Mohé ʻOku Mahuʻinga Fēfē Ia?
● ʻOku fakahaaʻi ʻi he ngaahi fakatotolo ki mui ní ko e tokotaha ʻAmelika Tokelau anga-mahení ʻoku mohe he taimí ni ʻi he vahaʻa ʻo e houa ʻe fitu ki he fitu mo e konga he pō. ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e mohé? Lolotonga ʻa e mohé, ʻokú ke fou ai ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e mohé ʻoku ui ko e tateka vave holo ʻa e matá ʻi he miniti ʻe 60 ki he 90 kotoa pē ʻi he poó kotoa. Lolotonga ʻa e ngaahi tuʻunga ko ení, ʻoku longomoʻui ange ai ʻa e ʻutó, pea ʻoku tui ʻa e kau fakatotoló ʻokú ne fakahoko ha faʻahinga fakalelei ʻiate ia pē. ʻOku pehē ʻe he kau mataotao ʻe niʻihi ko e taimi ʻoku uesia ai ʻa e mohé pea ʻikai toe lava ʻo mohé, ʻokú ne uesia hokohoko ʻa e sinó. ʻOku uesia ai ʻa e ngāue ʻa e ʻutó, ʻo iku ai ki he ʻikai ke ngāue lelei pea mo e ngaahi mahaki fakaesino lahi kehe.
Ko e ngaahi meʻa hangē ko e kefiní ʻe lava ʻi ha taimi nounou ke ne poloka ʻa e komipauni kemikale ʻokú ne fai ʻa e fakaʻilonga ʻi he fiemaʻu ke mohé. Neongo ia, ko hotau ʻutó ʻoku ʻi ai ha meʻa fakanatula ʻokú ne fakatupunga ke hoko ʻa e mohé ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke maʻu ai ʻe hotau sinó ha mohe feʻungá, ʻo iku ai ki he meʻa kuo ui ko e fanga kiʻi mohe. Fakatatau ki he lau ʻa e Toronto Star, “tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻokú ke faí, ko ho foʻi ʻuto ʻikai fiu he mohé ʻe foki ia ʻi he taimi ki he taimi ki he ʻuluaki tuʻunga ʻo e mohé ʻi he vahaʻa ʻo e sekoni ʻe hongofulú ki he laka siʻi pē ʻi ha miniti ʻe taha ʻi ha taimi.” Sioloto atu ki haʻo fakaʻuli ʻi ha kā ʻi he maile ʻe 30 (kilomita ʻe 48) ʻi he houa pea hokosia ai ha kiʻi mohe sekoni ʻe hongofulu. Lolotonga e taimi ko iá, kuó ke ʻosi fononga ai ʻo laka hake ʻi he lōloa ʻo ha malaʻe ʻakapulu. ʻIkai ko ia pē, ko hono feilaulauʻi ʻa e mohe naʻe fiemaʻú ʻe lava ke ne fakavaivaiʻi ho sisitemi maluʻí, he ko e lolotonga ʻa e mohé ʻoku faʻu ai ʻe he sinó ʻa e fanga kiʻi sela lama ʻokú ne tauʻi ʻa e fanga kiʻi siemu fakatupu mahakí. Lolotonga ʻa e mohé ʻoku toe faʻu ai ʻe hotau sinó ʻa e hōmone lepitiní, ʻa ia ʻoku tokoni ia ki hono puleʻi hotau uʻá. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻe he sinó ʻa e mohé ʻo lahi tatau pē mo ʻene fiemaʻu ʻa e fakamālohisinó mo e meʻakai totonú.
ʻOku kaihaʻasi meiate koe ʻe he ngāue lahi angé ʻa e mohe ʻoku fiemaʻu lahí? Fēfē ʻa e loto-moʻua mo e hohaʻa ʻi he moʻuí fekauʻaki mo e meʻa kuó ke tuku tauhi ki he kahaʻú? Naʻe fakamatala ʻa e poto ko Tuʻi Solomoné ʻi he taimi ʻe taha ʻo pehē: “ʻOku melie ʻa e mohe ʻa e tangata ngaue, pe ʻoku siʻi ʻene kai pe ʻoku lahi: ka ko e topono fau ʻa e koloaʻia ʻa ia ʻoku ʻikai te ne mamohe ai.”—Koheleti 5:12.