LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 4/09 p. 12-15
  • Faitāpuekina ʻi Hono Fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Faitāpuekina ʻi Hono Fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá
  • ʻĀ Hake!—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Faingataʻa ʻi he Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató
  • Liliu Fakafokifā
  • Tupu Homa Fāmilí ʻi Naisīlia
  • Tāpuaki ʻo ʻIkai ha Ako Māʻolunga Ange
  • Ko ʻEmau Ngāue Fakafaifekau ʻi he Foki ki Penini
  • Naʻa Nau Foaki Loto-Lelei Atu Kinautolu​—ʻI ʻAfilika Hihifo
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Kuo Fakaivia Au ʻe he Fiemālie Fakaʻotuá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2004
  • Fakapapauʻi ke ʻOua ʻe Tuku ke Tāupe Hoku Nimá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2018
  • Naʻá Ku Hoko ko ha Foha Maumau Koloa
    ʻĀ Hake!—2007
ʻĀ Hake!—2009
g 4/09 p. 12-15

Faitāpuekina ʻi Hono Fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá

FAKAMATALA FAI ʻE PIERRE WOROU

“Bonjour!” Kuó u ngāueʻaki he taimi kotoa pē ʻa e lea fakafeʻiloaki faka-Falanisē ko ení. Ka ʻi Nōvema 1975, naʻe puke ai au ʻo fakahū ʻi hono leaʻaki iá. Tuku ke u fakamatala ki he meʻa naʻe taki atu ki he hoko ʻa e meʻá ni mo e meʻa ne hoko talu mei aí.

NAʻE fāʻeleʻi au ʻi Sanuali 1, 1944, ʻi Malété, ko ha kiʻi kolo ʻuta ʻo Savé, ʻi Penini lotoloto.a Naʻe uiʻaki au ʻe heʻeku ongo mātuʻá ha hingoa motuʻa faka-ʻIolapa, ko e Abiola. Lolotonga ʻeku kei siʻí, naʻá ku liliu ia ki he Pierre, ʻa ia naʻá ku fakakaukau naʻe fakaeonopooni ange ia mo manakoa.

Naʻe uiʻaki ʻe he kakai ʻo e koló ʻa e fānaú kotoa e ngaahi hingoa fakatenetene. Naʻa nau ui au ko e Faifekau koeʻuhi ʻi hoku fanauʻí naʻá ku faʻifaʻitaki ki he faifekau ʻi he feituʻú. Kae kehe, naʻá ku mahuʻingaʻia ange au ʻi he soká ʻi he ʻalu ki he ngaahi kalasi fehuʻi mo e tali fakalotú.

ʻI he 1959, naʻá ku hiki ai ki Sakété, ko ha kolo lahi ʻi he tafaʻaki fakatonga ʻo e fonuá, ke hoko atu ai ʻeku akó. Naʻá ku nofo mo Simon ʻa ia ʻoku ou tokouaʻaki, ko ha faiako, ʻa ia naʻe toki kamata ako Tohi Tapu mo e toko ua ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻikai te u mahuʻingaʻia au ʻi he kau heʻenau akó. Ki mui ai naʻá ku ʻeke ange kia Michel, ʻa ia ko e toe toko taha ia ʻoku ou tokouaʻaki, pe te ne kau fakataha mo au ʻi he akó. Naʻá ne loto ki ai, pea ko e taimi ia naʻá ku ʻuluaki fanongo ai ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, ʻa e Sihová.

ʻI he Sāpate ʻe taha, naʻá ku fili ai mo Simon pea mo Michel, ke ʻoua te mau ō ki heʻemau lotú ka ke mau maʻu ʻa e fakataha ʻa e Kau Fakamoʻoní. He fakasiva ʻamanaki moʻoni ʻemau sio ko e toko nima pē naʻe ʻi aí—ko e ongo Fakamoʻoní mo kimautolu toko tolú. Neongo ia, naʻa mau ʻiloʻi ko e meʻa naʻa mau fanongo ki aí ko e moʻoni ia ʻo e Tohi Tapú pea naʻe hokohoko atu ʻemau akó. Ko Michel naʻe ʻuluaki papitaiso ʻi hono fakahāhā ʻene fakatapui ki he ʻOtuá. ʻOkú ne ngāue he taimí ni ko ha tāimuʻa, hangē ko ia ʻoku uiʻaki ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e kau faifekau taimi-kakató.

Naʻe hiki ʻa Simon ki he tokelaú ki he kolo lahi ko Kokoro, pea naʻá ku ʻalu fakataha mo ia. Naʻe palani ai ha ʻasemipilī ʻa e Kau Fakamoʻoní ke fai ʻi Ouansougon. Naʻe heka tekisī ki ai ʻa Simon, ka naʻá ku heka ʻi heʻeku pasikalá ʻi he kilomita ʻe 220 ke maʻu ia. Naʻá ma fakatou papitaiso ai ʻi Sepitema 15, 1961.

Faingataʻa ʻi he Ngāue Fakafaifekau Taimi-Kakató

Naʻá ku maʻu moʻui ʻi he tā valivali ʻo fakatau atu pehē ki hono tō ʻo ha ngoue ʻa ia naʻe fua lelei. ʻI he ʻaʻahi mai ʻa ha ʻovasia fefonongaʻaki ko Philippe Zannou ki heʻemau fakatahaʻangá, naʻá ne ʻeke mai pe kuo ʻi ai ha taimi kuó u fakakaukau ai ki he ngāue fakafaifekau tāimuʻa taimi-kakató. Hili ʻema fetalanoaʻaki ki aí, ko au mo hoku kaumeʻa ko Emmanuel Fatunbi naʻá ma tala ange ʻe lava ke ma fakatou kamata ngāue taimi-kakato ʻi Fepueli 1966. Naʻe faifai atu pē ʻou kamata ngāue ko ha ʻovasia fefonongaʻaki, ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa ia naʻe leaʻaki ai ʻa e lea faka-Foní, Kuní, ʻIolapá mo e faka-Falaniseé.

Ne aʻu ki he taimi naʻá ku fetaulaki ai mo Julienne, ko ha finemui ko e tuofefine Kalisitiane hoihoifua ʻa ia naʻá ne saiʻia ʻi ha moʻui faingofua ʻo hangē ko aú. Naʻá ne hoko ko hoku uaifi ʻi ʻAokosi 12, 1971, peá ne kau fakataha mo au ʻi he ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá. Ko homa fohá ko Bola naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ʻAokosi 18, 1972. ʻI he fefonongaʻaki he vahaʻa ʻo e ngaahi fakatahaʻangá, naʻá ku ʻaka pasikala pea heka ʻi mui ʻa Julienne ʻokú ne fafa ʻa Bola. Naʻe faʻa heka ha Fakamoʻoni ʻi he feituʻú mo ʻemau kató ʻi heʻene pasikalá. Naʻá ma ʻaʻahi ki he ngaahi fakatahaʻangá ʻi he taʻu ʻe fā ʻi he founga ko ení.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe puke ai ʻa Julienne pea naʻá ne faingataʻaʻia lahi ʻaupito ʻi he pō ko iá. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻá ku lue ai he halá ʻo kumi tokoni. Fakafokifā pē, naʻe ʻasi mai ha tekisī, ko ha meʻa naʻe tātātaha ke hoko ʻi he feituʻu ko iá. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻikai heka ai ha taha—ʻo toe ngalikehe ange ai! Naʻá ku fakamatala ʻa e meʻa ʻoku hokó ki he fakaʻulí pea kole ange pe te ne ʻave kimaua ki Porto Novo, ko e kolomuʻá, naʻe kilomita nai ʻe 25 hono mamaʻó. Naʻá ne loto-lelei ki ai. ʻI heʻemau aʻu atú, naʻá ne malimali mo ne pehē mai: “Ko e meʻaʻofa pē eni ia ʻaʻaku. Heʻikai te ke totongi ʻe koe ha meʻa.”

Naʻe pau ke tokoto ai ʻa Julienne ʻi he ʻapi ʻo ha Fakamoʻoni ʻo feʻunga mo e uike ʻe ua. Naʻe anga-lelei ʻa e toketaá ʻo ʻaʻahi mai kiate ia he ʻaho kotoa pē. Naʻá ne toe ʻomai foki mo e faitoʻo naʻe fiemaʻú. ʻI heʻene sivi fakaʻosi ʻa Julienne, naʻá ku ʻeke ange ʻi he manavasiʻi ʻa e moʻuá. Naʻá ku ʻohovale heʻene tali mai, “ʻOku ʻikai ha moʻua ia.”

Liliu Fakafokifā

ʻI he 1975, naʻe ngāueʻaki ai ʻi Tahomi ha founga-pule ʻi he tui faka-Mākisí. Naʻe liliu ai ʻa e hingoa ʻo e fonuá ki he Lepupilika ʻo e Kakai ʻo Peniní. Naʻe toe liliu foki mo e moʻui fakaʻahó. Naʻe fakamālohiʻi ai ke leaʻaki ha lea fakafeʻiloaki foʻou: “Pour la révolution?” (ʻOkú ke mateuteu ki he liukavá?) Naʻe ʻamanekina ke tali ʻa e kakaí: “Prêt!” (ʻOku ou mateuteu!) Ko homau konisēnisi kuo akoʻi ʻe he Tohi Tapú naʻe ʻikai fakaʻatā ai ke mau leaʻaki ʻa e ngaahi lea fakapolitikale ko iá. Naʻe iku eni ki he fakafepaki lahi.

ʻI he Sāpate ʻe taha ʻi he ofi ki he ngataʻanga ʻo e 1975, naʻá ku kau ai ʻi he ngāue fakafaifekau fale-ki-he-falé ofi ki Sā. Mikaele, ʻi he taimi naʻe puke ai aú. Hangē ko ia naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ku tali “Bonjour!” ki ha tangata naʻe lea fakafeʻiloaki mai “Pour la révolution?” Naʻe ʻave au ki he ʻapi polisí, ʻa ia naʻe haha ai au. Ka ki mui ʻi he ʻaho ko iá naʻe malava ai ke tukuange au ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe toko tolu ʻi he feituʻú.

Ko e ʻuluaki Fakamoʻoni ʻa Sihova au naʻe puké. ʻIkai fuoloa naʻe puke foki mo e niʻihi kehe tokolahi ʻi he kotoa ʻo e fonuá. Naʻe puke ʻe he puleʻangá ʻa e ngaahi Fale Fakatahaʻangá, pea naʻe fakafoki ʻa e kau misinalé ki honau ngaahi fonuá. Naʻe aʻu ʻo tāpuni mo e ʻōfisi vaʻá, pea naʻe pau ai ke hola mei he fonuá ʻa e Kau Fakamoʻoni tokolahi, ʻo nau huʻu fakahihifo ki Toko pe fakahahake ki Naisīlia.

Tupu Homa Fāmilí ʻi Naisīlia

Ko homa foha fika uá, ko Kola, naʻe fāʻeleʻi ia ʻi ʻEpeleli 25, 1976. ʻI he ʻaho ʻe ua ki mui ai, naʻe tapui ai ʻe he lao Fika 111 ʻa e puleʻangá ʻa e ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻa mau mavahe ai ki Naisīlia, ʻa ia naʻa mau ō ai ki ha Fale Fakatahaʻanga naʻe fonu he kau kumi hūfangá. ʻI he ʻaho hoko maí naʻe fai ai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ke vahe kimautolu ki he ngaahi fakatahaʻanga kaungāʻapí. ʻI he ʻosi atu pē ʻa e kulupu ʻe taha ʻo e kau kumi hūfangá mei he holó, naʻe toe tūʻuta mai ha kulupu ʻe taha. Naʻe ngāueʻaki ʻa e ngaahi loli ke fetukutuku ʻa e faʻahinga ne aʻu foʻou maí ki he ngaahi fakatahaʻanga kehé.

Naʻe kole mai ai ʻe he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Naisīliá ke u ʻaʻahi ki he Kau Fakamoʻoni kotoa mei Peniní. Naʻe fakanofo leva au ko ha ʻovasia fefonongaʻaki ki ha kulupu ʻo e ngaahi fakatahaʻanga lea faka-ʻIolapa ʻi Naisīliá, pea ki mui ai ki he ngaahi fakatahaʻanga lea faka-Kuní. Naʻa mau fononga ki ai ʻi ha motopaiki. Naʻe heka ʻa Bola ʻi muʻa ʻiate au pea naʻe tangutu ʻa Kola ʻi hoku vahaʻa mo Julienne.

ʻI he 1979 naʻá ma ʻiloʻi ai ʻe toe ʻi ai ʻema taʻahine ko Jemima, ʻo fiemaʻu ai ke ma mavahe mei he ngāue fefonongaʻakí. Ko e tehina ʻo Julienne, ʻa ia naʻá ma ui ko Pépé, naʻá ne haʻu mei Penini ke nofo mo kimautolu. Naʻe hokohoko atu e tupu ʻa homa fāmilí. Naʻe fāʻeleʻi ha ongo tamaiki tangata: Ko Caleb ʻi he 1983 mo Silas ʻi he 1987. Ko ia naʻe toko valu ai homa fāmilí. Naʻá ku loto mo Julienne ke ma hoko ko e ongo mātuʻa lelei, ka naʻá ma loto ke hokohoko atu ai pē ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató kapau ʻe ala lava. ʻE lava fēfē ke ma fai iá? Naʻá ma lisi ha konga kelekele ʻo tō ai ʻa e manioke, koane mo e ʻufi. Naʻá ma langa leva ha kiʻi fale ʻi he kolo ko Ilogbo-Eremi.

Hili hono ʻave ʻa e fānaú ki he akó, naʻá ku malanga leva mo Julienne ʻi he houa pongipongí. Naʻá ma ʻi ʻapi maʻu pē ke kai fakataha mo e fāmilí. Pea ʻi he hili ha kiʻi mohe, naʻá ma ngāue leva ʻi heʻema ngoué. Naʻe toe fakatau atu foki ʻe Julienne mo Pépé ʻa e fua ʻo e ngoué ʻi he māketí. Naʻa mau ngāue mālohi hono kotoa. Ko e meʻa mālié, he naʻe tātātaha ke ma puke ʻi he lolotonga ʻa e ngaahi taʻu ko iá.

Tāpuaki ʻo ʻIkai ha Ako Māʻolunga Ange

Naʻe ʻikai ʻaupito ke ma fakaʻaiʻai ʻa e fānaú ke nau tuli ki he ako fakamāmani māʻolunga angé. Naʻá ma ʻiloʻi ko hono fakamuʻomuʻa ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Puleʻangá, fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalisitiané, mo e ngāue mālohí ʻa e kī ki ha moʻui lavameʻá. Naʻá ma feinga ke fakahūhū ʻa e ngaahi fakakaukau ko ení ki he loto ʻo ʻema fānaú. Naʻá ku ako mo kinautolu, pea ko ha meʻa fakafiefia moʻoni ko e sio ki heʻenau hoko ʻo ʻofa kia Sihova, fakatapui ʻenau moʻuí ke tauhi kiate ia, pea papitaiso ʻi he fakahāhā ʻo ʻenau fakatapuí!

Naʻe lahi hake ʻa Pépé ʻi heʻema fānaú pea ko e ʻuluaki tokotaha ia ke mavahe mei homau ʻapí. Ki muʻa ange, ʻi heʻene haʻu ʻo nofo mo kimautolú, naʻá ku akoʻi ia ke lautohi. Neongo naʻe ʻikai hano tuʻunga fakaako, naʻá ne tokangataha ki hono ako ʻo e Tohi Tapú mo e ngaahi meʻa kehe fakalaumālié. Hili ʻene ngāue ʻi ha taimi ko ha tāimuʻá, naʻá ne mali ai mo Monday Akinra, ko ha ʻovasia fefonongaʻaki, peá ne ʻalu fakataha mo ia ʻi heʻene ngāué. ʻOku ʻi ai he taimí ni hona foha ko Timothy. Kuo hokohoko atu ʻa Pépé mo Monday ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, pea ʻoku maʻu ʻe Monday ʻa e fatongia lahi ʻi he ngaahi ʻasemipilií.

Naʻe hoko ʻa Bola ko ha tokotaha akoako kuki ʻi ha fuʻu kautaha lahi. Naʻe vave hono fakatokangaʻi ʻe he taha ʻo e kau talēkitá ʻa e lelei ʻo e tuʻunga ʻo ʻene ngāué, alafalalaʻangá mo hono ngaahi ʻulungāanga lelei kehe faka-Kalisitiané. Naʻe faifai pē ʻo hiki ia ki ha tuʻunga māʻolunga ʻi he kautahá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko ha husepāniti lelei ia ki hono uaifi talavou, ko Jane, pea ko ha tamai lelei ki heʻene fānau ʻe toko tolú, pea pehē foki ko ha mātuʻa fua fatongia ia ʻi ha fakatahaʻanga ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi Lagos, Naisīlia.

Naʻe hoko ʻa Kola ʻo ako ngāue ko ha tokotaha tuitui peá ne toe hoko foki ko ha tāimuʻa. Koeʻuhi naʻá ne ako ʻa e lea faka-Pilitāniá lolotonga ʻene ʻi Naisīliá, ʻi he 1995 naʻe fakaafeʻi ai ia ke ne ngāue ʻi he Potungāue Liliu Lea ʻi he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Peniní. Kuó ne ngāue ai ʻi he taʻu ʻe 13.

Ko ʻEmau Ngāue Fakafaifekau ʻi he Foki ki Penini

Naʻa mau fiefia he fanongo ʻi ha lao ʻa e puleʻanga Peniní ʻi Sanuali 23, 1990, naʻe fanongonongo ai ko e lao ki muʻa ʻa ia naʻe taʻofi ai ʻemau ngāué kuo fakataʻeʻaongaʻi pea kaniseli. Naʻe foki ʻa e kau kumi hūfanga tokolahi. Pehē foki, naʻe tūʻuta ʻi Penini ha kau misinale foʻou, pea naʻe toe fakaava ʻa e ʻōfisi vaʻá. ʻI he 1994 naʻe foki ai homau fāmilí ki Penini, ka ko Pépé, Bola, mo hona fāmilí naʻa nau nofo ʻi Naisīlia.

Naʻá ku malava ʻo maʻu ha ngāue konga taimi. ʻI he kiʻi paʻanga mei he nofo totongi ʻi homa fale ʻi Naisīliá mo e tokoni nima-homo ʻa Bola, naʻá ma malava ai ke langa ha fale kia kimautolu toko nimá ʻo ʻikai mamaʻo mei he ʻōfisi vaʻá. Kuo ngāue ʻa Jemima ko ha tāimuʻa ʻo laka hake he taʻu ʻe ono, ʻo ne tauhi ia ʻaki ʻene ngāue ko ha tokotaha tuitui. Naʻá ne mali leva mo Kokou Ahoumenou, pea ʻokú na ngāue he taimí ni ʻi he vaʻá ʻa ia ʻoku ofi maí. ʻOku ʻosi ʻa e ako ʻa Caleb mo Silas. ʻI he tokoni ʻa e ʻOtuá mo e ngāue fāitaha ʻa homau fāmilí, ʻoku ou kei ʻi he ngāue taimi-kakató ai pē mo Julienne ʻo laka hake ʻi he taʻu ʻe 40.

Kuo faitāpuekina lahi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāue fakamalanga ʻi Peniní. ʻI heʻeku papitaiso ʻi he 1961, naʻe toko 871 ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa ia naʻa nau malangaʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻi he fonuá. ʻI he taʻu naʻe puke ai aú, naʻe ʻalu hake ai ʻa e tokolahí ki he toko 2,381. ʻI he taimi naʻa mau foki ai ki Penini ʻi he 1994, naʻe mahiki hake ai ʻa e tokolahí ki he 3,858, neongo ʻa hono tapui ʻi he taʻu ʻe 14. ʻI he ʻahó ni ʻoku laka hake ai ʻi he liunga uá ʻa e tokolahi ko iá—ʻo laka hake ʻi he 9,000—pea ko e kau maʻu Fakamanatu ʻo e pekia ʻa Kalaisí ʻi he 2008 naʻe toko 35,752.

ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku ou ʻalu ai ki he feituʻu ʻa ia naʻe puke ai au ʻi he taʻu ʻe 30 tupu kuohilí ʻo fakalaulauloto ki he meʻa kotoa naʻe hokó. ʻOku ou fakamālō ki he ʻOtuá tautefito ʻi heʻene faitāpuekina ʻa hoku fāmilí. Kuo ʻikai te mau masiva ʻi ha meʻa. Pea ʻoku ou kei lea fakafeʻiloaki “Bonjour!” pē ki he tokotaha kotoa.

[Fakamatala ʻi lalo]

a ʻI he taimi ko iá naʻe ʻiloa ai ʻa Penini ko Tahomi pea ko e konga ia ʻo Falanisē ʻi ʻAfilika Hihifo.

[Fakatātā ʻi he peesi 13]

Naʻá ne malimali mo ne pehē mai: “Ko e meʻaʻofa pē eni ia ʻaʻaku. Heʻikai te ke totongi ʻe koe ha meʻa”

[Fakatātā ʻi he peesi 14]

Naʻe ʻikai ʻaupito ke ma fakaʻaiʻai ʻa e fānaú ke nau tuli ki he ako fakamāmani māʻolunga angé

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Ngāue ko ha ʻovasia fefonongaʻaki, 1970

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

Mo homa ʻuluaki ongo fohá, Bola mo Kola, ʻi he 1976

[Fakatātā ʻi he peesi 15]

ʻI he ʻahó ni, mo hoku fāmilí—ko hoku uaifí, fānau ʻe toko nimá, ʻofefine ʻi he fonó, mo e makapuna ʻe toko tolú pea pehē ki he fāmili ʻo Pépé

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share