Kuo Pau ke Tau Misi
ʻOKU ʻI AI haʻo ngaahi misi? ʻOku ala falala ke pehē ʻoku ʻi ai, koeʻuhí he ko kitautolu kotoa ʻoku tau misi ʻi heʻetau mohé, ʻo aʻu ai pē kapau ʻoku tau taukaveʻi ʻoku ʻikai. Kuo fakafuofua ʻoku lahi hake he pēseti ʻe 95 ʻa e kotoa ʻo e ngaahi misi ʻoku ʻikai ke manatuʻí. Ko e hā ʻa e ngaahi misi ʻokú ke manatuʻí? Ko hono moʻoní, ko e ngaahi misi ko ia ʻoku tau faʻa manatuʻí ʻa e niʻihi ko ia ʻoku hoko pē ki muʻa pea tau ʻaá.
Kuo ʻilo ʻe he kau fakatotolo misí ko e mohé ko ha tuʻunga hokohoko ia ʻa ia ʻoku maʻu tahá, ʻi he ngaahi houa siʻi ki muʻá pea toki fakaʻaaki ngofua ʻamui ange. ʻOku hoko ʻa e misí ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi taimi ʻoku tateka vave holo ai ʻa e matá, ʻoku ui ko e mohe REM. ʻOku fakavahaʻaki ʻeni ʻa e mohe ʻikai-REM. Ko e takai taki taha ʻa e mohe ʻikai-REM/REM ʻoku ʻosi ia ʻi he miniti nai ʻe 90, pea ko e ngaahi takai ko ʻení ʻoku toe fai ia ʻo liunga nima pe ono ʻi he lolotonga ʻa e poʻulí, pea ko e taha fakaʻosí ʻoku hoko ia ki muʻa pē pea tau ʻaá.
Ko ha hala ia ke fakakaukau ʻoku ʻi ha tuʻunga tōlalo ʻa e ngāue ho ʻutó lolotonga ʻa e mohé. Kuo ʻiloʻi ʻoku longomoʻui ange ʻa e ʻutó lolotonga e misí ʻi ha ngaahi tuʻunga ʻāʻā ʻe niʻihi, tukukehe pē ʻa e ngaahi niuloni ʻe niʻihi ʻi he hokoʻanga ʻo e muiʻi-ʻutó mo e filo silivá, ʻa ia ʻoku nau felāveʻi mo e tokangá pea mo e manatú. Ko e ngaahi meʻá ni ʻoku hā ʻoku nau mālōlō ʻi he lolotonga ʻo e mohe REM. Ka ʻi he lahi tahá, ko e ngaahi sela neave ʻi he ʻutó ʻoku nau fetuʻutaki hokohoko fakaesela.
Ko hotau ʻutó ko ha konga fihi fakaofo ia ʻo e sinó fakataha mo e ngaahi ʻelemēniti ʻe laui piliona ʻa ia ʻoku nau fakatupu ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻoku fakafuofua ki he fakaʻilonga ʻe teau ki he uangeau pe tolungeau ʻi he sekoni. ʻOku lahi hake ʻa e ngaahi ʻelemēniti ʻi he ʻuto ʻo e tangata ʻe toko tahá ʻi he tokolahi ʻo e kakai ko ia ʻi he māmaní. ʻOku fakafuofua ʻe he kau fakatotolo ʻe niʻihi ʻoku ʻi he foʻi ʻutó ʻa e ngaahi ʻelemēniti mei he 20 pilioná ki he lahi hake ʻi he 50 piliona. ʻOku fakapapauʻi ʻe heʻene fihí ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he tokotaha-tohi Tohitapu ko Tēvitá ʻo kau ki he sino ʻo e tangatá: “Te u fakafetaʻi kiate koe; hono kuo fakangeingei mo fakaofo hoku ngaohi e. Ko hoʻo ngaahi ngaue ko e koto fakaofo pe.”—Sāme 139:14.
Ko e Maama ʻo e Ngaahi Misi
Lolotonga ʻetau ʻaá, ʻoku fetuku maʻu pē ʻe hotau ngaahi ongoʻanga ʻe nimá ʻa e fakamatala mo e ngaahi ʻata ki he ʻutó, ka ʻi he lolotonga ʻo e mohé ʻoku ʻikai pehē ʻeni ia. ʻOku fakatupu ʻe he ʻutó ia ʻa e ngaahi ʻata ʻi loto ʻiate ia pē ʻo taʻekau ai ha tokoni ʻa e ngaahi ongoʻangá. Ko ia ai, ko e ngaahi meʻa ʻoku tau sio ki ai ʻi he ngaahi misí mo e ngaahi tōʻonga ʻoku hoko kiate kitautolu ʻi aí ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hangē ia ha ʻāveá. ʻOku ʻai ʻe he meʻá ni ia ʻo hā ʻoku malava pē ke tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi lao fakanatulá, hangē ko e puna ʻo hangē ko Peter Pan pe ko e tō mei ha lilifa kae ʻikai lavea. ʻE fakakeheʻi nai ʻa e taimí ia ko ia ai ko e taimi ʻi he kuohilí ʻoku hā ko e taimi lolotongá ia. Pe ʻo kapau ʻoku tau feinga ke hola mamaʻo, ʻoku ʻikai hā ia ʻoku tau lava ʻo mapuleʻi ʻetau ngaʻunú—ʻoku ʻikai fie ngaue hotau ongo vaʻé. Ko e ngaahi meʻa ʻoku maongo mālohi kiate kitautolú mo e ngaahi meʻa ʻoku tau hokosia ʻi he lolotonga ʻo e taimi ʻoku tau ʻā aí, ko e moʻoni ʻoku lava ke ne uesia ʻetau ngaahi misí. Ko e tokolahi kuo nau aʻusia ʻa e fakamamahi fakalilifu ʻi he taú ʻoku ʻikai faingofua ke ngalo ʻiate kinautolu, pehē foki ki he ʻikai lava ke ngalo ʻi he niʻihi ʻa e ongoʻi ʻi hono ʻohofi ʻe ha taha faihia. Ko e ngaahi meʻa ʻoku hokosia fakahohaʻa pehē ʻi he lolotonga ʻo ʻetau ʻaá ʻoku lava ke toe ʻasi mai ia ʻi heʻetau ngaahi misí, ʻo fakatupunga ai ʻa e ngaahi misi fakamanavahē. Ko e ngaahi meʻa anga-maheni ʻoku ʻi hotau ʻatamaí ʻi he taimi ʻoku tau ʻalu ai ʻo mohé ʻoku lava ke eʻa hake ia ʻi heʻetau ngaahi misí.
ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau feinga ai ke solova ha palopalema, ʻoku hoko mai kiate kitautolu ʻa e fakaleleiʻangá ʻi he lolotonga ʻetau mohé. ʻOku lava ke hā mei he meʻá ni ʻoku ʻikai ko e kotoa ʻo e mohé ʻoku kau ki ai ʻa e misí. Ko hano konga ʻona ko e fakakaukaú.
ʻOku fakamatala ʻi ha tohi fekauʻaki mo e ngaahi misí pea mo hotau ʻutó: “Ko e tuʻunga lahi taha ʻo e ngāue ʻa e ʻatamaí ʻi he mohé ʻoku ʻikai ko e misi ka ko e fakakaukau. Ko e mohe fakakaukaú ʻoku ʻikai ke ō fakataha ia mo e ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo e ongoʻangá pea ʻoku ʻikai ke ngali kehe. ʻOku hehema ia ke hoko noa pē, ʻo faʻa kau ki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko moʻoni ʻi he moʻuí ʻi he ʻaneafí pe ʻi he ʻapongipongí, pea ʻoku taʻeoli, hoko noa pē, mo toutou hoko.”
ʻOku pehē ʻe he kakai ia ʻe niʻihi ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi pōpoaki makehe kiate kinautolu ʻi he ngaahi meʻa ko ia ʻi heʻenau ngaahi misí. ʻOku nau tauhi ha kiʻi pepa ʻi honau veʻe mohengá ke lava ke nau hiki ʻenau ngaahi misí he taimi te nau ʻā aí, koeʻuhi pē ke fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi misí. Fekauʻaki mo e ʻaonga ʻo e ngaahi tohi ko ia ʻoku feinga ke ʻomai ʻa e ʻuhinga ki he ngaahi fakaʻilonga fakaemisí, ʻoku pehē ʻi he tohi ko e The Dream Game ʻa Ann Faraday: “Ko e ngaahi tohi misi ko ia ʻokú ke sio ai ki he ngaahi ʻuhinga ʻo e ngaahi kaveinga fakaemisí mo e ngaahi fakaʻilongá ʻoku taʻeʻaonga, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau tukufakaholo pe naʻe makatuʻunga ʻi he ngaahi lau fakafuofua fakaʻatamai fakaeonopooní.”
Koeʻuhi ʻoku hā ngali ʻoku tupu tefito ʻa e ngaahi misí ʻi loto ʻi he foʻi ʻutó, ʻoku ʻikai ʻuhinga lelei ia ke fakakaukau ʻoku nau maʻu ha ngaahi pōpoaki makehe kiate kitautolu. ʻOku totonu ke tau vakai kiate kinautolu ko ha ngaahi ngāue anga-maheni pē ia ʻa e ʻutó ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi ia ke tuʻumaʻu ʻi ha tuʻunga moʻui lelei.
Kae fēfē ʻa kinautolu ko ia ʻoku nau pehē naʻa nau misi ki he mate ʻa ha kāinga pe ha kaumeʻa, pea ʻiloʻi ʻi he ʻaho hono hokó kuo mate ʻa e tokotaha ko iá? ʻIkai ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku lava ke tomuʻa tala ʻe he ngaahi misí ʻa e kahaʻú? Te tau vakai ʻi he kupu hono hokó, pe ko e hā ʻoku tekemui ʻi he ngaahi misi fakaekikité.