Ko Hono Malangaʻi ʻa e Ongoongo Leleí ʻi he Ngaahi Feituʻu Mamaʻó
Fakamatala fai ʻe Helen Jones
Naʻá ku luelue ʻi ha loto māketi fihituʻu he kakaí ʻi Bangalore, ʻInitia, ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1970 tupú. Fakafokifā pē, ne hikiʻi hake au ʻe ha fuʻu pafalō ʻaki hono ongo meʻatuí ʻo haʻaki ki lalo. ʻI heʻene teu ke moloki aú naʻe fakahaofi ai au ʻe ha fefine ʻInitia. Ko e hā ʻeku meʻa naʻe fai ʻi ʻInitiá?
NAʻE fāʻeleʻi au ʻi he 1931 pea naʻá ku tupu hake ʻi he kolo fakaʻofoʻofa ko Vancouver, ʻi Kānata. Ko ʻeku ongo mātuʻá ko e ongo meʻa faitotonu ka naʻe ʻikai te na ō ki he lotú. Kae kehe, naʻá ku holi lahi ke ʻiloʻi ʻa e ʻOtuá, ko ia ʻi heʻeku kei siʻí naʻá ku maʻu ai ʻa e lautohi faka-Sāpaté mo e ngaahi kalasi ako Tohi Tapu ʻi he tutuku ʻa e akó.
ʻI he 1950, ʻi hoku taʻu 19, naʻá ku mali ai mo Frank Schiller, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻene fānau ʻe toko fā mei haʻane mali ki muʻa. ʻI he taʻu ʻe ua ki mui aí naʻe maʻu ʻema tamasiʻi. Naʻá ma loto ke kau ki ha lotu; ka naʻe ʻosi vete ʻa Frank, pea ʻi heʻema feinga ke kau ki ha lotú naʻe ʻikai tali kimaua ʻe ha siasi. Naʻe fakaliliʻa ʻosi ai ʻa Frank, ʻo ne fakafisi ke toe talanoa fekauʻaki mo e lotú.
Ako ʻa e Moʻoni Fakatohitapú
ʻI he 1954 naʻe tala fiefia mai ai ʻe hoku tuongaʻané ʻa e meʻa naʻe fakahaaʻi ange kiate ia mei he Tohi Tapú ʻe hano kaungāngāue, ʻa ia ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Neongo naʻe lahi ʻeku ngaahi fehuʻí pea naʻá ku ʻiloʻi ʻa e feituʻu naʻe fai ai e fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoní, naʻe ʻikai te u ʻalu ki ai koeʻuhi ko e fakaliliʻa ʻa Frank ʻi he lotú. Hili mei ai ha taimi, naʻe ʻaʻahi mai ha ongo Fakamoʻoni ki homa ʻapí. Naʻá ku fie ʻilo ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe heʻena lotú ʻo fekauʻaki mo e vete malí, pea naʻá na fakahanga ʻeku tokangá ki he Tohi Tapú, ʻo fakahaaʻi mai ai ʻa e makatuʻunga Fakatohitapu ki he veté. (Mātiu 19:3–9) Naʻá na fakapapauʻi mai kiate au ʻi hano ako tuʻumaʻu ʻa e Tohi Tapú ʻe lava ke tali ai ʻeku ngaahi fehuʻi Fakatohitapú.
Naʻe ʻita lahi ʻa Frank, ʻo ʻikai te ne loto ke ʻi ai haʻane kaunga ʻe taha ki he Kau Fakamoʻoní. ʻI he 1955, naʻá ku maʻu ai ʻa e Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí, pea ʻi heʻeku aʻu ki ʻapí, naʻá ku kamata ke talanoa fiefia ange kiate ia ʻa e meʻa naʻá ku ako mei he Tohi Tapú. “Heʻikai malava e meʻa ko iá!” ko ʻene kailá ia. “Kapau ʻe lava ke ke fakamoʻoniʻi mai ia kiate au mei he Tohi Tapú, te u ʻalu ki ha taha ʻo hoʻomou ngaahi fakataha fakaseselé!”
Naʻá ku ʻoange kiate ia ʻa e Tohi Tapú, pea naʻá ne toʻo fakalelei ia ʻo hā mei ai naʻá ne ʻapasiaʻi. Naʻá ma kumi ʻa e ngaahi konga tohi naʻá ku hikí, pea naʻe ʻikai te u loko fakamatala, kae tuku ke lea pē ʻa e Tohi Tapú. Naʻe ʻikai ke fakakikihi ʻa Frank pea naʻe hā naʻá ne fakakaukau lahi ʻi he efiafi kotoa ko iá.
Faai atu pē, naʻá ku fakamanatu ange ʻene palōmesi ke maʻu ha fakatahá. Naʻá ne tali mai ʻi he toumoua, “Sai, te u ʻalu tuʻo taha pē ke sio ʻi he meʻa ʻoku fai aí.” Ko e malanga Fakatohitapú naʻe lāulea ai ki he fiemaʻu ke anganofo ʻa e ngaahi uaifí ki honau husepānití. (Efeso 5:22, 23, 33) Naʻe maongo moʻoni kiate ia ʻa e fakamatalá. ʻI he taimi tatau nai, naʻe maʻu ai ʻe Frank ha Ako Taua Leʻo naʻe makatuʻunga ʻi he kupu ko e “Fiemālie ʻi he Ngāué.” ʻI hono tuʻunga ko ha tangata ngāue mālohí, naʻe saiʻia ʻaupito ʻa Frank ʻi he fakamatala ko iá. Hili ʻa e ako ko iá, naʻe ʻikai ʻaupito te ne liʻaki ha fakataha. ʻIkai fuoloa naʻe faivelenga ʻa Frank ʻi he ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ku fai ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu mo e kakai ʻa ia naʻa nau fakalakalaka ʻo aʻu ki heʻenau papitaiso. Ko Frank mo au, fakataha mo ʻeku faʻeé mo hoku tuongaʻané, naʻa mau papitaiso ʻi he fakahāhā ʻo ʻemau fakatapui ki he ʻOtuá ʻi he taʻu tatau.
Ko Ha Holi ke Fai ʻa e Meʻa Lahi Ange
ʻI heʻemau fakataha-lahi fakavahe ʻi he 1957 ʻi Seattle, Uāsingatoni, ʻAmelika, naʻe fai ai ha malanga fekauʻaki mo e ngāue ʻi he fetuʻu naʻe lahi ange ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá. Naʻá ku lotu ai: ‘ʻE Sihova, ʻoku ou fie ʻalu mo au foki. Tokoniʻi muʻa kimaua ke ma ō ki ha feituʻu ʻe fiemaʻu kimaua ki aí.’ Ka naʻe hohaʻa ʻa Frank fekauʻaki mo hono fatongia ke fafanga mo tokangaʻi ʻa homau fāmilí.—1 Timote 5:8.
ʻI he taʻu hoko maí naʻe maʻu ai ʻe homau fāmilí ʻa e fakataha-lahi ʻi he Kolo Niu ʻIoké ʻa ia naʻe fai ʻi he taimi tatau ʻi he Sitētiume Yankee mo e Polo Grounds. Naʻe laka hake he toko 253,000 ʻa e faʻahinga naʻa nau maʻu ʻa e malanga naʻe fakahoko maʻá e kakaí! Naʻe maongo kia Frank ʻa e meʻa naʻá ne mamata ai mo fanongoá. Ko ia ʻi he foki ki ʻapí, naʻá ma fili ai ʻa Keniā, ʻAfilika, ke hoko ko homa ʻapi foʻou, koeʻuhi naʻe leaʻaki ai ʻa e lea faka-Pilitāniá pea te ma malava foki ai ke maʻu ha ngaahi ʻapiako lelei ki he fānaú.
ʻI he 1959 naʻá ma fakatau atu ai homa ʻapí, fakaheka ʻemau ʻū meʻá, pea fakaʻuli ki Montreal, Kānata. Naʻa mau heka vaka mei ai ki Lonitoni, ʻIngilani, pea mei ʻIngilani ʻi he toe vaka ʻe taha, naʻa mau folau ai ʻo fou atu he Tahi Metiteleniané mo e Tahi Kulokulá ki he ʻŌseni ʻInitiá. Naʻe faifai pē ʻo mau tūʻuta ʻi Mombasa, Keniā, ʻi he matāfonua hahake ʻo ʻAfiliká. ʻI he ʻaho hoko maí naʻa mau heka ai ʻi ha lēlue ki Nairobi, ko e kolomuʻa ʻo e fonuá.
Ngaahi Tāpuaki ʻi ʻAfilika
ʻI he taimi ko iá naʻe tapui ʻa e ngāue fakamalanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Keniā, ko ia naʻa mau malanga ai fakataha mo e tokanga. Naʻe toe nofo foki ʻi Keniā mo e ngaahi hoa mali mei he ngaahi fonua kehekehe, pea naʻe fakaʻatā ʻa e kau muli ko kimautolú ke mau nofo ai. Ko e tokolahi ʻo e kau maʻu fakataha ʻi heʻemau ngaahi fakatahá naʻe pau ke tauhi ke siʻi hifo pē he toko hongofulú. Naʻe pau ai heni ke kau kakato ki he fakatahá ʻa homau ngaahi fāmilí, ʻo kau ai ʻa e fānaú.
Taimi nounou mei he tūʻuta ʻi Keniā, naʻa mau maʻu ha feituʻu ke nofo ai pea naʻe maʻu ha ngāue ʻa Frank. Ko e ʻuluaki fefine naʻá ku fetaulaki mo ia ʻi he ngāue fale ki he falé naʻá ne tali ha ako Tohi Tapu pea naʻe faifai atu pē ʻo ne hoko ko ha tāimuʻa, hangē ko ia ʻoku uiʻaki ʻa e kau faifekau taimi-kakato ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e toe ako ʻe taha naʻá ku fai ia mo ha taʻahine Siiki taʻu hongofulu tupu naʻa mau ui ko Goody. Naʻá ne hanganaki tuʻumaʻu neongo ʻa e tenge mei hono fāmilí mo e kolo Sīkí. Hili hono tuli ʻa Goody Lull mei hono ʻapí, naʻá ne hiki ʻo nofo mo ha fāmili Fakamoʻoni, fakatapui ʻa ʻene moʻuí kia Sihova, hoko ko ha tāimuʻa, pea naʻá ne maʻu tohi fakamoʻoni ako ki mui ʻi he akoʻanga fakamisinale ko Kiliatí.
Naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻahiʻahi ki homau fāmilí. Ko ʻema tamasiʻi lahi tahá naʻá ne puke ʻi he mofi huí, pea naʻe vela lahi ʻa Frank lolotonga ʻene ngaahi ha kā pea mole ai ʻa ʻene ngāué. Naʻe faifai pē ʻo maʻu haʻane ngāue naʻe kilomita ʻe 1,000 ʻa hono mamaʻó ʻi Dar es Salaam, ko e kolomuʻa ʻo Tanganyika (ko Tenisania ia he taimí ni). Ko ia naʻá mau fakaheka ai ʻemau ʻū meʻá ʻi ha meʻalele ʻo fononga lōloa ki ai. Ko Dar es Salaam ʻi he taimi ko iá naʻe ʻi ai ha kiʻi fakatahaʻanga, ʻa ia naʻa nau talitali lelei kimautolu.
Neongo naʻe tapui ʻa e ngāue fakamalangá ʻi Tenisania he taimi ko iá, naʻe ʻikai ke fuʻu fakamālohiʻi ʻa e tapui ko iá. ʻI he 1963, naʻe ʻaʻahi mai ai kia kimautolu ʻa Milton Henschel, ko ha fakafofonga mei he ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmani ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻi ʻAmelika. Lolotonga ʻa e taha ʻo ʻene ngaahi malanga ʻi he Holo Karimjee, ko e holo fakaʻofoʻofa taha ia ʻi he koló, naʻe tangutu hifo ai ha tangata taʻumotuʻa naʻe teunga fakamasivesiva ʻi hoku tafaʻakí. Naʻá ku fakafeʻiloaki kiate ia peá ma sio fakataha ʻi heʻeku Tohi Tapú pea mo e tohi hivá. ʻI he ngata ʻa e polokalamá, naʻá ku fakaafeʻi ia ke ne toe haʻu. ʻI heʻene mavahé, naʻe fakavave mai kiate au ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he feituʻú.
“ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e tokotaha ko iá?” ko ʻenau ʻeké ia. “Ko e pule kolo ia ʻo Dar es Salaam!” Naʻá ne fakamanamana ki muʻa ke taʻofi ʻa ʻetau ʻasemipilií. ʻOku ngalingali naʻá ne palani ke ngāueʻaki ʻa e tōʻonga ʻa ia naʻá ne pehē te u fai ange kiate ia ʻi heʻene fakangalingali masivá ko ha ʻuhinga ia ke taʻofi ai ʻa e ʻasemipilií. Ka naʻe mātuʻaki maongo kiate ia ʻa e anga-lelei mo e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui naʻe fakahāʻí ʻo ne fakaʻatā ai ke hokohoko atu ʻa e toenga ʻo e ʻasemipilií ʻo ʻikai fakahohaʻasi. Naʻe toko 274 ʻa e kau maʻu fakatahá, pea naʻe papitaiso ʻa e toko 16!
Lolotonga ʻemau ʻi Tenisaniá, naʻe maʻu ai ʻe he fonuá ʻene tauʻatāiná. Hili iá, naʻe fakangāueʻi ai ʻa e kakai fakalotofonuá kae ʻikai ko e kau mulí. Naʻe pau ke mavahe ai ʻa e tokolahi taha ʻo e kau mulí mei he fonuá, ka ko e kīkīvoi ʻa Frank ʻi he kumi ngāué naʻe faifai pē ʻo lavameʻa ʻi hono tala ange naʻe fiemaʻu ha makēnika pōtoʻi ke ne tokangaʻi ha ngaahi meʻalele tīsolo. Naʻe lava ai ke mau nofo ʻi ha toe taʻu ʻe fā. ʻI he ʻosi ʻa e aleapau ngāue ʻa Frank, naʻa mau foki ki Kānata, ʻo mau nofo ai pē ʻo aʻu ki he lahi pea mali ʻa e siʻisiʻi taha ʻi heʻema fānaú. Naʻá ma ongoʻi kei mālohi pē pea naʻá ma vēkeveke ke fai ʻa e meʻa lahi ange.
Hiki ki ʻInitia
ʻI he 1970, ʻi he fakaongoongolelei ʻa e ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Bombay (ko Mumbai ia he taimí ni), naʻa mau hiki ai ki Bangalore, ko ha kolo ne ʻi ai nai ʻa e toko 1.6 miliona he taimi ko iá. Ko e kolo ia naʻe mālō pē ai ʻeku hao mei he ongo meʻatui ʻo e pafaloó. Naʻe ʻi ai he taimi ko iá ha fakatahaʻanga lea faka-Pilitānia ʻo e toko 40 mo ha kulupu mavahe ʻi he lea faka-Tamilí. Naʻe ako ʻa Frank mo e kau tangata ʻa ia naʻa nau fakalakalaka ʻi he ʻilo ʻo e Tohi Tapú pea nau hoko ki mui ko e kau mātuʻa Kalisitiane. Naʻá ku toe ako foki mo e ngaahi fāmili ʻa ia naʻa nau hoko ʻo tauhi kia Sihova.
Ko e fefine ʻe taha ʻa ia ko Gloria naʻá ne nofo ʻi ha tafaʻaki masiva ʻo e koló. ʻI heʻeku ʻuluaki ʻaʻahi kiate iá naʻá ne fakaafeʻi au ke u hū ange. Koeʻuhi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha naunau fale, naʻá ma tangutu pē ʻi he falikí. Naʻá ku tuku ai ha tatau ʻo e Taua Leʻo, pea naʻá ne kosi mei heni ha fakamatala ʻi he Tohi Tapú mei he Fakahā 4:11 ʻo fakapipiki ʻi he holisí ʻa ia naʻe lava ke ne sio ki ai ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻe kau ai mo e ngaahi foʻi lea: “Tāu pē Koe, ʻa e Afiona,” ʻa ia naʻá ne saiʻia ʻi he kupuʻi lea ko iá. Naʻá ne papitaiso ʻi he taʻu ʻe taha ki mui ai.
Naʻe fakaafeʻi ʻa Frank ke ne ngāue ʻi he taʻu ʻe taha ʻi he vaʻa ʻi Bombay pea ke ne tokangaʻi ʻa e langa ʻo e ʻuluaki Holo ʻAsemipilī ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi ʻInitiá. Naʻe ngaohi ʻa e Holo ʻAsemipilií ʻi hono toe langa ʻo tānaki atu ha fungavaka ki ʻolunga ʻi he fale ʻo e vaʻá naʻe ʻosi tuʻú. Naʻe laka siʻi hake pē he taimi ko iá ʻa e Kau Fakamoʻoní ʻi he toko 3,000 ʻi he kotoa ʻo ʻInitiá, pea ko e tokosiʻi hifo pē he toko 10 naʻa nau ngāue ʻi he vaʻá. ʻI he 1975, ʻi he ʻosi ʻemau paʻangá, naʻa mau loto-mamahi heʻemau mavahe mei he ngaahi kaumeʻa ne mau ʻofeina lahí.
Toe Foki ki ʻAfilika
Ne ʻosi mei ai ha taʻu ʻe hongofulu, pea naʻe motuʻa feʻunga ʻa Frank ke maʻu ʻa ʻene vāhenga mālōloó. Ko ia naʻá ma pole ai ke kau ʻi ha polokalama fakavahaʻapuleʻanga ʻi hono langa ʻa e ngaahi ʻōfisi vaʻá. Naʻe aʻu mai ai ha tohi ʻo kole ke ma ō ki Igieduma, Naisīlia, he naʻe lolotonga fai ai ha langa. Lolotonga ʻema ʻi Igieduma, naʻe ako Tohi Tapu ai ʻa Frank mo ha tangata ʻi ha kolo ofi mai ʻa ia naʻá ne fakalakalaka pea hoko ki mui ko ha mēmipa ʻo e vaʻa Naisīlia ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
Hokó, naʻá ma ō ki Sāie ke ngāue ʻi he langa ʻo e vaʻá. Taimi nounou pē mei ai, naʻe tapui ʻa e ngāue fakamalangá pea naʻe faʻao ai ʻema paasipōtí. Naʻe puke ʻa Frank ʻi he mahaki mafú lolotonga ʻene ngāué ka naʻe malava ke ne mālōlō lolotonga ʻa e tapuí. Ki mui ai, naʻe pau ke mavahe ʻa e kau ngāue langa kotoa pē, pea naʻe ʻave ai kimaua ki Laipīlia naʻe ofi maí. Naʻe kole ai ʻi he ʻōfisi vaʻa Monrovia ʻa Frank ke ne ngaahi ʻa e mīsini ʻuhilá. ʻI he ʻosi ʻema visá ʻi he 1986, naʻe toe pau ai ke ma foki ki Kānata.
Fakaʻosí ki ʻEkuatoa
Taimi nounou mei ai, naʻá ma fanongo ai kuo hiki ʻa homa kaumeʻa lelei ko Andy Kidd ki ʻEkuatoa pea naʻá ne fiefia ʻi he ngāue fakamalanga ʻi aí. Ko Andy pē ʻa e mātuʻa ʻi he fakatahaʻanga ʻi hono feituʻú, ko ia naʻe faʻa pau ai ke ne fakahoko ʻa e meimei konga kotoa ʻi he fakatahá. ʻI heʻene fakaafe maí, naʻá ma ʻaʻahi ai ki he vaʻa ʻi ʻEkuatoa ʻi he 1988 pea naʻa nau tali lelei ke ma nofo ai.
Naʻe maʻu ʻa homa ʻapi lelei ke nofo ai; ka naʻe pau ke ma ako ʻa e lea faka-Sipeiní, pea naʻe taʻu 71 ʻa Frank. Lolotonga ʻa e taʻu ʻe ua hono hokó, ʻi he kei siʻi ʻema lea faka-Sipeiní, naʻá ma malava ke tokoniʻi ai ʻa e kakai ʻe toko 12 ʻo nau papitaiso. Naʻe kole ai ʻa Frank ke ne ngāue ʻi he langa ʻo e vaʻa ʻEkuatoá. Naʻá ne toe ako Tohi Tapu foki mo e husepāniti ʻo e taha ʻo e muʻaki Kau Fakamoʻoni ʻi Guayaquil. Ko e tangatá ni, ʻa ia naʻá ne fakafepaki ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe 46, naʻá ne hoko ko homa kaumeʻa mo e tokoua fakalaumālie.
Ko ha Fuʻu Mole Lahi
Naʻá ma nofo ofi ki he kiʻi kolo ko Ancón, ofi ki he ʻŌseni Pasifikí, ʻa ia naʻá ma malava ai ke tokoni ki hono langa ʻo ha Fale Fakatahaʻanga foʻou. Ko e meʻa fakamamahí, ʻi Nōvema 4, 1998, hili ʻene fai ʻa e malanga fakaʻosi ʻi he Fakataha Ngāué, naʻe tuʻu ai e tā ʻo e mafu ʻo Frank, pea naʻá ne mate ʻi he pō ko iá. Naʻe mātuʻaki tokoni lahi ʻa homa fanga tokouá mo e tuofāfiné! ʻI he ʻaho hokó naʻe tanu ai ʻa Frank ʻi he malaʻe ʻi he kauhala ʻe taha ʻo e Fale Fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai ha lea ʻe ala fakamatalaʻiʻaki ʻa e mamahi ʻi he mole ha taha ʻofeina ʻi he maté.
Naʻe toe pau ai ke u foki tokotaha pē ki Kānata he taimi ko ení, ke tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakafāmili mo fakalaó. Neongo ʻeku mamahí, naʻe ʻikai fakangaloʻi au ʻe Sihova. Naʻá ku maʻu ha tohi mei he vaʻa ʻEkuatoá ʻo fakahaaʻi mai ai ʻoku talitali lelei au ke u toe foki ange. Ko ia naʻá ku foki ai ʻo maʻu ha kiʻi fale nofo totongi ofi ki he ʻōfisi vaʻá. Ko e hanganaki femoʻuekina ʻi he vaʻá, pea pehē ki he ngāue fakafaifekaú, naʻe tokoniʻi ai au ke u fekuki mo e mamahi ʻi he mole ʻa Frank, ka naʻá ku kei ongoʻi tuēnoa pē.
Tutui Atu ʻi he Ngāué
Naʻe faifai pē ʻou hoko ʻo maheni mo Junior Jones. Naʻá ne haʻu mei ʻAmelika ki ʻEkuatoa ʻi he 1997 ke tāimuʻa ai. Naʻá ma maʻu ʻa e taumuʻa tatau pea saiʻia ʻi he ngaahi meʻa tatau. Naʻá ma mali ʻi ʻOkatopa 2000. Naʻe taukei ʻa Junior ʻi he langá, ko ia naʻe fakaafeʻi ai kimaua ke ngāue ʻi hono fakaʻosi ʻa e Holo ʻAsemipilī ʻi Cuenca, ko ha kolo lahi ʻi ʻolunga ʻi he ʻOtu Moʻunga ʻEnitesí. Pea ʻi ʻEpeleli 30, 2006, naʻe haʻu ai ʻa Geoffrey Jackson mei he Kulupu Pule ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mei Niu ʻIoke ʻo fai ʻa e malanga fakatapuí, ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e toko 6,554.
Ko hai ia ʻoku lava ke fakaʻuta atu ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻó—ʻa ʻAfilika, ʻInitia mo ʻAmelika Tonga—ʻe tupu fakaofo moʻoni ai ʻa e ngāue ko hono malangaʻi ʻo e Puleʻangá? ʻI he taimi ní ʻoku ʻikai te u fakakaukau ai mo Junior ke ma mālōlō. Ko hoku taʻu laka hake he 50 ʻi he ngāue ʻa Sihová kuo vave ʻene mole atú ʻo hangē pē naʻá ku toki kamata ʻaneafí. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe hoko mai ai ʻa e māmani foʻoú, ko e taimi ʻa ia ʻoku tau lolotonga moʻui aí ʻe vave tatau pē ʻene mole atú.—Fakahā 21:3-5; 22:20.
[Mape ʻi he peesi 25]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakató, sio ki he tohi)
Feituʻu Naʻá Ma Ngāue Aí
KĀNATA → ʻINGILANI → KENIĀ → TENISANIA
KĀNATA → ʻINITIA
KĀNATA → NAISĪLIA → KONGO, TEM. LEP. (SĀIE) → LAIPĪLIA
KĀNATA → ʻEKUATOA
[Ngaahi feituʻu kehe]
ʻAMELIKA
[Fakatātā]
Mo Frank ʻi ʻInitia, heʻema ō ki ha ʻasemipilī
[Fakatātā ʻi he peesi 25]
Mo hoku husepānití Junior Jones