LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 9/15 p. 3-7
  • Ngāue ʻi ha Taimi ʻo e Fakalahi Fakaofo

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngāue ʻi ha Taimi ʻo e Fakalahi Fakaofo
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Kātaki ʻi he Malumalu ʻo e Fakatangá
  • Fakaivimālohiʻi Kimautolu ʻe he Fakataha-Lahí
  • Kau Kakato Ange ʻi he Ngāue Fakalahí
  • Hoko Atu ki he Ngāue Fakasēketí
  • Ngāue Fakamisinale
  • Sio ki he Fakalahi ʻi he Vaʻá
  • Loto-Lelei ʻo Tokoni ki he Fakalahí
  • Ko ha Moʻui Fakakoloa ʻi he Ngāue ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Ko e Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató​—Feituʻu Kuó Ne Taki Au ki Aí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • ‘Kuo Mau Fai Pē ʻa e Meʻa Naʻe Totonu ke Mau Faí’
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1998
  • Kuó U Fiefia ʻi he Ako mo e Faiako Fekauʻaki mo Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 9/15 p. 3-7

Ngāue ʻi ha Taimi ʻo e Fakalahi Fakaofo

Fakamatala fai ʻe Harley Harris

Ko Sepitema 2, 1950 ia ʻi Kennett, Missouri, ʻAmelika. Naʻa mau ʻi ha ʻasemipilī fakasēketi naʻe takatakaiʻi ʻe ha fuʻu kakai fakamoveuveu. Naʻe ʻomai ʻe he pule koló ʻa e Kaʻate Fakafonuá ke nau maluʻi kimautolu mei he fuʻu kakai puleʻingataʻá. Naʻe laine ʻi he halá ʻa e kau sōtia toʻo laifolo mo e peioneti. Lolotonga ʻa e laukovi maí, naʻa mau lue ki heʻemau ngaahi kaá ʻo lele ki Cape Girardeau, Missouri, ke fakaʻosi ai ʻa e ngaahi konga ʻo e ʻasemipilií. Naʻá ku papitaiso ai ʻi hoku taʻu 14. Kae tuku angé ke u fakamatala ki he founga ʻo ʻeku hoko ʻo tauhi kia Sihova ʻi he lolotonga ʻo e taimi maveuveu ko ení.

ʻI HE konga ki muʻa ʻo e 1930 tupú, ko e ongo mātuʻa ʻa ʻeku tamaí mo ʻena fānau ʻe toko valú naʻa nau fanongo ai ki he ngaahi malanga naʻe hiki ʻa Tokoua Rutherford, pea naʻa nau tuipau kuo nau maʻu ʻa e moʻoní. Ko ʻeku ongo mātuʻá ko Bay mo Mildred Harris, naʻá na papitaiso ʻi he 1935 ʻi he fakataha-lahi ʻi Washington, D.C. He fiefia lahi ē ko kinaua ʻi heʻena hoko ko e konga ʻo e “fuʻu tokolahi,” pe “fuʻu kakai lahi,” naʻe toki ʻosi fakapapauʻi ʻi he fakataha-lahi ko iá!—Fkh. 7:9, 14.

Naʻe fāʻeleʻi au ʻi he taʻu hono hokó. Pea ʻi ha taʻu ʻe taha ki mui ai, naʻe hiki ai ʻeku ongo mātuʻá ki he feituʻu mamaʻo ʻi Mississippi. Lolotonga ʻemau nofo ʻi he feituʻu ko iá, naʻe aʻu ʻo ʻikai ha ʻovasia fefonongaʻaki ke ʻaʻahi mai kia kimautolu. Naʻe fetuʻutaki faitohi ʻa hoku fāmilí mo e Pētelí pea maʻu ʻa e ngaahi ʻasemipilií, pea ʻi ha taimi, ko e feohi pē ia naʻa mau maʻu mo e fanga tokouá.

Kātaki ʻi he Malumalu ʻo e Fakatangá

Lolotonga ʻa e Tau II ʻa Māmaní, naʻe hokosia ai ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e fakatanga lahi koeʻuhi ko ʻenau tuʻu-ʻataá. Naʻa mau hiki ki Mountain Home, Arkansas. ʻI he ʻaho ʻe taha, naʻá ku faifakamoʻoni ai mo ʻeku tamaí ʻi he halá. Naʻe hamusi fakafokifā ai ʻe ha tangata ʻa e ngaahi makasiní mei heʻeku tamaí, ʻo tutuʻi ʻi he taimi pē ko iá. Naʻá ne ui kimaua ko e ongo vaipalo ʻi he ʻikai te ma ʻalu ʻi he taú. Koeʻuhi ko ʻeku kei taʻu nimá, naʻe kamata ai ke u tangi. Naʻe sio anga-mokomoko ʻa ʻeku tamaí ki he tangatá ʻo ʻikai te ne foaki kiate ia ha foʻi lea ʻe taha ʻo aʻu ai pē ki heʻene mavahe.

Naʻe toe ʻi ai foki mo e kakai lelei naʻa nau saiʻia ʻia kimautolu. ʻI he taimi ʻe taha ʻi hono takatakaiʻi ʻemau kaá ʻe ha fuʻu kakai fakamoveuveu, naʻe lue mai ai ʻa e loea talatalaaki ʻi he feituʻú. “Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” ko ʻene ʻeké ia. Naʻe tali ange ʻe ha tangata “Ko e Kau Fakamoʻoni ko eni ʻa Sihová ʻoku ʻikai te nau tau maʻa honau fonuá!” ʻI he taimi ko iá naʻe manga hake ai ʻa e loeá ki he tuʻuʻanga ʻo ʻemau kaá ʻo kaila: “Naʻá ku tau ʻi he Tau I ʻa Māmaní, pea te u toe tau foki ʻi he tau ko ení! Mou tukuange ʻa e kakaí ni ke nau ʻalu. ʻOku ʻikai te nau fai ha maumau ki ha taha!” Naʻe mātuku fakalongolongo atu ʻa e fuʻu kakaí. He houngaʻia lahi moʻoni ē ko kimautolu ʻi he kakai lelei ko ia naʻa nau anga-lelei mai kia kimautolú!—Ng. 27:3.

Fakaivimālohiʻi Kimautolu ʻe he Fakataha-Lahí

Ko e fakataha-lahi ʻi he 1941 ʻi St. Louis, Missouri, ʻa e meʻa tofu pē naʻa mau fiemaʻú. Fakatatau ki he fakafuofua ʻe taha, naʻe kau ki ai ha toko 115,000 tupu. Ko ha fuʻu tokolahi fakaofo ko e toko 3,903 naʻe papitaisó! ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e malanga ʻa Tokoua Rutherford naʻe fakakaveinga ko e “Fānau ʻa e Tuʻí.” Naʻá ne malanga hangatonu mai kia kimautolu fānaú, pea naʻa mau maʻu kotoa ha tatau ʻo e tohi lanu pulū fakaʻofoʻofa ko e Children. Ko e fakataha-lahi ko ení naʻe fakaivimālohiʻi ai au ke u fehangahangai mo e meʻa naʻe hoko ʻi he taʻu hono hokó, ʻa e taʻu naʻá ku kamata hū ai ki he lautohi siʻí. Ko au mo e niʻihi naʻá ku tuofefine ʻaki naʻe tuli kimautolu mei he akó ʻi he ʻikai te mau salute ki he fuká. Naʻa mau foki atu ʻi he ʻaho taki taha ki he akó ke sio pe ʻe liliu nai ʻa e anga ʻo e ongoʻi ʻa e kau talēkita akó. ʻI he ngaahi pongipongi lahi naʻa mau lue atu ai he loto vaó ki he akó—kae fekauʻi ai pē ke mau foki ki ʻapi. Kae kehe, naʻá ku ongoʻi ko e founga ia ʻo ʻemau fakahāhā ʻa e mateaki ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Neongo ia, ʻikai fuoloa naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Fakamaauʻanga Māʻolunga ʻi ʻAmeliká ʻoku ʻikai ko ha fiemaʻu pau ʻa e salute ki he fuká. Naʻe iku ai ʻo malava ke mau toe foki ki he akó. Naʻe anga-lelei ʻaupito kiate kimautolu ʻa e faiakó pea tuku ke mau tulituli hake ke maʻu ʻa e lēsoni naʻe ʻi ai ʻa e kau ako kehé. Ko homau kaungāakó foki naʻa nau fakaʻapaʻapaʻi kimautolu.

ʻOku ou toe manatuʻi ʻa e fakataha-lahi ʻi he 1942 ʻi Cleveland, Ohio, ʻa ia naʻe fakahoko ai ʻe Tokoua Nathan H. Knorr ʻa e malanga ko e “Melinó—ʻE Lava ke Tuʻuloa?” Ko hono fakamatalaʻi ʻo e Fakahā vahe 17 naʻe fakahaaʻi ai ʻe ʻi ai ha vahaʻa taimi ʻo e tuʻunga melino hili ʻa e Tau II ʻa Māmaní. Ko ia naʻe ʻamanekina ai ha toe fakalahi. Ke teuteu ki ha fakalahi pehē, naʻe fokotuʻu ai ʻa e Akoʻanga Kiliatí ʻi he 1943. Naʻe ʻikai haʻaku momoʻi ʻiloʻi ʻa e founga ʻe kaunga lahi ai ia ki heʻeku moʻui ʻi he kahaʻú. Ko e melino hili ʻa e taú naʻe hoko moʻoni ia pea naʻe holo hifo ai ʻa e fakatangá. Kae kehe, ʻi he taimi naʻe kamata ai ʻa e Tau ʻa Kōlea ʻi he 1950, naʻe toe hoko fakafokifā ai ʻa e fakafepaki ki heʻemau malangá, hangē ko ia naʻe fakamatala ki ai ʻi he kamatá.

Kau Kakato Ange ʻi he Ngāue Fakalahí

ʻI he 1954, naʻá ku maʻu tohi fakamoʻoni ako ai mei he kolisí, pea ʻi ha māhina ki mui ai naʻá ku kamata ngāue tāimuʻa. Hili ʻa e ngāue ʻi Kennett, Missouri, ʻa ia naʻe takatakaiʻi ai kimautolu ʻe ha fuʻu kakai fakamoveuveu ʻi he 1950, naʻe fakaafeʻi au ki Pēteli ʻi Maʻasi 1955. Ko e fakatahaʻanga naʻe vaheʻi au ki aí naʻe kau ki ai ʻa e Times Square, ʻi he uhouhonga ʻo e Kolo Niu ʻIoké, ko e konga ia ʻo hono feituʻu ngāué. Ko ha liliu lahi ē mei he moʻui ʻi he kolo ʻutá! Naʻá ku malava ke maʻu ʻa e tokanga ʻa e faʻahinga femoʻuekina ʻi Niu ʻIoké ʻaki hono fakaava ʻa e makasiní ki ha kupu fakatupu fakakaukau pea pehē, “Kuo faifai ange peá ke ʻeke kiate koe ʻa e fehuʻi ko ení?” Naʻe tali ʻe he tokolahi ʻa e ngaahi makasiní.

Ko e taha ʻo e taimi naʻá ku saiʻia taha ai ʻi Pētelí ko e taimi lotu pongipongí, ʻa ia naʻe fai ʻe Tokoua Knorr. He lava moʻoni ē ke ne ʻai ke moʻui ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú pea ngāueʻaki ia kiate kimautolu ʻi ha founga ʻaonga! Naʻá ne talanoa mai kia kimautolu fanga tokoua kei talavou teʻeki malí ʻo hangē ko ia ʻe fai ʻe ha tamai ki hono fohá, ʻi hono faʻa ʻomai ʻa e akonaki lelei ki he anga ke tōʻongafai ʻaki ki he tamaiki fefiné. ʻI he 1960, naʻá ku fili ai ke mali.

Naʻá ku ʻave ʻa e tohi ʻo fakahaaʻi te u mavahe mei Pēteli ʻi he ʻaho ʻe 30 ka naʻe ʻikai ke u maʻu ha tali. ʻI he ʻosi ʻa e ʻaho ʻe 30, neongo ʻeku ongoʻi maá, naʻá ku fakatoʻotoʻa ke ʻeke pe naʻe maʻu ʻeku tohi kole liví. Ko Tokoua Robert Wallen naʻá ne tali ʻa e telefoní pea naʻá ne haʻu ki he feituʻu naʻá ku ngāue aí. Naʻá ne ʻeke mai pe ko e hā ʻeku fakakaukau fekauʻaki mo e tāimuʻa makehé pe ko e ngāue fakasēketí. “Ka ko eni Bob,” ko ʻeku talí ange ia, “ʻoku ou kei taʻu 24 pē, pea ʻoku ʻikai te u maʻu ha taukei.”

Hoko Atu ki he Ngāue Fakasēketí

ʻI he pō ko iá, naʻe tuku mai ai ha fuʻu sila ʻi hoku lokí. Naʻe ʻi ai ha foomu tohi kole ki he tāimuʻa makehé pea ko e foomu ʻe taha ki he ngāue fakasēketí. Tamani! Naʻá ku moʻutāfuʻua! Ko ia naʻá ku maʻu ai ʻa e monū maʻataʻatā ke tauhi ki hoku fanga tokouá ʻi he ngāue fakasēketí ʻi he tonga-hihifo ʻo Missouri mo e hahake ʻo Kansas. Kae kehe, ki muʻa ke mavahe mei Pētelí, naʻá ku kau ai ki ha fakataha ki he kau ʻovasia fefonongaʻakí. ʻI heʻene lea tukú, naʻe pehē ai ʻe Tokoua Knorr: “Ko hoʻomou hoko ko e kau ʻovasia sēketi mo fakavahé ʻoku ʻikai ʻuhinga ai iá ʻoku mou ʻilo lahi ange ʻi he fanga tokoua he feituʻú. ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻoku nau taukei lahi ange ʻia kimoutolu. Ka ʻoku ʻikai fakaʻatā ʻe he ngaahi tuʻungá ke nau maʻu ʻa e monū ʻoku mou maʻú. ʻE lava ke mou ako ha meʻa lahi meia kinautolu.”

He fakamoʻoniʻi moʻoni ē ʻa e lea ko iá! Ko Tokoua Fred Molohan mo hono uaifí fakataha mo hono tokoua ko Charley ʻi Parsons, Kansas, ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa kinautolu. Naʻa nau ako ʻa e moʻoní ʻi he konga ki muʻa ʻo e 1900 tupú. Ko ha meʻa fakafiefia ē ke fanongo ki heʻenau ngaahi hokosia ki muʻa ke fanauʻi aú! Ko ha toe tokoua ʻe taha ko John Wristen, ko ha tokoua taʻumotuʻa anga-lelei ʻi Joplin, Missouri, ʻa ia naʻe tāimuʻa ʻi he ngaahi taʻu lahi. Ko e siʻi fanga tokoua ʻofeina ko ení naʻa nau fakaʻapaʻapa lahi ki he tuʻunga maau fakateokalatí. Naʻa nau ʻai ke u ongoʻi ʻoku fakahoungaʻi au ʻi heʻeku hoko ko honau ʻovasia sēketí—neongo ʻeku kei talavoú.

ʻI he 1962, naʻá ku mali ai mo Cloris Knoche, ko ha tāimuʻa kelo momoho longomoʻui. Naʻá ku hokohoko atu fakataha mo Cloris ʻi he ngāue fakasēketí. ʻI he nofo mo e fanga tokouá, naʻá ma hoko ai ʻo ʻiloʻi lelei ange kinautolu. Naʻá ma malava ke fakalototoʻaʻi ʻa e fānaú ke nau kamata kau ʻi he ngāue taimi-kakató. Ko e ongo taʻu hongofulu tupu ʻi he sēketí—Jay Kosinski mo JoAnn Kresyman—naʻá na vēkeveke tali ʻa e fakalototoʻa ko iá. Ko e ngāue mo kinaua he malangá pea mo hono vahevahe ʻa e fiefia ʻi ha moʻui feilaulauʻi-kitá naʻe ueʻi ai kinaua ke na fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa. Naʻe hoko ʻa JoAnn ko ha tāimuʻa makehe, pea naʻe ngāue ʻa Jay ʻi Pēteli. Ki mui ai, naʻe mali ʻa e ongo meʻá ni, pea kuó na ʻi he ngāue fakasēketí he taimí ni ʻi he taʻu nai ʻe 30.

Ngāue Fakamisinale

ʻI he 1966, naʻe ʻeke mai ai ʻe Tokoua Knorr pe ʻokú ma mahuʻingaʻia ʻi he ngāue ʻi ha fonua muli. “ʻOkú ma fiefia ʻi he feituʻu ʻokú ma ʻi aí,” ko ʻema talí ange ia, “ka ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu ʻi ha feituʻu kehe, ʻokú ma faingamālie.” ʻI ha uike ki mui ai, naʻe fakaafeʻi ai kimaua ki he Akoʻanga Kiliatí. He fakalotomāfana ē ke toe foki ki Pēteli lolotonga ʻa e kau ki he akó pea feohi mo e tokolahi ʻa ia naʻá ku ʻofa ai mo fakaʻapaʻapaʻi! Naʻá ma toe kaumeʻa ai mo e kaungāakó, ʻa ia ʻoku nau ngāue faitōnunga ʻo aʻu mai ki he ʻahó ni.

Naʻe vaheʻi au mo Cloris ki ʻEkuatoa ʻi ʻAmelika Tonga, fakataha mo Dennis mo Edwina Crist, Ana Rodríguez, mo Delia Sánchez. Ko Dennis mo Edwina naʻá na ō ki he kolomuʻá, ko Quito. ʻI he hangē ko kimauá, ko Ana mo Delia naʻe vaheʻi kinaua ki Cuenca, ko e kolo lahi taha ia hono tolu ʻo ʻEkuatoá. Naʻe kau ki he feituʻu ngāué ʻa e vahefonua ʻe ua. Ko e ʻuluaki fakatahaʻanga ʻi Cuenca naʻe kamata ia ʻi homa loto falé. Naʻe kau ki ai ʻa e toko fā ko kimautolú mo e ongo meʻa kehe ʻe toko ua. Naʻa mau fifili pe ʻe fēfē haʻamau ʻosiki ʻa e ngāue fakamalangá.

Naʻe fele ʻi Cuenca ʻa e ngaahi siasi, pea ʻi he ngaahi ʻaho naʻe taku ko e ngaahi ʻaho tapú, naʻe fonu ʻa e koló ʻi he ngaahi laka fakalotu. Neongo ia, naʻe lahi ʻa e ngaahi fehuʻi ʻa e kakai ʻo Cuenca. Ko e fakatātaá, ʻi he ʻuluaki taimi naʻá ku fetaulaki ai mo Mario Polo, ko ha hau ʻi he lova pasikala ʻi Cuenca, naʻá ne fakaʻohovaleʻi ʻaki au ʻa e fehuʻi, “Ko hai ʻa e fefine feʻauaki ʻoku lave ki ai ʻi he tohi Fakahaá?”

ʻI he taimi ʻe taha, naʻe haʻu poʻuli ai ʻa Mario ki homau ʻapí ʻokú ne hohaʻa ʻaupito. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe ha faifekau fakaʻevangeliō ha tohi naʻe fai ai hono tukuakiʻi mamafa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ku fakaʻuhinga ange ʻoku totonu ke fakaʻatā ʻa ia ʻoku tukuakiʻí ke ne taukapoʻi ia. Ko ia ʻi he ʻaho hoko maí, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Mario ʻa e faifekaú mo au ki hono ʻapí ke u tali ʻa e ngaahi tukuakiʻí. ʻI he fakataha ko iá, naʻá ku fokotuʻu ange ai ke mau nofo taha ʻi he Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. ʻI hono lau ʻe he faifekaú ʻa e Sione 1:1, naʻe fakamatalaʻi tonu ʻe Mario ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e “ko e ʻOtuá” mo e “ko ha ʻotua” ʻi he lea faka-Kalisí. Pea naʻe pehē ʻi he veesi Tohi Tapu kotoa naʻe ʻasí. Naʻe lava ke mahino ʻa e mavahe ʻa e faifekaú ʻo ʻikai te ne fakamoʻoniʻi ʻa e Tolu-Tahaʻi-ʻOtuá. Naʻe fakatuipauʻi ʻe he meʻá ni kia Mario mo hono uaifí naʻa mau maʻu ʻa e moʻoní, pea naʻá na hoko ko e ongo meʻa taukapoʻi lelei ʻaupito ʻo e ngaahi akonaki Fakatohitapú. Ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ia ke sio ki he tupu ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻi he kolo ko Cuenca ki he 33 ʻi he feituʻu ngāue lahi fau ʻa ia ko homa ʻuluaki vāhenga-ngāué, ki ha fakatahaʻanga ʻe 63 fakakātoa—ko ha fakalahi fakaofo moʻoni!

Sio ki he Fakalahi ʻi he Vaʻá

ʻI he 1970, naʻe kole ai au ke u ʻalu ki he vaʻa ʻi Guayaquil fakataha mo Al Schullo. Ko e toko ua ko kimauá naʻá ma tokangaʻi ʻa e ngāue ʻi he vaʻá. Ko Joe Sekerak naʻá ne ngāue konga-taimi ʻi hono faʻo ʻa e ʻū tohi ki he fakatahaʻanga ʻe 46 ʻi he kotoa ʻo e fonuá. Naʻe ngāue ʻi ha taimi ʻa Cloris ʻi he ngāue fakamalangá lolotonga ia naʻá ku ngāue au ʻi Pēteli. Kuó ne malava ke tokoniʻi ʻa e toko 55 ke nau papitaiso, ʻo faʻa papitaiso ʻa ʻene kau ako ʻe toko tolu ki he nima ʻi ha ʻasemipilī.

Ko e fakatātaá, naʻe ako ʻa Cloris mo ha fefine ko Lucresia, ʻa ia naʻe fakafepakiʻi ʻe hono husepānití. Neongo ia, naʻe faifai pē ʻo papitaiso ʻa Lucresia pea kamata ke ne ngāue ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu. Naʻá ne akoʻi ʻa ʻene fānaú ki he ngaahi founga ʻa Sihová. Ko hono ongo fohá ko e toko ua kinaua ʻo e kau mātuʻá he taimí ni, pea ko e toko taha ko ha tāimuʻa makehe; ʻoku ngāue ʻa ʻene taʻahiné ko ha tāimuʻa. Naʻe mali ʻa hono mokopuna fefiné mo ha tokoua lelei, pea ko kinaua foki ʻokú na ngāue ko e ongo tāimuʻa makehe. Ko e fāmilí ni kuo nau tokoniʻi ʻa e tokolahi ke nau ako ʻa e moʻoní.

ʻI he 1980 naʻe ʻi ai ʻa e kau malanga ʻe toko 5,000 nai ʻi ʻEkuatoa. Naʻa mau fuʻu tokolahi ki homau kiʻi ʻōfisí. Naʻe meʻaʻofa mai ʻe ha tokoua kia kimautolu ha kelekele ʻeka ʻe 80 ʻi he tuʻa kolo ʻo Guayaquil. ʻI he 1984 naʻa mau kamata langa ai ʻi he kelekele ko ení ha ʻōfisi vaʻa foʻou mo ha Holo ʻAsemipilī, ʻa ia naʻe fakatapui ʻi he 1987.

Loto-Lelei ʻo Tokoni ki he Fakalahí

ʻI he faai mai ʻa e ngaahi taʻú, naʻe fakalotomāfana ke sio ki he haʻu ʻa e kau malanga mo e kau tāimuʻa tokolahi mei he ngaahi fonua kehé ki ʻEkuatoa ke tokoni ʻi he feituʻu naʻe lahi ai ʻa e fiemaʻu ʻo e kau malanga ʻo e Puleʻangá. Ko e fakatātā ʻe taha ʻoku ou manatuʻi lelei ko Andy Kidd, ko ha faiako mālōlō mei Kānata. Naʻá ne hiki ki ʻEkuatoa ʻi he 1985 ʻi hono taʻu 70 pea ngāue faitōnunga ai ʻo aʻu ki heʻene toki mate ʻi he 2008 ʻi hono taʻu 93. ʻI heʻeku ʻuluaki sio kiate ia ʻi hono vāhenga-ngāué, ko e ʻovasia pē ia ʻe toko taha ʻi ha kiʻi fakatahaʻanga. ʻI he fāinga mo e lea faka-Sipeiní, naʻá ne fai ʻa e malanga maʻá e kakaí pea hoko atu leva ʻo fai ʻa e Ako Taua Leʻo. Naʻá ne toe fai ʻa e Ako Fakafaifekau Fakateokalatí pea fakahoko mo e lahi taha ʻo e ngaahi konga ʻi he Fakataha Ngāué! ʻI he feituʻu ko iá, ʻoku lakalakaimonū ai he taimí ni ʻa e fakatahaʻanga ʻe ua, fakataha mo e kau malanga meimei ko e toko 200 mo e kau mātuʻa fakalotofonua tokolahi.

Ko e tokoua ʻe taha ko Ernesto Diaz, ʻa ia naʻe hiki mai mei ʻAmelika mo hono fāmilí, naʻá ne pehē ʻi he hili ʻa e māhina ʻe valu ʻi ʻEkuatoá: “Kuo poto ʻa ʻema fānau ʻe toko tolu ʻi he leá pea kuo nau hoko ko e kau faiako lelei ʻaupito. ʻI he tuʻunga ko ha tamaí, kuó u aʻusia ha taumuʻa ʻa ia ne hā ngali taʻealalava ʻi he fokotuʻutuʻu ko ení—ʻa ia ko e hoko ko ha tāimuʻa tuʻumaʻu, ʻo kau ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató fakataha mo hoku fāmilí. ʻI he fakakātoá, ʻoku mau fai ʻa e ako Tohi Tapu ʻe 25. Ko e meʻá ni kotoa kuo iku ai ki ha fāmili ʻoku toe fāʻūtaha ange, pea hiliō he meʻa kotoa, ko ha vāofi mo Sihova ʻa ia naʻe ʻikai ʻaupito ke u hokosia ki muʻa.” He houngaʻia lahi ē ko kimautolu ʻi siʻi fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ko ení!

Naʻe hoko ha toe fakalahi ʻi he vaʻá ʻi he 1994, ʻo liunga ua ai ʻa e lahi ʻo e ngaahi falé. ʻI he 2005 naʻa mau fakalaka ai ʻi he tokolahi ʻo e kau malanga ʻe toko 50,000, pea naʻe fiemaʻu ai ha toe fakalahi ʻo e vaʻá. Naʻe kau ki heni hano fakalahi ha Holo ʻAsemipilī mo ha fale nofoʻanga foʻou, pea pehē ki he ngaahi ʻōfisi liliu lea. Ko e ngaahi fale foʻou ko ení naʻe fakatapui ia ʻi ʻOkatopa 31, 2009.

ʻI hono tuli au mei he akó ʻi he 1942, naʻe toko 60,000 nai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi ʻAmeliká. ʻI he taimi ní ʻoku laka ia ʻi he milioná. ʻI heʻemau haʻu ki ʻEkuatoa ʻi he 1966, ko e kau fanongonongo ʻo e Puleʻangá ʻe toko 1,400 nai naʻe ʻi hení. ʻI he taimi ní ʻoku laka hake ʻi he toko 68,000. Pea ko e tokolahi ange ʻoku pau ke nau haʻu mei he kau ako Tohi Tapu ʻe toko 120,000 mo e toko 232,000 tupu naʻe ʻi he Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻi he 2009. Ko e moʻoni, kuo tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa hono kakaí ʻi ha founga naʻe ʻikai ʻaupito te mau fakaʻuta atu ki ai. He fakafiefia moʻoni ē ke moʻui ʻi ha taimi mo e feituʻu ʻo e fakalahi fakaofo!a

[Fakamatala ʻi lalo]

a Lolotonga e teuteu ʻo e kupu ko ení ke pulusí, naʻe mate faitōnunga kia Sihova ʻa Harley Harris.

[Fakatātā ʻi he peesi 5]

ʻAsemipilī ʻi ha loto ʻataʻatā (1981) mo e Holo ʻAsemipilī ʻi Guayaquil (2009) ʻi he kelekele tatau

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share