LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g 1/11 p. 26-29
  • ʻOku Totonu Ke U Nofo mei he Akó?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • ʻOku Totonu Ke U Nofo mei he Akó?
  • ʻĀ Hake!—2011
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻE Lelei ke Nofo mei he Akó?
  • Ko e Hā Hono Hala ʻo e Nofó?
  • Ngaahi ʻAonga ʻo e ʻIkai ke Nofó
  • ʻOku Totonu Ke U Nofo mei he Akó?
    Ngaahi Fehuʻi ʻOku ʻEke ʻe he Toʻutupú—Tali ʻOku ʻAonga
  • Fēfē Kapau ʻOku Ou Foʻi he Akó?
    ʻEke ʻe he Toʻutupú
  • Maʻu ʻa e Lelei Taha mei he Akoʻangá
    Ko ʻEtau Ngāue Fakafaifekau ʻo e Puleʻanga—1997
ʻĀ Hake!—2011
g 1/11 p. 26-29

ʻEke ʻe he Toʻutupú

ʻOku Totonu Ke U Nofo mei he Akó?

Ko e foomu fihá ʻokú ke fakakaukau ʻoku totonu ke ke nofo ai mei he akó?

․․․․․

Ko e foomu fihá ʻoku loto hoʻo mātuʻá ke ke nofo mei aí?

․․․․․

ʻOKU tatau ʻa e ongo tali ʻi ʻolungá? Neongo kapau ʻoku pehē pea ʻokú ke kei ako, kuo ʻi ai nai ʻa e ngaahi ʻaho naʻá ke fakaʻamu ai pehē ange mai kuó u nofo. ʻE lava ke ke mahinoʻi ʻa e ngaahi fakamatala hokó?

● “ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻá ku faʻa hoko ai ʻo mātuʻaki ongoʻi mafasia ʻo ʻikai ai te u loto ke tuʻu mei he mohengá. Naʻá ku faʻa fakakaukau, ‘Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke u ʻalu ki he akó ʻo ako ʻa e ngaahi meʻa ʻe ʻikai ʻaupito te u ngāueʻaki?’”—Rachel.

● “ʻI he taimi lahi kuó u foʻi au he akó peá u loto pē ke nofo ā ʻo kumi ha ngāue. Kuó u ongoʻi naʻe ʻikai ʻaonga ʻa e akó kiate au pea naʻe mei sai ange ke u maʻu haʻaku vahe mei hoku taimí.”—John.

● “Naʻe aʻu ki he houa ʻe fā ʻa ʻeku homueká ʻi he pō! Naʻá ku mātuʻaki fihia ʻi he ngaahi ʻasainimení, ngaahi polosekí, mo e ngaahi tesí—ʻo ʻosi atu ē kae hoko mai ē—ʻou ongoʻi ai kuo ʻikai lava ke u fakahoko ia peá u loto ke u nofo ā.”—Cindy.

● “Kuo hoko kia kimautolu ha fakamanamana ʻaki ha pomu, ngaahi feinga taonakita ʻe tolu, taonakita moʻoni ʻe taha, mo e fakamālohi fakakengi. ʻI he taimi ʻe niʻihi kuo hoko pē ia ai ʻo fuʻu tōtuʻa, peá u loto ai ke nofo!”—Rose.

Kuó ke fehangahangai mo ha ngaahi pole pehē? Kapau ko ia, ko e hā ʻa e tuʻunga kuó ne ʻai koe ke ke loto ke nofo ai mei he akó?

․․․․․

Mahalo pē ʻokú ke palani fakamātoato he taimí ni ke nofo. Neongo ia, ʻe lava fēfē ke ke tala ʻokú ke nofó koeʻuhi kuo taimi ke ke fai pehē pe koeʻuhi ʻokú ke foʻi pē ʻi he akó pea loto ke nofo?

ʻE Lelei ke Nofo mei he Akó?

ʻOkú ke ʻilo ʻi he ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻoku anga-maheniʻaki ki ha talavou ke maʻu tohi fakamoʻoni ako hili ʻa e vahaʻa taimi ko e taʻu ʻe nima ki he valu ʻo e akó? ʻI he ngaahi fonua kehé, ʻoku ʻamanekina ai ʻa e kau akó ke nau ako ai pē ʻi he taʻu ʻe hongofulu ki he tahaua. Ko ia, ʻoku ʻikai ha taʻu pau pe foomu pau ʻoku ngāueʻaki tatau ki he tokotaha kotoa takatakai ʻi he māmaní.

Tānaki atu ki aí, ko e ngaahi fonua pe ngaahi vahefonua ʻe niʻihi ʻoku fakaʻatā nai ai ha tokotaha ako ke ne fai ʻa e niʻihi pe ko e kotoa ʻo ʻene ngaahi kalasí mei ʻapi, ʻo ʻikai ʻalu ki ha ʻapiako anga-maheni. Ko e kau ako ʻoku nau ako ʻi ʻapí—ʻi he fakaʻatā mo e felotoi mo ʻenau mātuʻá foki—ʻoku ʻikai ke nau nofo mei he akó.

Kae kehe, kapau ʻokú ke fakakaukau ke fakangata hoʻo akó ki muʻa ke ke maʻu tohi fakamoʻoni akó—ʻi he ako anga-mahení pe ako ʻi ʻapí—ʻoku fiemaʻu ke ke fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi hokó:

Ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe he laó? Heʻikai lelei ke nofo, kapau ko e fai peheé ʻokú ke tukunoaʻi ai ʻa e akonaki ʻa e Tohi Tapú ke “anganofo . . . ki he ngaahi pule ʻoku maʻolunga” peá ke nofo ki muʻa ʻi he foomu ko iá, ko hoʻo nofó ia.—Loma 13:1.

Kuó u lavaʻi ʻeku ngaahi taumuʻa fakaeakó? Heʻikai lelei ke nofo, kapau ko e fai peheé te ke nofo ai ki muʻa ke ke aʻusia ʻa e ngaahi taumuʻa fakaeako naʻá ke fili mo hoʻo ongo mātuʻá, ko hoʻo nofó ia.

Ko e hā ʻeku ngaahi taumuʻa ki he nofo mei he akó? Tokanga ki haʻo kākaaʻi pē koe. (Selemaia 17:9) Ko ha hehema fakaetangata ia ke fai ha ngaahi fakaʻuhinga lelei ki ha ngaahi tōʻonga siokita.—Semisi 1:22.

Hikiʻi heni ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ʻokú ke maʻu nai ki hono fakangata teʻeki ai ke ʻosi hoʻo akó.

․․․․․

Hikiʻi heni ha ngaahi ʻuhinga siokita ki he nofo mei he akó.

․․․․․

Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei naʻá ke hiki? Ngalingali ko ha ongo ʻuhinga nai ʻe ua ke tokoni ki hono poupouʻi fakapaʻanga ho fāmilí pe ke kau ai ʻi ha ngāue pole. Ko e ngaahi ʻuhinga siokitá nai ke fakaʻehiʻehi mei ha ngaahi tesi pe ke hao ʻi ha homueka. Ko e polé ke ʻiloʻi ʻa hoʻo taumuʻa tefitó—ko e ʻuhinga lelei pe siokita?

Toe sio ki he ngaahi poini naʻá ke hikiʻí, pea fakafuofua faitotonu mei he 1 ki he 5 ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻokú ke loto ai ke nofo mei he akó (1 fakahaaʻi ai ʻa e ʻuhinga ʻikai loko mahuʻingá, 5 ʻuhinga mahuʻinga tahá). Kapau ʻokú ke nofó ke hao pē mei he ngaahi palopalemá, ngalingali te ke hokosia ha meʻa fakaʻohovale.

Ko e Hā Hono Hala ʻo e Nofó?

Ko e nofo mei he akó ʻoku hangē ia ha puna mei ha lēlue ki muʻa ke ke aʻu ki he feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí. ʻOku ʻikai nai fakafiemālie ʻa e heka ʻi he lēlué pea anga-kovi ʻa e kau pāsesé. Ka ʻo kapau te ke puna mei he lēlué, heʻikai te ke aʻu ki he feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí pea ngalingali ʻe fakatupunga ai haʻo lavea lahi. ʻOku pehē pē, kapau te ke nofo mei he akó, heʻikai nai te ke aʻusia hoʻo ngaahi taumuʻa fakaeakó, pea ʻe fakatupunga nai ai kiate koe ʻa e ngaahi palopalema he taimi pē ko iá mo taimi lōloa fakatouʻosi, hangē ko ení:

Ngaahi palopalema he taimi pē ko iá Ngalingali te ke ʻilo nai ʻoku faingataʻa ange ke maʻu ha ngāue, pea kapau te ke maʻu ha ngāue, ngalingali ʻe totongi māʻulalo ange ia ʻi he ngāue naʻá ke mei maʻu nai kapau naʻá ke fakakakato hoʻo akó. Ke tokoni ki ha tuʻunga tefito ʻo e moʻuí, ʻe pau leva nai ai ke ke ngāue ʻi he ngaahi houa lōloa ange ʻi he ngaahi ʻātakai ʻoku ngalingali ʻe aʻu ʻo ʻikai loko lelei ʻi ho ʻātakai fakaeako lolotongá.

Ngaahi pole taimi lōloa ʻOku hā mei he fakatotoló ko e faʻahinga ʻoku nofo mei he akó ʻoku ngalingali ange te nau mahamahaki ange, maʻu fānau ʻi ha taʻu siʻi, iku ki pilīsone, pea pau ke fakafalala ki he ngaahi polokalama tokoni fakapuleʻangá.

Ko e moʻoni, ko hono fakakakato ʻa e akó ʻoku ʻikai ko ha fakapapauʻiʻanga ia te ke hao ai mei he ngaahi palopalema ko iá. Ka ko e hā ke ʻai ai ke ke faingataʻaʻia noaʻia ʻi he nofo mei he akó?

Ngaahi ʻAonga ʻo e ʻIkai ke Nofó

Ko e moʻoni, kapau kuó ke toki ʻosi tō ʻi ha tesi naʻe fai pe maʻu ha ʻaho faingataʻa ʻi he ʻapiakó, te ke loto nai ke nofo—ko ha ngaahi palopalema pē ʻi he kahaʻú ʻe hā ngali ʻikai loko mahuʻinga nai ia ʻi he fakahoa ki ho tuʻunga kovi lolotongá. Ka ki muʻa ke ke fai ha fili “faingofuá,” fakakaukau ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe he kau ako naʻe lave ki ai ki muʻá fekauʻaki mo e founga naʻa nau maʻu ʻaonga ai koeʻuhi ko e ʻikai ke nau nofo mei he akó.

● “Kuó u ako e kātakí, ke hoko ʻo mālohi fakaefakakaukau. Kuó u toe ako ai kapau ʻokú ke loto ke maʻu ha taimi lelei ʻi hono fai ha meʻa, kuo pau ke ke ʻai ia ke hoko. ʻI he kei akó, kuó u fakaleleiʻi ai ʻeku ngaahi pōtoʻi fakaeʻātí, ʻa ia te u ngāueʻaki ʻi he taimi te u maʻu tohi fakamoʻoni ako aí.”—Rachel.

● “ʻOku ou ʻiloʻi he taimí ni kapau te u ngāue mālohi, ʻe lava ke u aʻusia ʻeku ngaahi taumuʻá. ʻOku ou toʻo ha koosi ako fakatekinikale ʻaonga ʻaupito ʻi he kolisí ʻa ia ʻe tokoni ki hono ʻai au ke u paasi ki he ngāue ʻoku ou saiʻia aí ke hoko ko ha ʻenisinia mīsini pulusi.”—John.

● “Ko e akó kuo fakaleleiʻi ai ʻeku malava ke solova ʻeku palopalemá, ʻi he loki akó pe ʻi ha feituʻu kehe. Ko hono ʻiloʻi ʻa e ngaahi founga ke fekuki ai mo e ngaahi pole fakaʻakatēmiká, fakasōsialé, mo e fakaesinó kuo tokoniʻi moʻoni ai au ke u matuʻotuʻa.”—Cindy.

● “Ko e akó kuo tokoni ia ki hono teuteuʻi au ki he ngaahi pole ʻo e ʻātakai fakaengāué. Pehē foki, kuó u fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga lahi naʻe pau ai ke u sivisiviʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ki heʻeku tuí, ko ia ko e ʻi he akó kuo fakaivimālohiʻi ai ʻeku ngaahi tuipau fakalotú.”—Rose.

Naʻe tohi ʻe Tuʻi Solomone poto: “Oku lelei hake ae ikuaga o ha mea i hono kamataaga: bea oku lelei lahi aia oku loto faa kataki iate ia oku loto fielahi.” (Koheleti 7:8, PM) Ko ia ʻi he ʻikai ke nofó, ngāue anga-kātaki atu lolotonga ʻa e ngaahi palopalema ʻokú ke fehangahangai mo ia ʻi he akó. Kapau te ke fai pehē, te ke ʻilo ai ko e ikuʻanga ʻi he hili iá ʻe lelei ʻaupito ia kiate koe.

KE FAKAKAUKAU KI AI

● ʻE lava fēfē ke tokoniʻi koe ʻe hono maʻu ʻa e ngaahi taumuʻa taimi nounoú ke ke ngāueleleiʻaki ho taimi ʻi he ʻapiakó?

● Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ke ke maʻu nai ha fakakaukau fekauʻaki mo e faʻahinga ngāue te ke saiʻia ke maʻu hili hoʻo nofo mei he akó?

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 27]

MEʻA ʻOKU LEAʻAKI ʻE HO TOʻUMEʻÁ

“Ko e ʻapiakó ʻa e feituʻu naʻá ku ako ai ke saiʻia ʻi he ngaahi tohí. Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ia ke malava ʻo mahinoʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongoʻi ʻa ha taha fakafou ʻi he lautohí.”

“Naʻá ku faʻa faingataʻaʻia ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi meʻa ke muʻomuʻá. Ka ʻikai ha akó, te u kovi ange! ʻOku tokoniʻi au ʻe he akó ke u fai pau ki ha founga tuʻumaʻu, piki maʻu ki ha taimi-tēpile, pea fai ke lava ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá.”

[Fakatātā]

Esme

Christopher

[Puha ʻi he peesi 28]

KO ʻEKU NGAAHI TAUMUʻA FAKAEAKÓ

Ko ha ngāue tefito ʻo e akó ke teuʻi ai koe ke maʻu ha ngāue ʻa ia ʻe tokoniʻi ai koe ke ke tokangaʻi pē ʻe koe koe peá ke tokonaki maʻa ha fāmili pē nai ʻe faifai ange peá ke maʻu. (2 Tesalonaika 3:10, 12) Kuó ke fakapapauʻi ʻa e faʻahinga ngāue ʻokú ke fiemaʻú mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai koe ʻe ho taimi ʻi he akó ke teuteu ki aí? Ke tokoniʻi koe ʻi he fakapapauʻi pe ʻoku tataki koe ʻe hoʻo akó ʻi he feituʻu totonú, tali ʻa e ngaahi fehuʻi hokó:

Ko e hā hoku ngaahi mālohingá? (Hangē ko ení, ʻokú ke fengāueʻaki lelei mo e kakaí? ʻOkú ke fiefia ʻi hono ngāueʻaki ho ongo nimá, ʻi hono faʻu pe monomono ha ngaahi meʻa? ʻOku lelei ʻa hoʻo ʻanalaiso mo solova ʻa e ngaahi palopalemá?)

․․․․․

Ko e hā ʻa e ngaahi ngāue ʻe lava ke u fai ʻa ia ʻe malava ai ke u ngāueʻaki hoku ngaahi mālohingá?

․․․․․

Ko e hā ʻa e ngaahi faingamālie fakangāue ʻoku ala maʻu ʻi he feituʻu ʻoku ou nofo aí?

․․․․․

Ko e hā ʻa e ngaahi kalasi ʻoku ou toʻo he taimí ni ʻa ia ʻe teuʻi ai au ke u maʻu ha ngāue?

․․․․․

Ko e hā ʻa e ngaahi fili fakaeako ʻoku ou lolotonga maʻu ʻa ia ʻe tokoniʻi ai au ke aʻusia ola lelei ange ai ʻeku ngaahi taumuʻá?

․․․․․

Manatuʻi, ko hoʻo taumuʻá ke maʻu tohi fakamoʻoni ako fakataha mo ha tuʻunga fakaako ʻe lava ke ke ngāueʻaki. Ko ia ʻoua ʻe fuʻu tōtuʻa ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻo hoko ai ko ha tokotaha ʻāvangā ako—ko ha tokotaha ʻoku nofo taʻengata “ʻi he lēlué” koeʻuhí pē ke toi mei he ngaahi fatongia ʻo e hoko ko ha tokotaha lahi.

[Puha ʻi he peesi 29]

KO HA NOUTI KI HE MĀTUʻÁ

“Ko e fakapiko atu ʻeku kau faiakó!” “ʻOku fuʻu lahi ʻeku homueká!” “ʻOku ou fāinga pē ke paasi ʻi he ngaahi fōmú—ko e hā ka toe feinga ai?” Koeʻuhi ko e ngaahi ongoʻi feifeitamaki peheé, ʻoku fakataueleʻi ai ʻa e toʻutupu ʻe niʻihi ke nofo mei he akó ki muʻa ke nau maʻu ʻa e ngaahi pōtoʻi te nau fiemaʻu ke maʻu ai ha moʻuí. Kapau ʻoku loto ho fohá pe ʻofefiné ke nofo mei he akó, ko e hā ʻe lava ke ke faí?

Sivisiviʻi hoʻo fakakaukau tonu ki he akó. Naʻá ke vakai ki he akó ko ha fakamole taimi—ko ha ‘tautea ngāue pōpula’ kuo pau ke ke kātekina kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho ʻe lava ke ke tuli ai ki ha ngaahi taumuʻa mahuʻinga angé? Kapau ko ia, ko hoʻo fakakaukau ki he akó ʻe tapua atu nai ia ʻi hoʻo fānaú. Ko e moʻoni, ko ha ako lelei ʻe tokoniʻi ai kinautolu ke maʻu ʻa e “boto mooni moe iloilo”—ko e ongo ʻulungaanga ʻe fiemaʻu kia kinautolu koeʻuhí ke nau hoko ai ko e kakai lalahi lavameʻa.—Palovepi 3:21, PM.

Tokonaki ʻa e ngaahi meʻangāue. Ko e niʻihi ʻa ia ʻe lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi maaka lelei angé ʻoku ʻikai pē ke nau ʻilo ʻe kinautolu ia ʻa e founga ke ako aí—pe ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻe kinautolu ʻa e ʻātakai feʻungamālie ki aí. Ko ha feituʻu lelei ki he akó ʻe kau nai ai ha tesi ʻoku ʻikai ke felekeu fakataha mo e maama feʻunga mo e ngaahi meʻangāue fekumi. ʻE lava ke ke tokoniʻi hoʻo kiʻi tamá ke ne fai ha laka ki muʻa—tatau pē ʻi he meʻa fakamāmaní pe fakalaumālié—ʻaki hono tokonaki ʻa e ako mo e feituʻu totonu ke fai ai ʻa e fakalaulauloto ki ha ngaahi fakakaukau mo e ngaahi vakai foʻou. —1 Timote 4:15.

Kau ki ai. Vakai ki he kau faiakó mo e kau faifaleʻi tatakí ko hoʻo ngaahi faʻahi, ʻo ʻikai ko ho ngaahi fili. Feʻiloaki mo kinautolu. ʻIlo honau hingoá. Talanoa kia kinautolu fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi pole ʻa hoʻo kiʻi tamá. Kapau ʻoku fāinga hoʻo kiʻi tamá mo hono ʻū māká, feinga ke fakapapauʻi ʻa e tupuʻangá. Ko e fakatātaá, ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo kiʻi tamá ko e tuʻu-ki-muʻa ʻi he akó ʻe ʻai ai ia ko ha tāketi ʻo e ngaohikoviá? ʻOku ʻi ai ha palopalema mo ha faiako? Fēfē ʻa e ngaahi lēsoní? ʻOku totonu ke fakaʻaiʻai hoʻo kiʻi tamá ʻe he silapá, ʻo ʻikai ke lōmekina ʻe he meʻa ko iá. Ko ha toe meʻa ʻe ala hoko: ʻOku ngali ʻi ai ha tupuʻanga fakaesino ʻikai ha ʻilo ki ai, hangē ko e kovi ʻa e sió pe ko ha uesia ʻa e malava ke akó?

Ko e lahi ange hoʻo kau ki he ako ʻa hoʻo kiʻi tamá, fakamāmani mo fakalaumālie fakatouʻosi, ko e faingamālie lelei ange ia hoʻo kiʻi tamá ki he lavameʻá.—Palovepi 22:6.

[Fakatātā ʻi he peesi 29]

Ko e nofo mei he akó ʻoku hangē ia ha puna mei ha lēlue ki muʻa ke ke aʻu ki he feituʻu ʻokú ke ʻalu ki aí

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share