Vakai ʻa e Tohi Tapú
Ko ha ʻAho Māʻoniʻoni Fakauike—ʻOku Fiemaʻu Ia?
TAKATAKAI ʻi he māmaní, kuo fakamavaheʻi ai ʻe he laui miliona ʻo e kau Mosilemí, kau Siú, mo e kau Kalisitiane lau peé ʻa e ʻaho ʻe taha he uike taki taha ki he ngaahi ngāue fakalotu makehe. Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e fakatātaá, ko Ibrahim, ko ha Mosilemi faivelenga ʻa ia ʻoku ʻaʻahi ki ha fale lotu he Falaite kotoa pē ke lotu mo fanongo ai ki ha malanga ʻokú ne fakamatala: “ʻOku ou loto ke ongoʻi vāofi mo e ʻOtuá pea maʻu ha nonga.”
ʻOku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻoku fiemaʻu kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau tauhi ha ʻaho māʻoniʻoni fakauike? Ko e kī ki hono maʻu ʻa e fakaivifoʻou moʻoni fakalaumālié ko e lotu ʻi ha ʻaho tefito?
Ko ha Fokotuʻutuʻu Fakataimi
Laka hake he taʻu ʻe 3,500 kuohilí, naʻe ngāueʻaki ai ʻe he ʻOtuá ʻa e palōfita ko Mōsesé ke ne ʻomai ha ʻotu lao makehe. Ko e Lao ko iá naʻe kau ai ha fokotuʻutuʻu ki he ngaahi ʻaho ʻo e mālōlō, pe ngaahi Sāpate, ʻa ia naʻe vaheʻi makehe ia ki he lotú. Ko e ʻaho mālōlō naʻe faʻa hoko lahi tahá ko e Sāpate fakauiké. Naʻe kamata ia ʻi he tō ʻa e laʻaá he Falaité pea hokohoko atu ai kae ʻoua ke tō ʻa e laʻaá ʻi he Tokonakí.—ʻEkisoto 20:8-10.
Naʻe fiemaʻu ʻa e kakai ʻo e puleʻanga kotoa pē ke nau tauhi ʻa e ʻaho mālōlō fakauike ko iá? ʻIkai, naʻe ʻikai fiemaʻu ke nau fai pehē. Ko e Lao ʻa Mōsesé naʻe ʻoange maʻataʻatā pē ia ki he kau ʻIsilelí mo ʻenau kau ului Siú. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia Mōsese: “ʻE tauhi ʻe haʻa Isileli ʻa e Sapate . . . Ko e fakaʻilonga ia ʻi he vahaʻa oʻoku mo haʻa Isileli ke taʻengata.”a—ʻEkisoto 31:16, 17.
ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e Lao ʻa Mōsesé “ko ha ʻata ia ʻo e ngaahi meʻa ka hoko maí.” (Kolose 2:17) Ko ia ai, ko e Sāpaté ko ha konga ia ʻi ha fokotuʻutuʻu fakataimi ki he lotú naʻe fakahaaʻi ai ha fokotuʻutuʻu māʻolunga ange ʻi he kahaʻú. (Hepelū 10:1) ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻi he vakai ʻa e ʻOtuá, ko e Lao ne ʻoange ki ʻIsilelí, kau ai ʻa e fiemaʻu ke tauhi ha ʻaho Sāpate fakauiké, naʻe ngata ia ʻi he pekia ʻa Sīsuú. (Loma 10:4) Ko e hā naʻá ne fetongi iá?
Ko ha Founga Foʻou ʻo e Lotú
Ko e founga ʻo e lotú naʻe ala tali ʻe he ʻOtuá hili hono fakahoko ʻi he Lao ʻa Mōsesé ʻa ʻene taumuʻá ʻoku fakamatalaʻi mahino ia ʻi he Tohi Tapú. ʻOku kau ai ʻa e lotu ʻi ha ʻaho pau he uike taki taha?
ʻOku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ko e ngaahi fekau ʻe niʻihi ne ʻoange ki ʻIsilelí naʻe toe ngāueʻaki ia ki he faʻahinga ko ia ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. Naʻe kau heni ʻa e ngaahi fekau ke fakaʻehiʻehi mei he tauhi ʻaitolí mo e feʻauakí, pea pehē ki hono kai ʻo e totó. (Ngāue 15:28, 29) ʻOku mahuʻingá, he ko e ngaahi fekau fekauʻaki mo e Sāpate fakauiké naʻe ʻikai kau ia ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi fekau ʻa ia naʻe fiemaʻu ke talangofua ki ai ʻa e kau Kalisitiané.—Loma 14:5.
Ko e hā ha toe meʻa ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú kia kitautolu fekauʻaki mo e founga ʻo e lotu ʻa e kau Kalisitiane he ʻuluaki senitulí? Naʻa nau fakatahataha maʻu pē ke lotu, lau Tohi Tapu, fanongo ki he ngaahi malanga, mo hivaʻi e ngaahi hiva fakahīkihiki ki he ʻOtuá. (Ngāue 12:12; Kolose 3:16) ʻI he ngaahi fakataha peheé, naʻe maʻu ai ʻe he kau Kalisitiané ʻa e fakahinohino, fakaivimālohi ʻenau tuí, pea fai ai ʻa e fefakalototoʻaʻaki.—Hepelū 10:24, 25.
ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻe pehē ai ʻi he Tohi Tapú ko e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané naʻe fiemaʻu ke fai ia ʻi he Sāpaté pe ko ha ʻaho tefito kehe ʻo e uiké. Ko ia leva, ko e hā ʻoku tauhi ai ʻe he faʻahinga tokolahi ʻoku nau taku ko e kau Kalisitiané ʻa e Sāpaté ko ha ʻaho māʻoniʻoní? Ko e tōʻonga ʻo e lotu ʻi he Sāpaté naʻe hoko ia hili e kakato ʻa e Tohi Tapú pea naʻe kamata ke ʻasi ai ha ngaahi tui mo e talatukufakaholo kehekehe ʻoku ʻikai makatuʻunga he Tohi Tapú.
Naʻe toe fokotuʻu ki mui ʻe he ʻOtuá ha ʻaho fakauike ke fakatahataha ai ki he lotú? ʻIkai. Ko e sīpinga fakakātoa ki he lotu moʻoní ʻoku fakamatalaʻi fakaikiiki ia ʻi he Tohi Tapú. Kuo ʻikai ke tānaki mai ha ʻū tohi fakamānavaʻi kehe ki he Tohi Tapú. Naʻe fakamānavaʻi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ke ne tohi: “Neongo kapau ko kimautolu pe ko ha ʻāngelo mei hēvani te ne talaki atu kiate kimoutolu ha ongoongo lelei ʻoku kehe atu ia mei he ongoongo lelei naʻa mau talaki atu kiate kimoutolú, tuku ke malaʻia ʻa e tokotaha ko iá.”—Kalētia 1:8.
Lotu Fakaivifoʻou ʻOku Fakahōifua ki he ʻOtuá
Neongo naʻe tauhi fakamākukanga ʻe he kau taki lotu ʻo e ʻaho ʻo Sīsuú ha ʻaho māʻoniʻoni fakauike, ko ʻenau lotú naʻe ʻikai fakahōifua ia ki he ʻOtuá koeʻuhi naʻe fulikivanu ʻa honau lotó. Naʻa nau ʻofa ki he paʻangá pea siolalo ki he kakai lāuvale mo māʻulaló. Naʻa nau holi ke tuʻu-ki-muʻa, naʻa nau kākā, pea naʻa nau kau lahi ʻi he ngaahi feʻauʻauhi fakapolitikale ʻi honau ʻahó. (Mātiu 23:6, 7, 29-33; Luke 16:14; Sione 11:46-48) Naʻa nau taukaveʻi ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻOtuá. Neongo ia, naʻa nau liliu ʻa e Sāpaté, ʻa ia naʻe fakataumuʻa ʻe he ʻOtuá ke hoko ko ha matavai ʻo e fakaivifoʻoú, ko ha founga fakamafasia ʻo e ngaahi tuʻutuʻuni faʻu ʻe he tangatá.—Mātiu 12:9-14.
ʻOku hā mahino, ko e tauhi ʻo ha ʻaho māʻoniʻoni fakauiké ʻoku ʻikai ko ha kī tonu ia ki he lotu ʻoku fakahōifua ki he ʻOtuá. Ko e hā ʻoku fiemaʻú? Naʻe fai ʻe Sīsū ʻa e fakaafe fakamānako ko ení: “Haʻu kiate au, ʻa kimoutolu kotoa ʻoku ongosia mo mafasiá, pea te u fakaivifoʻou kimoutolu.” (Mātiu 11:28) Ko e lotu ʻa ia ʻoku makatuʻunga moʻoni ʻi he ngaahi akonaki ʻa Sīsuú ʻoku fakaivifoʻou moʻoni. ʻOku ʻatā ia mei he mālualoí pea mo e ngaahi ouau fakamafasiá.
Takatakai ʻi he māmaní, ʻoku muimui ofi ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he sīpinga lotu naʻe tōʻongaʻaki ʻe he muʻaki kau muimui ʻo Sīsuú. ʻOku maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoní ha polokalama fakauike ʻo e fakahinohino Fakatohitapu. Ko e ngaahi ʻaho ʻoku fai ai ʻenau ngaahi fakatahá ʻoku fakapapauʻi ia ʻi he ngaahi tuʻunga fakalotofonuá, ʻo ʻikai ʻi he ngaahi talatukufakaholo taʻefakatohitapú. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke ʻaʻahi ai ki ha fakataha pehē ʻi ho feituʻú ʻo ʻahiʻahiʻi tonu ai ʻa e lotu fakaivifoʻou ko ení?
[Fakamatala ʻi lalo]
a Ko e foʻi lea Fakatohitapu ko e “taʻengata” ʻoku ʻikai ʻuhinga maʻu pē iá ko e taʻehanongataʻanga. ʻOku toe lava ke ʻuhinga ia ki ha vahaʻa taimi lōloa, ʻoku ʻikai ʻiloʻi pau.
KUÓ KE FIFILI?
● Kuo pau ke ke lotu ki he ʻOtuá ʻi ha ʻaho pau ʻo e uiké?—Loma 10:4; 14:5.
● Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakatahataha ki he lotú?—Hepelū 10:24, 25.
● Ko e hā ʻa e kī ki he lotú ʻa ia ʻoku fakafiemālie moʻoní?—Mātiu 11:28.
[Saati/Fakatātā ʻi he peesi 28, 29]
(Ki he fakamatala kakato, sio ki he tohí)
TŪSITE
PULELULU
1 TUʻAPULELULU
2 FALAITE
3 TOKONAKI
4 SĀPATE