ʻAʻEVA ʻI HE HALA ʻO E FIEFIÁ
Fakamolemole
“ʻI HEʻEKU KEI SIʻÍ, NAʻÁ KU FANONGO KI HE LEAKOVI LAHI MO E KAIKAILA,” ko e lea ia ʻa ha fefine ko Patricia. “Naʻe ʻikai ke u ako ke fakamolemole. Naʻa mo ʻeku hoko ko ha tokotaha lahí, te u nōfoʻi ʻi ha fakatupu ʻita ʻi he laui ʻaho, ʻo ʻikai mamohe.” ʻIo, ko ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ʻitá mo e loto-mamahí ʻoku ʻikai ke fakafiefia pe fakatupu moʻui lelei. Ko e moʻoni, ʻoku fakahaaʻi ʻi he ngaahi akó ko e kakai ʻoku ʻikai ke nau fakamolemolé te nau . . .
Fakaʻatā ʻa e ʻitá pe loto-koná ke ne veuki ʻa e ngaahi vahaʻangataé, ʻo taki atu ki he fakamavaheʻi-kita mo e tuēnoa
Hoko ʻo ʻitangofua, loto-moʻua pe aʻu ʻo loto-mafasia lahi
Mātuʻaki tokangataha ki ha fehālaaki ʻo ʻikai lava ke nau fiefia ʻi he moʻuí
Ongoʻi ʻoku ʻikai ke nau moʻui ʻo fehoanaki mo ʻenau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié
Loto-mafasia lahi ange pea tuʻu laveangofua ki he mahamahakí, kau ai ʻa e toto māʻolungá, mahaki mafú mo e felāngaakí, hangē ko e langa huí mo e langa ʻulúa
KO E HĀ ʻA E FAKAMOLEMOLE? ʻOku ʻuhinga iá ko hono fakamolemoleʻi ha tokotaha fakatupu ʻita pea tuku ange ʻa e ʻitá, loto-mamahí mo e fakakaukau faisāuní. ʻOku ʻikai ke ʻuhinga iá ko hono makātakiʻi ha faihala, fakasiʻia ia pe fakangalingali naʻe ʻikai ke hoko ha meʻa. ʻI hono kehé, ko e fakamolemolé ko ha fili fakafoʻituitui ʻosi fakakaukauʻi lelei ʻoku tapua atu ai ha tukupā anga-ʻofa ke fakamelino pea ke langa hake pe tauhi maʻu ha vahaʻangatae lelei mo e tokotaha ʻe tahá.
Ko e fakamolemolé ʻokú ne toe tapua atu ʻa e mahinó. Ko ha tokotaha faʻa fakamolemole ʻokú ne mahinoʻi ʻoku tau faihala pe faiangahala kotoa pē, ʻi he lea mo e ngāue. (Loma 3:23) ʻI hono tapua atu ʻa e vavanga ko iá, ʻoku pehē ʻi he Tohi Tapú: “Hokohoko atu ʻa e fekātakiʻaki mo e fefakamolemoleʻaki loto-lelei neongo ai pē ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne maʻu ha ʻuhinga ke lāunga ai fekauʻaki mo ha taha.”—Kolose 3:13.
ʻOku ʻuhinga lelei leva ke pehē ko e fakamolemolé ko ha tafaʻaki mahuʻinga ʻo e ʻofá, “ko ha fakamaʻu haohaoa ia ʻo e fāʻūtahá.” (Kolose 3:14) Ko e moʻoni, fakatatau ki he uepisaiti ʻa e Mayo Clinic, ko e fakamolemolé ʻoku taki atu ia ki he . . .
Ngaahi vahaʻangatae lelei ange, ʻo kau ai ʻa e kaungāongoʻi, mahino mo e manavaʻofa ki he tokotaha fakatupu ʻitá
Tuʻunga fakaʻatamai mo e fakalaumālie lelei ange
Fakasiʻisiʻi ʻa e loto-moʻuá, loto-mafasiá mo e fakafilí
Fakasiʻisiʻi ʻa e fakaʻilonga ʻo e loto-mafasiá
FAKAMOLEMOLEʻI ʻA KOE TONU. ʻE lava ke hoko ia “ko e meʻa faingataʻa taha ke aʻusiá,” ka “ko e meʻa mahuʻinga taha ia ki he moʻui leleí”—fakaʻatamai mo e fakaesino—fakatatau ki he makasini Disability & Rehabilitation. Ko e hā te ne tokoniʻi koe ke fakamolemoleʻi ʻa koe tonú?
ʻOua ʻe ʻamanekina ʻa e haohaoá, ka ke tali ʻa e foʻi moʻoni ko ia ko koé—hangē ko kitautolu kotoa—te tau fai ha fehālaaki.—Tangata Malanga 7:20
Ako mei hoʻo fehālaakí he ʻoku ngalingali ʻe fakasiʻisiʻi ange ai haʻo toe fai ʻa e fehālaaki tatau
Hoko ʻo anga-kātaki; ko e niʻihi hoʻo ngaahi tōnounoú mo e tōʻonga koví heʻikai nai ke mole atu ʻi ha ʻaho pē ʻe taha.—ʻEfesō 4:23, 24
Feohi mo e ngaahi kaumeʻa ʻoku nau fakatupu langa hake, fakakaukau pau mo anga-lelei ka te nau toe lea faitotonu kiate koe.—Palōveepi 13:20
Kapau ʻokú ke fakalotomamahiʻi ha taha, fakahaaʻi hoʻo fehālaakí pea fakavave ke kole fakamolemole. ʻI hoʻo fakamelinó, te ke maʻu ai ʻa e nonga lahi ange ʻi loto.—Mātiu 5:23, 24
ʻOKU ʻAONGA MOʻONI ʻA E TEFITOʻI MOʻONI FAKATOHITAPÚ!
Hili hono ako ʻe Patricia ʻa e Tohi Tapú, naʻe lave ki ai he kamatá, naʻá ne ako ke fakamolemole. “Naʻá ku ongoʻi tauʻatāina mei he ʻita ʻa ia naʻá ne maʻunimā ʻeku moʻuí,” ko ʻene tohí ia. “ʻOku ʻikai ke u toe faingataʻaʻia, pea ʻoku ʻikai ke u ʻai ke faingataʻaʻia ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu pea loto ke tau maʻu ʻa e lelei tahá.”
Naʻe pehē ʻe ha tangata ko Ron: “ʻE ʻikai lava ke u puleʻi ʻa e fakakaukau mo e tōʻonga ʻa e niʻihi kehé. Ka ʻe lava ke u mapuleʻi ʻa au tonu. Kapau naʻá ku loto ke maʻu ʻa e melinó, naʻe pau ke u tuku ange ʻa e ʻitá. Naʻe kamata ke u vakai ki he melinó mo e ʻitá ʻo hangē ko e tuʻu ʻa e tokelaú mo e tongá. Heʻikai lava ke u ʻi he ongo feituʻú ʻi he taimi tatau. ʻOku ou maʻu he taimí ni ha konisēnisi lelei.”
a Maʻuʻanga fakamatalá: Ko e uepisaiti ʻa e Mayo Clinic mo e Johns Hopkins Medicine mo e makasini Social Psychiatry and Psychiatric Epidemiology.