ʻAʻEVA ʻI HE HALA ʻO E FIEFIÁ
Moʻui Lelei mo e Kātaki
ʻE UESIA LAHI ʻE HA MAHAKI TAUHI PE KO HA FAINGATAʻAʻIA HA TAHA. Hili ʻa e hoko ha tangata naʻe moʻui lelei ki muʻa ko Ulf ʻo mamatea, naʻá ne pehē: “Naʻá ku loto-mafasia lahi. Ko hoku iví, mālohí mo ʻeku loto-toʻá ne mole atu . . . Naʻá ku ongoʻi ‘taʻeʻaonga.’”
ʻOku fakamanatu mai ʻi he hokosiá ni ʻoku ʻikai ke tau malava ke puleʻi kakato ʻetau moʻui leleí. Ka ʻe lava ke tau fou ʻi ha ngaahi founga fakaʻatuʻi ke fakasiʻisiʻi ʻetau mahamahakí. Kae fēfē kapau ʻoku hōloa ʻa hotau tuʻunga moʻui leleí? ʻOku ʻuhinga iá heʻikai pē ke tau toe fiefia kitautolu? ʻIkai ʻaupito, hangē ko ia te tau toki vakai ki aí. Kae ʻuluakí, tau lāulea angé ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi ʻokú ne pouaki ʻa e moʻui leleí.
HOKO ʻO “ANGA-FAKAMAʻUMAʻU [ʻI HE] NGAAHI TŌʻONGÁ.” (1 Tīmote 3:2, 11) Ko e tōʻongaʻaki ʻa e kai pe inu ʻo fuʻu hulú ʻoku kovi ki heʻetau moʻui leleí—ʻo ʻikai fakalau ki ai ʻetau fakamole fakapaʻangá! “ʻOua naʻá ke kau fakataha mo kinautolu ʻoku nau inu ʻo fuʻu lahi ʻa e uainé, ʻo kau fakataha mo kinautolu ʻoku nau kai ʻo fuʻu tōtuʻa ʻa e kakanoʻi-manú, he ʻe hoko ʻo masiva ha tokotaha faʻa konā mo kai fakaputa.”—Palōveepi 23:20, 21.
ʻOUA ʻE ʻULIʻI HO SINÓ. “Tuku ke tau fakamaʻa kitautolu mei he ʻuli kotoa pē ʻo e kakanó mo e laumālié.” (2 Kolinitō 7:1) ʻOku ʻuliʻi ʻe he kakaí honau sinó ʻi heʻenau fakateka pe ifi ʻa e tapaká pe ngāuekoviʻaki ʻa e ʻolokaholó pe faitoʻo kona tapú. Ko e fakatātaá, ko e ifi tapaká, “ʻoku taki atu ki he mahamahaki peá ne maumauʻi ʻa e meimei ʻōkani kotoa ʻo e sinó,” ko e lau ia ʻa e Senitā ki he Taʻofi mo e Maluʻi mei he Mahakí ʻa ʻAmeliká.
VAKAI KI HO SINÓ MO HOʻO MOʻUÍ KO HA MEʻAʻOFA MAHUʻINGA. “Fakafou [ʻi he ʻOtuá], ʻoku tau maʻu ai ʻa e moʻuí mo ngaue holo ai mo tau ʻi aí ni.” (Ngāue 17:28) Ko e houngaʻia ʻi he moʻoniʻi meʻa ko iá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei ha fakatamaki ʻikai fiemaʻu, pe ʻi he ngāueʻangá, fakaʻuli pe ko e fakafiefiá. Ko ha fiefia fakataimi ʻoku ʻikai tuha ia mo ha moʻui faingataʻaʻia!
MAPULEʻI ʻA E ONGOʻI TAʻEPAÚ. ʻOku felāveʻi vāofi ho ʻatamaí mo ho sinó. Ko ia fakaʻehiʻehi mei he loto-moʻua tōtuʻá, ʻita taʻemapuleʻí, meheká mo e ngaahi ongoʻi fakatupu maumau kehé. “Tuku ange ʻa e ʻitá pea liʻaki ʻa e lilí,” ko e lau ia ʻa e Saame 37:8. ʻOku tau toe lau: “ʻOua ʻaupito naʻa mou loto-moʻua ʻo fekauʻaki mo e ʻaho hono hokó, he ko e ʻaho hono hokó ʻe ʻi ai pē hono ngaahi loto-moʻua ʻoʻona.”—Mātiu 6:34.
NOFOʻAKI FAKAKAUKAU PAU. “Ko ha loto ʻoku nonga ʻokú ne ʻoatu ʻa e moʻui ki he sinó,” ko e lau ia ʻa e Palōveepi 14:30. ʻOku toe pehē ʻi he Tohi Tapú: “Ko ha loto-fiefia ko ha faitoʻo lelei.” (Palōveepi 17:22) Kuo fakamoʻoniʻi fakasaienisi eni. “Kapau ʻokú ke fiefia,” ko e lea ia ʻa ha toketā ʻi Sikotilani, “ʻe siʻisiʻi ange nai ai hoʻo mahamahakí ʻi he kahaʻú ʻi he faʻahinga ʻoku ʻikai ke nau fiefiá.”
LANGA HAKE ʻA E KĀTAKÍ. Hangē ko Ulf, naʻe lave ki ai ki muʻá, heʻikai nai haʻatau toe fili ka ko e kātekina pē ha ʻahiʻahi hokohoko. Ka ʻe lava ke tau fili ʻa e founga ke tau kātaki aí. Ko e niʻihi kuo lōmekina kinautolu ʻe he loto-siʻí, ʻa ia ʻokú ne ʻai pē nai ke toe kovi ange ʻa e ngaahi meʻá. “Kapau te ke hoko ʻo loto-siʻi ʻi he ʻaho ʻo e mamahí, ʻe siʻi ai ho iví,” ko e lau ia ʻa e Palōveepi 24:10.
Ko e niʻihi kehe, mahalo hili ʻa e ʻuluaki siva ʻenau ʻamanakí, ʻoku vave pē ʻenau fakaakeaké. ʻOku nau feʻunuʻakingofua. ʻOku nau ʻiloʻi ʻa e founga ke fekuki aí. Ko e tuʻunga ia ʻo Ulf. Naʻá ne pehē hili ha lotu lahi mo e fakalaulauloto ki he ngaahi pōpoaki pau ʻa e Tohi Tapú, naʻe “kamata ke ne sio ki he ngaahi faingamālié kae ʻikai ki he fakafaingataʻaʻiaʻangá.” ʻIkai ko ia pē, hangē ko e tokolahi ʻoku nau foua ʻa e ngaahi ʻahiʻahi lalahí, naʻá ne ako ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻi he manavaʻofá mo e kaungāongoʻí, ʻa ia naʻe ueʻi ai ia ke ne vahevahe atu ʻa e pōpoaki fakafiemālie ʻa e Tohi Tapú.
Ko ha tokotaha ʻe taha naʻá ne faingataʻaʻia lahi ko Steve. ʻI hono taʻu 15, naʻe hoko ha fakatamaki kiate ia ʻo ne mamatea ai mei hono kiá ki lalo. ʻI hono taʻu 18, naʻe toe malava ke ne ngāueʻaki hono ongo nimá. Naʻá ne ʻalu leva ki ha ʻunivēsiti, ʻa ia naʻe maʻunimā ai ʻe he faitoʻo kona tapú, ʻolokaholó mo e fehokotaki fakasino taʻetāú. Naʻe siva ʻene ʻamanakí—ʻo aʻu ki heʻene kamata ako ʻa e Tohi Tapú, ʻa ia naʻá ne maʻu ai ha vakai foʻou ki he moʻuí pea tokoniʻi ai ia ke ikuʻi ʻene ngaahi tōʻonga koví. “Ko e ongoʻi ngeʻesi naʻá ku maʻu ʻi ha taimi fuoloá naʻe ʻikai ke toe ʻi ai,” ko ʻene leá ia. “ʻOku fonu ʻeku moʻuí he taimí ni ʻi he melino, fiefia mo e fiemālie.”
ʻOku fakamanatu mai ʻe he lea ʻa Steve mo Ulf ʻa e Saame 19:7, 8: “Ko e lao ʻa Sihová ʻoku haohaoa, ʻokú ne fakafoki mai ʻa e mālohí. . . . Ko e ngaahi tuʻutuʻuni meia Sihová ʻoku māʻoniʻoni, ʻokú ne ʻai ʻa e lotó ke fiefia; ko e fekau ʻa Sihová ʻoku maʻa, ʻokú ne fakamaama ʻa e matá.”