LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 7/09 p. 12-14
  • Naʻá Ku Hola mei he Malaʻe Tāmaté ʻo Moʻui

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Naʻá Ku Hola mei he Malaʻe Tāmaté ʻo Moʻui
  • ʻĀ Hake!—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko ʻEku Muʻaki Moʻui ko ha Tokotaha Lotu-Putá
  • Hola mei Kemipōtia
  • Moʻui ʻi Tailení
  • Moʻui Foʻou ʻi Nuʻu Sila
  • Nofo Mali Palopalemaʻia
  • Faifai Pē ʻOu Ako Tohi Tapu
  • Tali ʻEma Lotú
  • Foki ki ʻAositelēlia
  • Ko e Meʻa Naʻá Ku Fili ʻi he Kei Siʻí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2014
  • Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Ko e Toʻutupu ʻOku Nau Fakahīkihikiʻi ʻa Sihová ʻOku Fakakoloa Ai ʻa ʻEnau Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2005
  • Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
    Ko e Taua Leʻo: Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
ʻĀ Hake!—2009
g 7/09 p. 12-14

Naʻá Ku Hola mei he Malaʻe Tāmaté ʻo Moʻui

FAKAMATALA FAI ʻE SAM TAN

ʻI he hola mei homau fonua tupuʻangá fakataha mo e kau Kemipōtia kehe ʻe toko 2,000 nai, naʻe faifai pē ʻou aʻu mo hoku fāmilí ki he vaitafe ʻo e kauʻāfonua ʻo Tailení. Naʻa mau lava ʻo fakaʻefihi ʻi he taha ʻo e fanga kiʻi vaka naʻá ne fetuku ʻa e kakaí ki he maluʻangá. ʻI he mavahe atu pē ʻa e vaka fakaʻosí, naʻe ʻasi mai ʻa e kau sōtia Kemipōtiá ʻo fana mai kia kimautolu.

ʻI HEʻEMAU fiemālie lahí, naʻa mau hao kotoa ki Taileni. Naʻe fiefia ʻa e tokotaha kotoa tuku kehe pē kimautolu, he naʻa mau ō ʻo ʻikai kau ai ʻa ʻeku tamaí mo ʻeku faʻē-tangatá, ʻa ia naʻe ʻave meia kimautolu ʻi ha ngaahi māhina ki muʻa. Naʻe tangutu pē ʻa e fineʻeikí ʻo tangi. Ka ki muʻa ke hoko atu ʻeku talanoá, te u ʻoatu ha kiʻi puipuituʻa.

Ko ʻEku Muʻaki Moʻui ko ha Tokotaha Lotu-Putá

Naʻe fāʻeleʻi au ko e taha ʻi he fānau ʻe toko tolu ʻi Kemipōtia ʻi he 1960. ʻI heʻeku taʻu hivá, naʻá ku fili ai mo ʻeku ongo mātuʻá ke u hū ʻo ngāue ʻi he temipale ʻo e lotu-Putá, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e ngāue ai ʻa e tamaiki tangatá. ʻOku kamata ʻa e ʻaho ngāue ʻo ha mōnike ʻi he onó pongipongi, ʻi heʻene mavahe mei he temipalé ʻo ʻalu ʻi he fale ki he fale ʻo kole meʻakai. Naʻá ku faingataʻaʻia ʻi he kole meʻakai ki he faʻahinga ʻi he ngaahi ʻapi ʻe niʻihi, he naʻe hā mahino naʻa nau masiva ʻaupito. Hili iá, ko kimautolu kau mōnike īkí naʻa mau teuteu e meʻakaí ʻo tufa ki he kau mōnike taʻumotuʻá. Naʻe ʻosi ia pea mau toki kai.

ʻI he onó efiafi, naʻe fakatahataha ai ʻa e kau mōnike taʻumotuʻá ki he lotu, ʻo ngāueʻaki ʻa e lea ʻa ia ko e tokosiʻi pē pe ʻikai ha taha ai naʻá ne mahinoʻi. Hili e taʻu ʻe ua, naʻá ku hoko ai ki he tuʻunga naʻa mau ui ko ha kiʻi mōnike pea naʻá ku maʻu ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi monū ʻa e kau mōnike taʻumotuʻá. Naʻe toe fakaʻatā ai au ke u lotu fakataha mo kinautolu. Lolotonga kotoa ení, naʻá ku fakakaukau aú ko e lotu-Putá ʻa e lotu pē ʻe taha naʻe ʻi he māmaní.

Hola mei Kemipōtia

Naʻá ku taʻefiemālie ʻi he nofo he temipalé peá u foki ki ʻapi ʻi heʻeku taʻu 14. Taimi nounou mei ai, naʻe maʻu ai ʻa e mafaí ʻe ha taki fakapolitikale ko Pol Pot. Ko ʻene ngaʻunu faka-Kominiusí, ʻa ia naʻe pule mei he 1975 ki he 1979, naʻe fakamālohiʻi ai ʻa e tokotaha kotoa ke mavahe mei he ngaahi kolo lalahí ki he kolo ʻutá ko ha konga ia ʻo ha feinga ke ʻai ʻa Kemipōtia ke hoko ko ha vahefonua Kominiusi. Naʻe hiki foki mo homau fāmilí. Ki mui ai, naʻe ʻave ʻe he kau tangata ʻa Pol Pot ʻa ʻeku tamaí mo ʻeku faʻē-tangatá. Naʻe ʻikai ʻaupito te mau toe sio kia kinaua. Ko hono moʻoní, ʻi he malumalu ʻo e ngaʻunu faka-Kominiusí, naʻe fakapoongi ai ʻa e meimei kau Kemipōtia ʻe toko 1.7 miliona ʻi he malaʻe naʻe ui ko e malaʻe tāmaté pe naʻa nau mate ko e tupu mei he fuʻu lahi ʻenau ngāué, mahakí pe ko e fiekaiá.

Ko e ngaahi tuʻunga ko ení naʻe ueʻi ai ʻa e toko 2,000 ʻo kimautolu naʻe lave ki ai ʻi he kamatá ke mau kamata ha fononga fakatuʻutāmaki ʻi he ʻaho ʻe tolu ʻi he ngaahi feituʻu moʻungaʻia ki he kauʻāfonua Tailení. Naʻa mau aʻu lelei kotoa ki ai, ʻo kau ai mo ha kiʻi pēpē tangata naʻe fāʻeleʻi lolotonga ʻa e fonongá. Ko e tokolahi taha ʻo kimautolú naʻa mau ō mo e paʻanga ka naʻe iku ʻo mau laku ia koeʻuhi naʻe meimei ʻikai hano ʻaonga ʻona ʻo e paʻanga Kemipōtiá ʻi Taileni ʻi he taimi ko iá.

Moʻui ʻi Tailení

Naʻe hiki ʻa hoku fāmilí ʻo nofo mo e kāinga ʻi Taileni, pea naʻá ku maʻu ai ʻa e ngāue ko ha tangata toutai fakakomēsiale. Naʻe faʻa hū taʻeilifia ʻa homau vaká ki he potutahi Kemipōtiá, ʻa ia naʻe lahi ange ai ʻa e iká—pea pehē foki ki he ngaahi vaka leʻo ʻa e kau sōtia Kemipōtiá. Kapau naʻe maʻu, ʻe mole ai homau vaká mo ʻemau moʻuí. Ko hono moʻoní, naʻe tuʻo ua ai e mālō pē ʻemau hao. Kae kehe, ko e ngaahi vaka kehé naʻe ʻikai te nau hao, ʻo kau ai ʻa hoku kaungāʻapí, ʻa ia naʻe maʻu pea naʻe tuʻusi ʻa hono ʻulú. Neongo naʻá ku loto-mamahi ʻi heʻene maté, naʻe hokohoko atu pē ʻeku toutai ʻi he matāfanga ʻo Kemipōtiá—he ka ʻikai ʻe mate fiekaia ʻa hoku fāmilí.

ʻI he tokanga kiate au mo hoku fāmilí, naʻá ku fili ai ke ʻalu ki ha kemi hūfanga ʻi Taileni, ʻo tohi kole ke hiki ki ha fonua ʻe taha pea ngāue ai ke ʻomai ha paʻanga ki hoku fāmilí. ʻI heʻeku talanoa mo hoku kāingá fekauʻaki mo ení, naʻa nau fakafepakiʻi lahi. Ka naʻe ʻosi pau ʻeku fakakaukaú.

Ko e kau ʻaʻahi lea faka-Pilitānia naʻá ku fetaulaki mo ia ʻi he kemi hūfangá, naʻa nau tala mai ko e kau Kalisitiane kinautolu. Naʻa nau fakaʻohovaleʻi ʻa ʻeku tui naʻe taha pē ʻa e lotú ko e lotu-Putá. Ko au mo hoku kaumeʻa foʻou ko Teng Hann naʻe kamata ke ma feohi mo e “kau Kalisitiane,” ʻa ia naʻa nau fakahaaʻi mai kia kimaua ʻa e Tohi Tapú pea ʻomai mo ʻema meʻakai. Naʻá ku nofo ʻi he taʻu ʻe taha ʻi he kemí pea tohi kole ai ke u hiki ki Nuʻu Sila.

Moʻui Foʻou ʻi Nuʻu Sila

Naʻe tali ʻeku tohi kolé ʻi Mē 1979, pea taimi nounou mei ai naʻá ku ʻi ha kemi hūfanga ai ʻi ʻOkalani. Naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe ha tokotaha anga-lelei ke u ʻalu ki he kolo ko Uēlingatoní ʻo ngāue ai ʻi ha fale ngāue. ʻI heʻeku aʻu pē ki aí, naʻá ku ngāue mālohi ʻo ʻave paʻanga ki ʻapi ʻo hangē ko ia naʻá ku palōmesi ki aí.

ʻI heʻeku feinga ke ako fekauʻaki mo e lotu faka-Kalisitiané, naʻá ku kamata maʻu lotu ai ʻi ha ongo siasi Palotisani. Neongo ia naʻe siʻi ʻa e lāulea ai fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Koeʻuhi naʻá ku loto ke lotu ʻi he founga totonú, naʻe akoʻi ai au ʻe ha kaumeʻa ki he meʻa naʻe anga-maheniʻaki hono ui ko e Lotu ʻa e ʻEikí, pe ko ʻEmau Tamaí. (Mātiu 6:9-13) Ka naʻe ʻikai ke fakamatalaʻi ʻe ha taha ia ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e lotú. Ko ia ʻi he hangē tofu pē ko ia naʻá ku fai ʻi heʻeku ngaahi lotu ʻi he lotu-Putá, naʻá ku toutou leaʻaki pē ia ʻo ʻikai mahinoʻi ʻa e meʻa naʻá ku leaʻakí.

Nofo Mali Palopalemaʻia

Naʻá ku mali ʻi he 1981. ʻI he taʻu nai ʻe taha ki mui ai, naʻá ku papitaiso fakatouʻosi ai mo hoku malí, ʻi hono afuhi ʻe ha faifekau ʻa e vai ʻi homa ʻulú. ʻI he taimi ko ení, naʻá ku maʻu ʻa e ngāue ʻe ua, ko ha ʻapi lelei, mo ha founga moʻui fiemālie—ko e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ʻaupito te u maʻu ʻi Kemipōtia. Neongo ia, naʻe ʻikai te u fiefia. Naʻe hoko ʻa e ngaahi palopalema ʻi heʻema nofo malí, pea naʻe ʻikai tokoni ʻa ʻema ō ki he lotú. Naʻe ʻikai foki tokoni ʻa ʻeku tōʻongá, he naʻá ku pelepaʻanga, ifi, inu tōtuʻa pea toe ʻalu mo e kakai fefine kehe. Kae kehe, naʻe fakahohaʻasi au ʻe hoku konisēnisí, pea naʻá ku veiveiua lahi pe ʻe faifai ange peá u taau ki hēvani, he ko e feituʻu ia naʻe tala mai ʻoku ʻalu ki ai ʻa e kakai leleí ʻi heʻenau maté.

ʻI he 1987, naʻá ku fokotuʻutuʻu ai ke lava ʻo haʻu ki Nuʻu Sila ʻa ʻeku faʻeé mo hoku tuofefiné, pea naʻá na nofo mo kimaua ʻi ha taimi. ʻI heʻena mavahé, naʻá ku mavahe ai pē mo au, ʻo mau hiki kimautolu ki ʻOkalani.

Faifai Pē ʻOu Ako Tohi Tapu

ʻI heʻeku mavahe mei ha ʻapi ʻo hoku kaumeʻa, naʻá ku fetaulaki ai mo e ongo tangata naʻá na malanga fale-ki-he-fale. Ko e taha ʻo kinaua ko Bill, naʻá ne ʻeke mai kiate au, “ʻOkú ke ʻamanaki ke ʻalu ki fē ʻi hoʻo maté?” “Ki hēvani,” ko ʻeku talí ange ia. Naʻá ne fakahaaʻi mai leva mei he Tohi Tapú ko e toko 144,000 pē ʻoku ō ki hēvaní, ʻa ia te nau pule mai ai ko e ngaahi tuʻi ki he māmaní. Naʻá ne toe tala mai ko e foʻi māmaní ʻe nofoʻi ia ʻe he laui miliona ʻo e kakai manavahē-ʻOtua pea ʻe liliu ia ki ha palataisi. (Fakahā 5:9, 10; 14:1, 4; 21:3, 4) ʻI he kamatá, naʻe fakaʻitaʻi au ʻe he akonakí ni, he naʻe fepaki ia mo e meʻa naʻe akoʻi kiate au ki muʻá. Neongo ia, ʻi hoku lotó, naʻe maongo kiate au ʻa e sio ki he ʻiloʻi lelei ʻe he ongo tangatá ʻa e Tohi Tapú pea mo ʻena anga-mokomokó. Ko hono moʻoní, naʻá ku fakatomala ʻi he ʻikai te u ʻeke ange kia kinaua ʻa e hingoa ʻo e lotu ʻokú na kau ki aí.

ʻI ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻá ku ʻaʻahi ai ki haku kaumeʻa ʻa ia naʻe ako Tohi Tapu ʻene fānaú mo ha ongo meʻa ko Dick mo Stephanie. Ko ʻena tohi akó ko ha polosiua naʻe fakakaveinga ko e Moʻui Fiefia ʻi he Māmani ʻo Taʻengata! Naʻá ku kamata lau ia ʻo ʻiloʻi naʻe ʻuhinga lelei ʻaupito. Naʻá ku toe ʻiloʻi ai ko e ongo meʻá ko e ongo Fakamoʻoni ʻa Sihova. Naʻe haʻu leva ki heʻeku fakakaukaú ʻoku pau pē ko e ongo tangata naʻá ku fetaulaki mo iá ko e ongo Fakamoʻoni foki mo kinaua, he naʻe fehoanaki ʻa e meʻa naʻá na leaʻakí mo e meʻa ʻi he polosiuá.

ʻI he vēkeveke ke ʻilo lahi angé, naʻá ku fakaafeʻi ʻa Dick mo Stephanie ki hoku ʻapí, ʻa ia naʻá ku nafuiʻaki ai kinaua ʻa e ngaahi fehuʻi Fakatohitapu. Naʻe ʻeke mai ki mui ai ʻe Stephanie pe ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá. Naʻá ne fakahaaʻi mai ʻa e Sāme 83:18, ʻa ia ʻoku pehē ai: “ʻIo, ko ho huafa ko Sihova ʻoku hope atu ʻi mamani katoa.” Naʻe maongo ʻa e konga Tohi Tapu ko iá ki hoku lotó, pea naʻá ku kamata ai ke ako Tohi Tapu tuʻumaʻu. Ko La ʻa e taʻahine Lāosi naʻá ku nonofo mo ia he taimi ko iá, naʻe kau mo ia ʻi he akó. ʻI he taimi ko ení, naʻá ku toe fokotuʻutuʻu ai ke haʻu mo hoku tokouá mo hono malí. ʻI heʻena tūʻuta ʻi Nuʻu Silá, naʻá na kamata ako Tohi Tapu foki mo kinaua mo e Kau Fakamoʻoní.

ʻIkai fuoloa mei ai, naʻe tuku ai ʻeku ako mo La koeʻuhi naʻá ma hiki ki ʻAositelēlia ke ngāue ai. Neongo naʻá ma tokangataha ki he ngāue paʻangá, naʻe kamata ke ma ongoʻi ʻa e ʻikai te ma ako Tohi Tapú. Ko ia ʻi he pō ʻe taha naʻá ma kole fakamātoato ai kia Sihova ke tataki kimaua ki heʻene kakaí.

Tali ʻEma Lotú

ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ku aʻu atu ki ʻapi mei haʻaku fai ʻo e fakataú ʻoku ʻi hoku matapaá ha ongo Fakamoʻoni. Naʻá ku fakamālō fakalongolongo kia Sihova, pea naʻe toe kamata ai ʻeku ako mo La. Naʻe toe kamata ke ma maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané ʻi he Fale Fakatahaʻanga he feituʻú. Kae kehe, naʻe vave ʻeku ʻiloʻi ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá kuo pau ke u fai ha ngaahi liliu ʻi heʻeku moʻuí. Ko hono olá, naʻá ku liʻaki ʻeku ngaahi tōʻonga koví pea kosi hoku ʻulú. Naʻe fakamataliliʻi au ʻe hoku ngaahi maheni ki muʻá, ka naʻe lava ʻou mapuleʻi ʻa ʻeku ʻitá. Naʻe pau foki ke u fakatonutonu ʻa e tuʻunga ʻo ʻeku nofo malí, he naʻe ʻikai te u mali mo La, pea naʻe ʻikai te u vete fakalao mo hoku malí. Ko ia ʻi he 1990, naʻá ku foki ai mo La ki Nuʻu Sila.

Naʻá ma telefoni leva kia Dick mo Stephanie. “Sam, naʻá ku fakakaukau au heʻikai te ma toe maʻu koe!” ko e lea mai ia ʻa Stephanie. Naʻe toe hoko atu ʻema ako Tohi Tapu mo kinauá, pea ʻi he lava pē ʻeku veté, naʻá ku mali leva mo La fakataha mo ha konisēnisi maʻa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻá ma nofo ai pē ʻi Nuʻu Sila, ʻa ia naʻá ma papitaiso ʻi he fakahāhā ʻema fakatapui ki he ʻOtuá. ʻI he vēkeveke ke vahevahe atu ʻa e meʻa naʻá ku akó, naʻá ku maʻu ai ʻa e monū ʻo e ako Tohi Tapu mo ha kakai Kemipōtia mo e kakai Taileni ʻoku nofo ʻi ʻOkalani mo e feituʻu ofi aí.

Foki ki ʻAositelēlia

ʻI Mē 1996, naʻá ku foki ai mo La ki ʻAositelēlia ʻo nofo ʻi Cairns, Kuinisilani tokelau. ʻOku ou maʻu heni ʻa e monū ʻo hono fokotuʻutuʻu ʻa e ngāue fakamalanga ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Kemipōtia, Lāosi mo e kakai Taileni ʻi he feituʻu ko iá.

ʻOku ʻikai lava ke u maʻu ha fakamālō feʻunga ke fai kia Sihova ʻi heʻene ngaahi tāpuakí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa hoku uaifi fakaʻofoʻofá mo ʻema tamaiki tangata ʻe toko tolu—ko Daniel, Michael mo Benjamin. ʻOku ou toe fakamālō lahi foki ʻi hono toe tali ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú ʻe heʻeku faʻeé, ko hoku tuofefiné, ko hoku tokouá, faʻē ʻa hoku malí mo Teng Hann ko hoku kaumeʻa ʻi he kemi ʻi Tailení. ʻOku ou kei mamahi pē mo hoku fāmilí ʻi he mole ʻa ʻeku tamaí mo ʻeku faʻē-tangatá, ka ʻoku ʻikai te mau mamahi tōtuʻa. ʻOku mau ʻiloʻi ʻi he toetuʻú ʻe fakangata ʻosi ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakamaau taʻetotonu he kuohilí ʻo hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ko iá ʻo ‘ʻikai manatua, pea ʻe ʻikai te nau hake ʻi he loto ʻo ha taha.’—Aisea 65:17; Ngāue 24:15.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú ʻi ha ʻasemipilī ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ku sio ai ki ha mata hangē ʻoku ou ʻiloʻí. Ko Bill ia, ʻa ia naʻe ʻaʻahi mai kiate au ʻi he ngaahi taʻu lahi ki muʻá. “ʻOkú ke manatuʻi au?” ko ʻeku ʻeké ange ia.

“ʻIo!” ko ʻene talí mai ia. “Naʻá ku fetaulaki mo koe ʻi Nuʻu Sila ʻi he ngaahi taʻu kuohilí peá u tala atu ai ko e toko 144,000 pē ʻoku ʻalu ki hēvaní.” Hili e ngaahi taʻu kotoa ko iá, naʻe kei manatuʻi pē au ʻe Bill. Naʻá ma fāʻofua mo talanoa fiefia, ko e ongo tokoua he taimi ko ení.

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Puipuituʻa: AFP/Getty Images

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share