ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú
Ko e Hā ʻOku ʻIkai Falala Mai Ai ʻEku Ongo Mātuʻá?
“ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe kiʻi fakaʻatā mai au ʻe heʻeku ongo mātuʻá. ʻOku ʻikai koeʻuhí ko haʻaku fie takaiʻi ʻa māmani. Ko e fakatātaá, ko ʻeku loto pē ke u lava ʻo ʻeva ki hoku mehikitangá pea ʻikai hohaʻa ai ʻeku fineʻeikí ʻo pehē ʻoku ou fakakaukau ke u mavahe mei ʻapi.”—Sela, 18.a
“ʻOku ou ʻeke maʻu pē ki heʻeku ongo mātuʻá pe ko e hā ʻoku ʻikai te na falala mai ai ʻi he taimi ʻoku ou fie ʻalu ai ʻo ʻeva mo hoku ngaahi kaungāmeʻá. ʻOkú na faʻa tala mai: ‘ʻOkú ma falala atu kia koe. Ka ʻoku ʻikai te ma falala ki ho ngaahi kaungāmeʻá.’ ʻOku ou taʻefiemālie ʻaupito ʻi heʻena tala mai ʻa e meʻa ko iá!”—Kilisitina, 18.
KO E falalá ʻoku meimei hangē ia ko e paʻangá. Ko hono maʻú ʻoku faingataʻa, ka ko hono fakamolekí ʻoku faingofua, pea neongo pe ko e hā ʻa e lahi ʻoku ʻoatu kia koé, ʻoku hangē pē ʻoku ʻikai ke feʻungá ia. Ko e lau eni ʻa e taʻu 16 ko ʻIlaná: “ʻI he taimi pē ʻoku ou fie ʻalu ai ʻo ʻevá, ʻoku nafui ʻaki au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa e ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e feituʻu ʻoku ou ʻalu ki aí, ko e faʻahinga ʻoku ou ʻalu mo iá, ko e meʻa te u faí pea mo e taimi te u foki ange aí. ʻOku ou ʻilo ko ʻeku ongo mātuʻá kinaua, ka ʻoku fakatupu ʻita ʻena fakafehuʻi peheʻi aú!”
ʻOkú ke ongoʻi ʻi ha taimi ʻe malava ke falala lahi atu ange hoʻo ongo mātuʻá kia koe? Kapau ko ia, ko e hā ʻe malava ke ke fai fekauʻaki mo iá? ʻUluakí, tau vakai angé ki he ʻuhinga ʻoku hoko ai ʻa e falalá ko ha tuʻunga-lea faingataʻa ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi mātuʻa tokolahi mo e fānaú.
Ngaahi Mamahi Fakautuutu
ʻOku fakahā ʻe he Tohi Tapú “ʻe tukuange ʻe he tangata ʻene tamai mo ʻene faʻe.” (Senesi 2:24) Ko e moʻoni ʻoku malava ke leaʻaki ʻa e meʻa tatau ki ha fefine. Pe ko koé ko ha tamasiʻi pe taʻahine, ko ha taumuʻa mahuʻinga ʻo e talavoú pe finemuí ko hono teuteu koe ki he tokotaha lahí—ʻa e taimi te ke mateuteu ai ke mavahe mei ʻapi pea tauhi nai hao fāmili ʻoʻou.
Kae kehe, ko e hoko ki he tokotaha lahí ʻoku ʻikai ke hangē ia haʻo hū molemole atu ʻi ha matapā ʻi haʻo aʻu ki ha taʻu pau. ʻOku meimei hangē ia ha kaka sitepú, ʻo ʻalu mei he sitepu ki he sitepu, he vahaʻa taimi kotoa ʻo hoʻo talavoú. ʻOku moʻoni, ʻe kehe nai ʻa hoʻo fakakaukaú mei hoʻo ongo mātuʻá fekauʻaki mo e tuʻunga kuó ke aʻu hake ki ai ʻi he sitepu ko iá. “Ko hoku taʻu 20 eni, pea ʻoku kei hoko pē eni ko ha palopalema,” ko e lau ia ʻa Malia, ʻa ia ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai fai ange ha falala ʻi he fekauʻaki mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻokú ne filí. “ʻOku fakakaukau ʻa ʻeku ongo mātuʻá heʻikai te u maʻu ʻa e mālohi ke u mavahe mei ha meʻa ʻoku kovi. Kuó u feinga ke tala ange kia kinaua naʻá ku ʻosi mavahe mei he ngaahi meʻa ʻoku koví ki muʻa, ka ʻoku ʻikai ke feʻunga ia kia kinaua!”
Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakamatala ʻa Maliá, ko e ʻīsiu fekauʻaki mo e falalá ʻoku malava ke hoko ko e tupuʻanga ʻo e fetaʻefiemālieʻaki lahi ʻi he vahaʻa ʻo e fānaú mo e mātuʻá. ʻOku hoko eni ʻi ho fāmilí? Kapau ko ia, ʻe lava fēfē ke ke maʻu ʻa e falala lahi ange mei hoʻo ongo mātuʻá? Pea kapau ʻoku mole ʻa ʻena falala atú koeʻuhi ko haʻo ngaahi tōʻonga fakavalevale, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke fakaleleiʻi ai ʻa e palopalema ko iá?
Fakamoʻoniʻi ʻOkú Ke Falalaʻanga
Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí: “Hanganaki fakamoʻoniʻi pe ʻoku mou fēfē.” (2 Kolinito 13:5, NW) Ko e moʻoni naʻe ʻikai ko ʻene lea ko ení ki he kau talavoú. Ka ʻoku ʻi ai hono kaunga ʻa e tefitoʻi moʻoní. Ko e lahi ʻo e falala ʻoku fai atú ʻoku faʻa fakatatau ia ki he lahi ʻo hoʻo fakamoʻoniʻi ʻa hoʻo falalaʻangá. ʻOku ʻikai ʻuhingá ke ke hoko ʻo haohaoa. He ko e tokotaha kotoa ʻokú ne fai ʻa e fehālaaki. (Koheleti 7:20) Kae kehe, ʻi he tuʻunga fakalūkufuá, ʻoku hanga nai ʻe he anga ʻo hoʻo tōʻongá ʻo ʻoange ʻa e ʻuhinga ki hoʻo ongo mātuʻá ke taʻofi ai ʻena falala atú?
Ko e fakatātaá, naʻe tohi ʻe Paula: “ʻOku mau fie fai totonu maʻu ai pē.” (Hepelu 13:18, Ko e Taulua) ʻEke hifo kiate koe, ‘Kuó u faitotonu fēfē ʻi hono fakahā ki heʻeku ongo mātuʻá ʻa e feituʻu ʻoku ou ʻalu ki aí pea mo e meʻa ʻoku ou faí?’ Vakai angé ki he ngaahi fakamatala ʻa ha kau finemui ʻa ia naʻe pau ke nau sivisiviʻi kinautolu ʻi he meʻá ni.
Lola: “Naʻá ku ʻī-meili fakapulipuli ki ha tamasiʻi naʻá ku saiʻia ai. Naʻe ʻiloʻi ia ʻe heʻeku ongo mātuʻá peá na tala mai ke tuku. Naʻá ku palōmesi ange te u fai ia, ka naʻe ʻikai te u fai ki ai. Naʻe hokohoko atu eni ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe taha. Naʻá ku ʻī-meili ki he tamasiʻí pea ʻilo ia ʻe heʻeku ongo mātuʻá, naʻá ku kole fakamolemole ange peá u palōmesi ange ʻe tuku, ka naʻá ku kei fai pē ia. Naʻe aʻu ki he tuʻunga naʻe ʻikai toe falala mai ai ʻeku ongo mātuʻá kia au ʻi ha meʻa!”
ʻOkú ke fakakaukau ko e hā naʻe mole ai ʻa e falala ʻa e ongo mātuʻa ʻa Lolá, pea naʻe mei lava fēfē ke ala falalaʻanga ange ʻa Lola ʻi he hili ʻa e ʻuluaki lea kiate ia ʻa ʻene ongo mātuʻá ʻo fekauʻaki mo e palopalemá? Tohiʻi ʻa hoʻo talí ʻi lalo.
․․․․․
Pevalī: “Naʻe ʻikai falala mai ʻeku ongo mātuʻá kiate au ʻi he fekauʻaki mo e tamaiki tangatá, ka ʻoku malava ke u mahinoʻi he taimí ni ʻa hono ʻuhingá. Naʻá ku manako ʻi ha niʻihi ʻo kinautolu ʻa ia naʻa nau lahi ʻaki ʻa e taʻu ʻe ua ʻia au. Naʻá ku toe fakamoleki mo e ngaahi houa lahi ʻi he talanoa mo kinautolu ʻi he telefoní, pea ʻi he ngaahi fakatahatahá naʻá ku talanoa pē ai kia kinautolu ʻo meimei ʻikai toe talanoa mo ha taha kehe. Naʻe ʻave ʻe heʻeku ongo mātuʻá ʻa ʻeku telefoní ʻi he māhina ʻe taha, pea naʻe ʻikai te na fakaʻatā au ke u ʻalu ki he ngaahi feituʻu naʻe ʻi ai ʻa e tamaiki tangata ko iá.”
ʻOkú ke fakakaukau ko e hā naʻe toʻo ai ʻe he ongo mātuʻa ʻa Pevalií ʻi ha taimi ʻa ʻena falalá, pea ko e hā naʻá ne mei fai ke fakaleleiʻi ai ʻa e palopalemá?
․․․․․
ʻĀneti: “ʻI heʻeku ʻi he ako lotolotó, naʻá ku taki taha ai mo haku kaungāmeʻa ha kapa pia ʻo ma foki mo ia ki ʻapi mei ha fakatahataha naʻe fai—neongo ne ma ʻilo ʻe ʻikai ke fakaʻatā ia ʻe heʻema ongo mātuʻá—peá ma fakakaukau ke ma toki inu ia ke maʻu ai ʻema fiefiá. Naʻe ʻilo ʻa e kapa pia ʻa hoku kaungāmeʻá ʻe heʻene faʻeé. Pea naʻe ʻiloʻi ai naʻe ʻi ai mo ʻeku kapa ʻe taha. Ko e meʻa naʻe kovi tahá ko e fofonga mamahi ʻa ʻeku faʻeé!”
Kapau naʻa ko ʻĀnetí ko hao kiʻi tokoua siʻisiʻi, ko e hā ʻa e faleʻi te ke fai kiate ia ke ne toe maʻu ai ʻa e falala ʻa hoʻomo faʻeé?
․․․․․
Toe Maʻu ʻa e Falalá
Fēfē kapau ko hoʻo tōʻongá ʻoku ʻuhinga ai ʻa e ʻikai falala atu ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻo hangē ko e kau finemui naʻe lave ki ai ʻi ʻolungá? Neongo kapau ko e tuʻungá ia, fakapapauʻi ʻoku malava pē ke ke liliu ia. Ka ʻe anga-fēfē?
Ngalingali ʻe falala lahi atu ʻa hoʻo ongo mātuʻá kia koe ʻi hoʻo feinga ke ke hoko ʻo ala falalaʻanga ange. Ke fakatātaaʻi: Fakaʻuta atu ki ha tangata ʻoku ʻi ai haʻane nō ʻi ha pangikē. Kapau ʻokú ne totongi maʻu pē ia, te ne hoko ai ʻo falalaʻanga ki he pangikeé pea ʻe aʻu ʻo malava ke fakalahi atu ʻe he pangikeé ʻa e lahi ʻo e paʻanga te ne fiemaʻú ʻi he kahaʻú. ʻOku meimei tatau pē ia ʻi ʻapi. Kapau te ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke falalaʻanga—naʻa mo e ʻi he fanga kiʻi meʻa īkí—ngalingali ʻe falala atu ʻa hoʻo ongo mātuʻá ʻo lahi ange ʻi he kahaʻú.
Naʻe hoko ʻo mahinoʻi ʻe ʻĀneti ʻa e moʻoniʻi meʻa ko iá. ʻOkú ne pehē: “ʻI heʻete kei siʻí, ʻoku ʻikai te te mahinoʻi kakato ʻa e mahuʻinga ʻo e fai mai ha falala. ʻI he taimí ni ʻoku ou ongoʻi falalaʻanga ange, pea ʻoku ou ongoʻi kuo pau ke u fai ha tōʻonga ʻe tokoni ke kei falala mai ʻa ʻeku ongo mātuʻá.” Ko e hā ʻa e lēsoní? ʻI he ʻikai ke lāunga ʻi he ʻikai falala atu ʻa hoʻo ongo mātuʻá kia koé, tokanga ki hono fakatupulekina ʻa ho tuʻunga falalaʻangá.
Ko e fakatātaá, ʻokú ke ala falalaʻanga ʻi he ngaahi meʻa ko eni ʻoku hā ʻi laló? Fakaʻilongaʻi ʻa e kiʻi puha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke ke ngāue ki aí.
□ Tauhi ʻa e taimi foki ki ʻapí
□ Tauhi taimi
□ Fai ke ʻosi ʻa e ngāué
□ Tauhi ke maʻa hoku lokí
□ Ngāueʻaki ʻo e telefoní
□ Fai ki heʻeku leá
□ Ngāue fakapotopoto ʻaki ʻa e paʻangá
□ ʻĀ mei he mohé ʻo ʻikai toe hela fafangu
□ Lea moʻoni
□ Tala totonu ʻa e ngaahi fehālaakí pea kole fakamolemole
□ Ngaahi meʻa kehe ․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․․
Fēfē ke ke fakapapauʻi fakafoʻituitui ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke falalaʻanga ʻi he ngaahi meʻa naʻá ke fakaʻilongaʻí? Muimui ʻi he akonaki ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú: “Ke mou liliu hoʻomou toʻonga muʻa, ʻo huʻihuʻi ʻa e motuʻa tangata.” (Efeso 4:22) “Ke ʻio pe hoʻomou ʻio.” (Semisi 5:12) “Mou taki taha lea moʻoni ʻi he feangai mo hono kaungaʻapi.” (Efeso 4:25) “Mou talangofua ki hoʻomou matuʻa ʻi he meʻa kotoa pe.” (Kolose 3:20) ʻI he ʻalu ʻa e taimí, ko hoʻo fakalakalaká ʻe hā ia ki he niʻihi kehé, ʻo kau ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá.—1 Timote 4:15.
Kae fēfē kapau ʻokú ke ongoʻi, neongo ʻa hoʻo feinga lelei tahá, ʻoku ʻikai ke ʻoatu ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e falala ʻokú ke tuha mo iá? Fēfē ke ke talanoa mo kinaua ki ai. ʻI he ʻikai ke lāunga ʻo pehē ʻoku fiemaʻu ke lahi ange ʻena falala atú, ʻeke anga-fakaʻapaʻapa ange ʻa e meʻa ʻokú na pehē ʻoku fiemaʻu ke ke fai ka na falala atu aí. Fakamatalaʻi mahino ai ʻa hoʻo taumuʻá.
ʻOua te ke ʻamanekina ʻa hoʻo ongo mātuʻá te na fakaʻatā atu leva koe. ʻOku pau pē te na loto ke fakapapauʻi te ke fai ki hoʻo ngaahi palōmesí. Ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ení ke fakamoʻoniʻi ai ʻa hoʻo falalaʻangá. ʻI he ʻalu ʻa e taimí, ʻe malava ke falala lahi ange ai kiate koe ʻa hoʻo ongo mātuʻá. Ko e tuʻunga ia naʻe ʻi ai ʻa Pevalī ʻa ia naʻe lave ki ai ʻanenaí. ʻOkú ne pehē: “ʻOku faingataʻa ange ke maʻu ʻa e falalá ʻi hono fakamoleki iá,” peá ne tānaki mai, “ʻoku malava he taimí ni ke fai mai ha falala kiate au, pea ʻoku ou ongoʻi fiemālie ai!”
[Fakamatala ʻi lalo]
a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻi he kupu ko ení.
KE FAKAKAUKAU KI AI
◼ Ko e hā nai ʻe toumoua ai ʻa hoʻo ongo mātuʻá ke falala lahi atu ange kia koe naʻa mo hoʻo ngāue mālohi ke fakamoʻoniʻi ʻokú ke falalaʻangá?
◼ Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e fetuʻutaki mo hoʻo ongo mātuʻá ka ke maʻu ha falala lahi ange?
[Fakamatala ʻi he peesi 22]
Tokanga ki hono fakatupulekina ʻa ho tuʻunga falalaʻangá
[Taiakalami/Fakamatala ʻi he peesi 21]
Ko e hoko ki ha tokotaha lahi falalaʻangá ʻoku hangē ia ha kaka sitepú, ʻo ʻalu mei he sitepu ki he sitepu, he vahaʻa taimi kotoa ʻo e kei talavoú
[Taiakalami]
(Ki he konga tohi kuo fokotuʻu kakato, sio ki he tohi)
TOKOTAHA LAHI
TALAVOU
KEI SIʻI