi keimi komipiutá.” Kae hangē nai ko ia ʻokú ke ʻiloʻí, ʻoku ʻikai ke lelei ʻa e keimi kotoa pē. ʻOku tala hangatonu mai ʻe Brian, “ʻE lava ke ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻi he keimí ʻa ia ko hono ʻai mahinó, ʻe ʻikai ʻaupito haʻo teitei fai ia ʻi he moʻui moʻoní—ʻo taʻeʻiai haʻo tō ai ki ha palopalema lahi.” Ko e hā ʻa e faʻahinga tōʻonga ʻoku fakaʻaiʻai ʻe he ngaahi keimi ko ʻení?
ʻOku poupouʻi mataʻāʻā ʻe he ngaahi keimi lahi ʻa e ʻulungāanga taʻetāú, lea koví mo e fakamālohí—ʻa ia ʻoku fakahalaki kotoa ʻe he Tohi Tapú. (Sāme 11:5; Kaletia 5:19-21; Kolose 3:8) ʻOku pouaki ʻe he ngaahi keimi ʻe niʻihi ʻa e ngaahi tōʻonga fakafaimaná. Ko Adrian, taʻu 18, ʻokú ne fakamatalaʻi ha keimi manakoa ʻe taha ʻa ia ʻoku ʻasi ai ʻa e “ngaahi kē fakakaukengi, ngāueʻaki ʻo e faitoʻo kona tapú, fakatātā fakalielia maeʻeeʻa, lea kovi, lahi ʻo e fakamālohí, lingitotó mo e ngaahi meʻa fakalilifu.” Pea ko e foʻi keimi kotoa pē kuo tuku ange foʻou maí ʻokú ne ʻai ʻe ia ʻa e ngaahi keimi ki muʻá ke hā taʻeoli ʻi hono fakahoa ki aí. Ko James, taʻu 19, ʻokú ne pehē ko e manakoa taha ʻi he ngaahi keimi ko ʻení ʻe lava ke te vaʻinga fakahangatonu ai ʻi he ʻInitanetí. Ko e malava ko ʻení ʻokú ne ʻai ai ʻa e keimí ke ʻi ha tuʻunga foʻou ʻaupito. “ʻI hoʻo komipiuta ʻi ʻapí,” ko e lau ia ʻa James, “ʻe lava ke ke poleʻi fakahangatonu ʻe koe ha tokotaha ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e foʻi māmaní.”
Ko e ngaahi keimi ʻa ia ko kita ha tokotaha ʻi he keimí kuo hoko ia ʻo manakoa lahi ʻaupito. ʻI he ngaahi keimi ko ʻení, ʻoku faʻu ai ʻe hono kau vaʻingá hanau tokotaha ʻoku hā fakahangatonu he ʻInitanetí—ʻa ia ʻe lava ke pehē ko ha tangata, manu pe ko ha tangata konga manu—ʻokú ne nofo ʻi ha māmani fakakomipiuta fakataha mo e kau vaʻinga ʻe laui afe kehe. ʻOku ʻi he māmani ko ʻeni ʻoku ʻasi fakahangatonu ʻi he ʻInitanetí ʻa e ngaahi falekoloa, meʻalele, ʻū ʻapi, naitikalapu mo e ngaahi fale paʻumutu—ko hono ʻai mahinó, ko ha foʻi hiki-tatau ia ʻo e māmani moʻoní. Ko e kau vaʻinga ʻo e ngaahi keimi ko ʻení ʻoku malava ke nau feʻaveʻaki pōpoaki fakahangatonu ʻi he ʻInitanetí lolotonga ia ʻoku ngaue holo ʻa e tokotaha fakakomipiuta ne nau faʻú.
Ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he ngaahi māmani fakakomipiuta ko iá? “ʻOku kau ai ʻa e kakai anga-mahení ʻi he ngaahi meʻa naʻe ʻikai ʻaupito haʻanau mei fai, pe malava ke fai ʻi he moʻui moʻoní,” ko e lau ia ʻa ha faiongoongo ʻe taha. ʻOkú ne tānaki mai: “Ko e meʻa anga-maheni pē ʻa e fehokotaki fakasinó, pea pehē foki ki he paʻumutú.” ʻAki hono lomiʻi pē ha ngaahi foʻi meʻa lomi, ʻe lava ke ʻai ai ʻe honau kau vaʻingá ʻa ʻenau kiʻi tokotaha naʻe faʻú ke nau fehokotaki fakasino lolotonga ia ʻoku talanoa ʻa e kau vaʻinga ʻi he moʻui moʻoní ʻo fekauʻaki mo e fehokotaki fakasinó fakafou ʻi he feʻaveʻaki pōpoaki fakahangatonu ʻi he ʻInitanetí. ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi māmani fakakomipiuta ko iá ʻoku “fonu ʻi he faihiá, kau tangata Māfia, kau faialea pisinisi paʻumutu, kau kaihaʻa fakamālohi, kau hiki-tatau kākā mo e kau teuaki fakapō,” ko e lau ia ʻa e pepa New Scientist. ʻOku līpooti ʻe ha makasini ʻe taha ʻo pehē “ko e faʻahinga ʻoku nau fakaangaʻí kuo nau ʻohake ʻa e hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi tōʻonga ʻa ia ʻe taʻefakalao ʻi he māmani moʻoní, ʻo hangē ko e ngaahi fale paʻumutu ʻoku hā ai ʻa e tohotoho ʻa ia ʻoku fakaʻānaua ki ai ʻa e tokotaha vaʻingá, pe ko e kakai ʻoku nau kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakaefehokotaki fakasino ʻo ngāueʻaki ʻa e tokotaha fakakomipiuta kuo nau faʻú ʻo fakafofongaʻiʻaki ʻa e fānaú.”
ʻUhinga ʻOku Mahuʻinga Ai ʻa Hoʻo Filí
Ko e faʻahinga ʻoku nau vaʻinga ʻi he ngaahi keimi ʻoku ʻasi lelei ai ʻa e fakamālohí mo e fehokotaki fakasinó te nau pehē nai: “ʻOku ʻikai ʻi ai hano kovi ʻona. ʻOku ʻikai ke hoko moʻoni ia. Ko e vaʻinga pē ia.” Kae ʻoua ʻe tō ʻi he fakaʻuhinga hala peheé!
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú: “Naʻa mo e tamasiʻi, ʻoku mahino ia mei heʻene faianga ʻoku maʻa koā ʻene ngaue? ʻOku totonu?” (Palovepi 20:11) Kapau te ke angaʻaki ʻa e vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakaʻilekitulōnika fakamālohi mo taʻetāú, ʻe lava nai ke pehē ʻokú ke fakakaukau maʻa mo totonu? ʻOku toutou hā ʻi he ngaahi fakatotoló ko e mamata ʻi he fakafiefia fakamālohí ʻoku hoko ʻo lahi ange ai ʻa e anga fakaaoao ʻa e faʻahinga ʻoku nau sio aí. Naʻe fakamatala ki muí ni mai ʻa e New Scientist: “Ko e natula fetuʻutaki ko ia ʻi he vahaʻa ʻo e faʻahinga ʻoku nau vaʻinga he ngaahi keimi vitioó ʻoku ʻuhinga iá ʻoku maʻu ʻe he keimí ʻa e tākiekina lahi ange ʻi he TV.”
Ko e fili ke vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakamālohí pe taʻetāú ʻoku hangē ia ha fili ke vaʻingaʻaki ha veve fakaniukilia—ʻa ia ʻe ʻikai ke ʻasi vave ʻa hono ngaahi uesia fakatupu maumaú, ka ʻoku taʻealakalofi. ʻI he founga fē? Ko e pā ki ha konga lahi ʻo e ngaahi meʻa fakaniukiliá ʻe lava ke ne maumauʻi ʻa e ʻaofi ʻo e keté pea fakaʻatā ai ʻa e pekitīlia mei he ngākaú ke nau hū ki he halanga totó, ʻo iku ai ki he puke. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e sio ʻi he fehokotaki fakasino mataʻāʻaá mo e fakamālohi palakuú ʻe lava ke ne maumauʻi ʻa hoʻo “ongo fakaeʻulungāangá” pea ʻatā ai ʻa e ngaahi holi fakakakanó ke ne puleʻi ʻa hoʻo fakakaukaú mo e tōʻongá.—Efeso 4:19, NW; Kaletia 6:7, 8.
Ko Fē Keimi ʻOku Totonu Ke U Filí?
Kapau ʻoku fakaʻatā koe ʻe ho ongo mātuʻá ke ke vaʻinga ʻi ha keimi fakaʻilekitulōnika, ʻe lava fēfē ke ke ʻiloʻi ʻa e keimi ke ke filí pea mo e lahi ʻo e taimi ke ke fakamoleki ki aí? ʻEke hifo angé kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻí ko ʻení:
◼ ʻE taʻefakahōifua kia Sihova ʻa ʻeku filí? Ko e faʻahinga keimi te ke filí ʻoku lava ke kaunga ia ki he anga ʻo e ongoʻi ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo koé. “ʻOku sivi ʻe Sihova ʻa e maʻoniʻoni: Ka ko e angakovi, mo e ʻofa ki he fakamalohi, ʻoku fehiʻa ki ai ʻene moʻui,” ko e lau ia ʻa e Sāme 11:5. ʻI he fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku nau kau ʻi he ngaahi tōʻonga fakafaimaná, ʻoku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko kinautolu kotoabe oku fai ae gaahi mea ni oku kovi lahi kia Jihova.” (Teutalonome 18:10-12, PM) Kapau te tau loto ke kaumeʻa mo e ʻOtuá, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ki he akonaki ʻi he Sāme 97:10: “Fehiʻa ki he kovi, ʻakimoutolu ʻoku ʻofa kia Sihova.”
◼ ʻE anga-fēfē hono uesia ʻe he keimí ʻa ʻeku fakakaukaú? ʻEke hifo angé, ‘Ko e vaʻinga ʻi he keimi ko ʻení te ne ʻai ai ke faingofua ange pe faingataʻa ange kiate au ke u “hola . . . mei he fai feʻauaki”?’ (1 Kolinito 6:18) Ko e ngaahi keimi ʻokú ke sio ai ki he ngaahi fakatātā pe ngaahi fetalanoaʻaki fakatupu holi fakaefehokotaki fakasinó ʻe ʻikai ke tokoniʻi ai koe ke tauhi maʻu ho ʻatamaí ʻi he ngaahi meʻa ʻoku totonu, maʻa mo leleí. (Filipai 4:8) Ko Amy, taʻu 22, ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻai koe ʻe he ngaahi keimi lahi ke ke ongonoa ki he ngaahi meʻa hangē ko e fakamālohí, lea koví mo e ʻulungāanga taʻetāú pea ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke tuʻu laveangofua ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻi he moʻuí. ʻOku fiemaʻu ke ke tokanga ʻaupito ki he keimi ʻokú ke fili ke vaʻinga aí.”
◼ Ko e hā e lahi ʻo e taimi te u fakamoleki ʻi he vaʻinga keimí? ʻOku pehē ʻe Deborah, taʻu 18: “ʻOku ʻikai ke u fakakaukau au ʻoku kovi ʻa e ngaahi keimi komipiuta kotoa pē. Ka ʻe lava ke nau fuʻu fakamole taimi ʻaupito, ʻo meimei maʻunimā kita ki ai.” Naʻa mo e keimi ʻoku ʻikai ke koví ʻe lava ke ne ʻave ʻe ia ʻa e taimi lahi. Ko ia lēkooti ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he keimí pea fakahoa leva ia ki he lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamoleki ʻi he ngaahi ngāue kehe ʻoku mahuʻinga angé. Ko hono fai iá ʻe tokoniʻi ai koe ke ke fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga angé.—Efeso 5:15, 16.
ʻOku ʻikai ke fiemaʻu mai ia ʻe he Tohi Tapú ke fakamoleki ʻa hoʻo moʻuí kotoa ʻi he akó pe ngāué. ʻOku fakamanatu mai ai kiate kitautolu kotoa ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻaho ke kata . . . mo e ʻaho ke meʻe.” (Koheleti 3:4) ʻOku tuha ke fakatokangaʻi ko e kupuʻi lea “ke meʻe” ʻoku fakahuʻunga ia ke ʻikai ngata pē ʻi he vaʻingá ka ʻoku toe ʻuhinga ia ki he ngaungaue fakasino. Ko ia ko e hā ʻoku ʻikai ngāueʻaki ai ho taimi ʻataá ke vaʻinga ʻi he ngaahi vaʻinga ʻoku kau ki ai ʻa e ngaungaue holo ʻa e sinó ka ʻoku ʻikai ko hono fakangatangata pē koe ki he taʻutu ʻi muʻa ʻi ha komipiuta?
Fili Fakapotopoto
ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻe lava ke fakamānako ʻa e vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká, tautautefito kapau ʻokú ke poto ʻaupito ai. Pea ko e ʻuhinga tefito ʻeni ʻoku totonu ai ke ke fili fakapotopoto hoʻo ngaahi keimí. ʻEke hifo angé, ‘Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni ʻoku ou sai taha ai ʻi he akó?’ ʻIkai ko e ngaahi lēsoni ko ia ʻokú ke manako aí? Ko hono moʻoní, ko e meʻa ʻoku faʻa hokó ko e lahi ange hoʻo saiʻia ʻi ha lēsoni, ko e lahi ange ia hoʻo mahuʻingaʻia aí. ʻEke hifo angé kiate koe he taimí ni: ‘Ko e hā ʻa e keimi fakaʻilekitulōnika ʻoku ou saiʻia taha aí? Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni fakaeʻulungāanga ʻoku akoʻi mai kiate au ʻe he keimi ko ʻení?’
Ke tokoni ki hono fili ʻa e ngaahi keimí, fēfē ke hiki ha kiʻi puipuituʻa ʻo e ngaahi keimi taki taha ʻokú ke loto ke vaʻinga aí, ʻo fakamatalaʻi nounou ʻa e taumuʻa ʻo e foʻi keimí mo e ngaahi founga ʻoku ngāueʻaki ke aʻusia ai ʻa e taumuʻa ko iá. Fakahoa angé ʻa e puipuituʻa ne ke hikí pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku lave ki ai ʻi he kupú ni, pea fakapapauʻi angé pe ʻoku taau ʻa e keimi ko iá.
ʻI he kehe mei he vaʻinga ʻi ha keimi koeʻuhí pē ko e vaʻinga ai ʻa hoʻo toʻumeʻá, ʻai ke ke maʻu ʻa e mālohi ke fai pē ʻe koe hoʻo fili ʻosi fakapapauʻi ʻaʻau. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú: “Mou sivi ʻo ʻilo, pe ko e ha ʻa e meʻa ʻe hōifua ai ʻa e ʻEiki.”—Efeso 5:10.
KE FAKAKAUKAU KI AI
◼ Ko e hā te ke leaʻakí kapau ʻe fakaafeʻi atu ʻe haʻo kaungāmeʻa ke mo vaʻinga ʻi ha keimi fakamālohi pe taʻetaau?
◼ ʻE lava fēfē ke ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai fakaleluʻi ʻe he vaʻinga he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká ʻa e ngaahi ngāue mahuʻinga angé?
[Fakamatala ʻi he peesi 19]
Ko e fili ke vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakamālohí pe taʻetāú ʻoku hangē ia ha fili ke vaʻingaʻaki ha veve fakaniukilia—ʻa ia ʻoku ʻikai ʻasi vave ʻa hono ngaahi uesia fakatupu maumaú, ka ʻoku taʻealakalofi
[Puha ʻi he peesi 18]
ʻOku tuʻo fiha hoʻo vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká?
□ Tātātaha
□ Tuʻo taha he uike
□ ʻAho kotoa pē
Ko e hā ʻa e lahi ʻo e taimi ʻokú ke fakamolekí ʻi he taimi ʻokú ke keimi aí?
□ Ngaahi miniti siʻi
□ Houa ʻe taha pe siʻi ange
□ Laka hake he houa ʻe ua
Ko e hā ʻa e faʻahinga keimi ʻokú ke saiʻia taha aí?
□ Lova kā
□ Sipoti
□ Keimi ʻa ia ko kita ʻokú te toʻo ha meʻafana
□ Ngaahi keimi kehe
Hikiʻi hifo heni ha hingoa ʻo ha keimi fakaʻilekitulōnika ʻokú ke ʻiloʻi ʻe ʻikai lelei ke ke vaʻinga ai.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 20, 21]
KO HA PŌPOAKI MAʻÁ E NGAAHI MĀTUʻÁ
Hangē nai ko ia kuó ke fakaʻosiʻaki hili hono lau ʻa e kupu ne toki ʻosí, kuo liliu lahi ʻaupito ʻa e ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká ia talu mei he taimi ne mou taʻu hongofulu tupu aí. ʻI he tuʻunga ko ha mātuʻa, ʻe lava fēfē ke ke tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻe ala lava ke hokó pea fakaʻehiʻehi mei ai?
ʻE ʻikai ke loko ʻaonga ʻa hono fakahalaki kātoa ʻa e keimí pe ko hono tukuakiʻi fakamatematē ʻo pehē ʻoku fakamole taimi ʻaupito pē ʻa e ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká ia. Manatuʻi ʻoku ʻikai ke kovi ʻa e keimi kotoa pē. Kae kehe, ʻe lava ke fakatupu maʻunimā pea fakamole taimi. Ko ia vaheʻi ha taimi ke sivisiviʻi ai ʻa e lahi ʻo e taimi ʻoku fakamoleki ʻe hoʻo kiʻi tamá ʻi he ngaahi keimi ko ʻení. ʻIkai ko ia pē, fakakaukau ki he faʻahinga keimi ʻoku hā ngali saiʻia ai ʻa hoʻo kiʻi tamá. ʻE lava ke ke ʻeke nai ki hoʻo kiʻi tamá ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení:
◼ Ko fē ʻa e foʻi keimi ʻoku manakoa taha ki ho kaungākalasi he akó?
◼ Ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi he keimi ko iá?
◼ Ko e hā ʻokú ke fakakaukau ai ʻoku manakoa ʻaupito ʻa e foʻi keimí?
Mahalo te ke ʻiloʻi ai ʻoku ʻilo lahi ange ʻa hoʻo kiʻi tamá fekauʻaki mo e keimí ʻi he meʻa naʻá ke fakakaukau ki aí! Mahalo pē kuo ʻosi vaʻinga ia ʻo aʻu ki he ngaahi keimi ʻokú ke ongoʻi ʻoku ʻikai saí. Kapau ko e tuʻungá ia, ʻoua te ke loto-puna tōtuʻa. Ko ha faingamālie ʻeni kiate koe ke tokoniʻi ai hoʻo kiʻi tamá ke ne fakatupulekina ʻa e ngaahi mafai fakaefakakaukaú.—Hepelu 5:14.
ʻEke ha ngaahi fehuʻi ʻe tokoniʻi ai hoʻo kiʻi tamá ke ne fakapapauʻi ʻa e ʻuhinga ʻoku fakamānako ai kiate ia ʻa e ngaahi keimi ʻoku ʻikai saí. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke ke ʻeke ha fehuʻi hangē ko ʻení:
◼ ʻOkú ke ongoʻi tuēnoa nai koeʻuhi ko e ʻikai fakaʻatā koe ke ke vaʻinga ʻi he foʻi keimi pau ko iá?
Hangē ko ia naʻe ʻoatu ʻi he ʻuluaki peesi ʻo e kupu ki muʻá, ʻe vaʻinga nai ʻa e fānaú ʻi ha foʻi keimi koeʻuhi ke ʻi ai ha meʻa ke nau talanoaʻaki mo honau toʻumeʻá. Kapau ko e tuʻungá ʻeni ʻi hoʻo kiʻi tamá, ʻoku ngalingali ʻe ʻikai te ke fakaleleiʻi ʻa e tuʻungá ʻi ha founga naʻá ke mei fai kapau naʻá ke ʻiloʻi naʻe tohoakiʻi ʻa hoʻo kiʻi tamá ki he ngaahi keimi ʻoku ʻi ai ʻa e fakamālohi fakalilifu pe ngaahi meʻa fakalielia.—Kolose 4:6.
Kae fēfē kapau ʻoku tohoakiʻi hoʻo kiʻi tamá ki he ngaahi ʻelemēniti fakatupu maumau ʻo ha foʻi keimi? ʻE fakamatematē vave nai ha fānau ʻe niʻihi ʻo pehē ʻoku ʻikai ke uesia kinautolu ia ʻi he ngaahi meʻa fakalilifu ʻoku ʻasi fakakomipiutá. Te nau fakaʻuhinga ʻo pehē, ‘ʻOku ʻikai ke ʻuhinga pē ʻeku fai ia ʻi he komipiutá ke pehē ai te u fai ia ʻi he moʻui moʻoní.’ Kapau ko e anga ia ʻo e ongoʻi ʻa hoʻo kiʻi tamá, tohoakiʻi ʻene tokangá ki he Sāme 11:5, ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi he peesi 20. Hangē ko hono tala mahino ʻe he fakalea ʻi he konga Tohi Tapú, ʻoku ʻikai ko e hoko pē ʻo fakamālohí ʻoku iku ai ki he taʻefakahōifua ki he ʻOtuá ka ʻoku toe pehē foki mo e ʻofa ki he fakamālohí. ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau ki he fehokotaki fakasino taʻetāú pe ko ha toe faʻahinga meʻa taʻetaau kehe pē ʻoku fakahalaki ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá.—Sāme 97:10.
ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ʻa e meʻa ko ʻení:
◼ ʻOua ʻe fakaʻatā ke vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká ʻi ha feituʻu mavahe, hangē ko e loki mohé.
◼ Fokotuʻu ha ngaahi lao (ko e fakatātaá, ʻe ʻikai fai ha keimi kae ʻoleva ke ʻosi ʻa e homueká pe kai efiafí pe ko ha faʻahinga ngāue kehe ʻoku fiemaʻu ke fai).
◼ Fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa ke fetongiʻaki ʻa e keimí ʻa ia ʻe fiemaʻu ki ai ʻa e ngaue fakaesino.
◼ Siofi hoʻo fānaú ʻi heʻenau vaʻinga ʻi he ngaahi keimi fakaʻilekitulōniká—pe, ko hono lelei angé, vaʻinga mo kinautolu ʻi ha ngaahi taimi.
Ko e moʻoni, ke tataki hoʻo fānaú ʻi he fekauʻaki mo e fakafiefiá, ʻoku fiemaʻu ke ʻi ai ʻa e loto-tauʻatāina ke leá. Ko ia ʻeke hifo angé kiate koe, ‘Ko e hā ʻa e faʻahinga polokalama TV pe ngaahi faiva ʻoku ou sio aí?’ ʻOua te ke maʻuhala—kapau te ke fai ʻe koe ʻa e meʻa kehe, ʻe ʻiloʻi ia ʻe hoʻo fānaú!