LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • g25 Fika 1 p. 6-9
  • Levaʻi Lelei Hoʻo Paʻangá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Levaʻi Lelei Hoʻo Paʻangá
  • ʻĀ Hake!—2025
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • ʻUHINGA ʻOKU MAHUʻINGA AÍ
  • MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ
  • 2 | Maluʻi Hoʻo Maʻuʻanga Moʻuí
    ʻĀ Hake!—2022
  • ʻE Lava Fēfē Ke U Ngāue Fakapotopoto ʻAki ʻa e Paʻangá?
    ʻĀ Hake!—2010
  • Ngāueʻaki ʻo e Paʻangá
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Levaʻi Lelei Hoʻo Paʻangá
    ʻĀ Hake!—2009
ʻĀ Hake!—2025
g25 Fika 1 p. 6-9
Fakatātā: 1. Ko ha ongo mātuʻa ʻokú na talanoa ki heʻenau ngaahi meʻa fakapaʻangá ʻi heʻenau tēpile kaí lolotonga iá ko ʻena kiʻi taʻahiné ʻoku tuʻu ʻo ofi mai ʻi he peitó. 2. Ko ha telefoni ʻoku ʻasi ai ha kalakuleita ʻoku hili ʻi ʻolunga ʻi he ngaahi moʻua mo e tali-totongi.

FEKUKI MO E HIKIHIKI ʻA E TOTONGI ʻO E KOLOÁ

Levaʻi Lelei Hoʻo Paʻangá

Ko e hikihiki ʻa e totongi ʻo e koloá ʻoku hoko ia ko ha pole kiate kitautolu kotoa. Ka ʻoku ʻikai totonu ke siva ai ʻetau ʻamanakí, he ʻoku ʻi ai pē ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakaleleiʻi ai ia.

ʻUHINGA ʻOKU MAHUʻINGA AÍ

Kapau heʻikai ke ke feinga ke levaʻi lelei hoʻo paʻangá, te ke hanga hake pē kuo kaʻanga hoʻo paʻangá pea fokotuʻunga mo ho moʻuá. ʻE toe lahi ange ai hoʻo hohaʻá mo e loto-moʻuá. Neongo kapau ʻoku siʻisiʻi hoʻo paʻangá, ʻoku kei lava pē ke ke fai ʻa e ngaahi meʻa ke levaʻi ai ia.

MEʻA ʻE LAVA KE KE FAÍ

Moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke maʻú. ʻI hoʻo fai ení, te ke mapuleʻi lelei ange nai ai ho tuʻunga fakapaʻangá. Te ke toe ongoʻi loto-maʻu ange ke fekuki mo e ngaahi fakamole taʻeʻamanekiná.

Ke moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke maʻú, ʻai ha patiseti—ko ha palani ke muimuiʻi ai ʻa hoʻo paʻanga hū maí mo hoʻo fakamolé. ʻI he maau iá, fakapapauʻi ʻa hoʻo ngaahi fiemaʻu paú pea pipiki ki ai. ʻE lava ke ke feʻunuʻaki ia ʻo ka liliu ʻa hoʻo paʻanga hū maí pe ko e totongi ʻo e koloá. Ko e moʻoni, kapau ʻokú ke ʻosi mali, fakakau ho hoá ʻi ha fili pē ʻokú ke fai.

ʻAhiʻahiʻi eni: Kapau ʻe malava, ngāueʻaki ʻa e paʻangá ke fakatau mai ʻaki ʻa e koloá kae ʻikai ko e kaati kulētití. ʻOku mapuleʻi lelei ange ai ʻe he niʻihi ʻenau patisetí pea fakaʻehiʻehi mei he tā moʻuá. Vakaiʻi foki mo hoʻo fakamatala paʻanga ʻi he pangikeé. ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻokú ke maʻú ʻe siʻisiʻi ange ai hoʻo ongoʻi loto-mafasiá.

Neongo ʻe faingataʻa nai ke moʻui ʻo fakatatau mo e meʻa ʻokú ke maʻú, ka ʻe tokoni lahi hono ʻai ha patiseti ʻosi fakakaukauʻi lelei. Pea heʻikai foki te ke pōpula ai ki he paʻangá.

“Fikaʻi ʻa e fakamolé.”—Luke 14:28.


Maluʻi hoʻo maʻuʻanga moʻuí. Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻaonga te ke fai ke tauhi maʻu ai hoʻo ngāué? Ko e niʻihi pē eni: Tauhi-taimi pea maʻu ha vakai pau ki hoʻo ngāué. Hoko ʻo tamuʻomuʻa pea ngāue mālohi. Hoko ʻo anga-fakaʻapaʻapa, muimui ki he ngaahi laó pea feinga ke fakaleleiʻi hoʻo pōtoʻí.


Fakaʻehiʻehi mei he fakamole noaʻiá. ʻEke hifo, ‘ʻOku ou tōʻongaʻaki ʻa e fakamole ʻikai fiemaʻú?’ Ko e fakatātaá, ko e kakai tokolahi ʻoku nau fakamoleki ʻenau paʻanga naʻa nau hela ʻi hono ngāueʻí ʻi he faitoʻo kona tapú, pelepaʻangá, ifí pe inu tōtuʻá. ʻE lava ke ʻai ʻe he ngaahi tōʻonga ko ení ke nau mahamahaki pea mole ʻenau ngāué.

“Fiefia ē ko e tangata ʻokú ne ʻilo ʻa e potó . . . ʻOku lelei ange ke maʻu ia ʻi hono maʻu ʻa e silivá.”—Palōveepi 3:​13, 14.


Vaheʻi ha paʻanga ki he ngaahi meʻa fakavavevavé. Tuku tauhi ha kiʻi paʻanga ki he ngaahi fakamole taʻeʻamanekiná pe ngaahi meʻa fakavavevavé, ʻo ka malava. ʻE tokoni ʻa e paʻanga ko ení ke ke fekuki ai mo ho fāmilí mo ha ngaahi tuʻunga hangē ko e mahamahakí, mole ʻa e ngāué pe ko ha meʻa taʻeʻamanekina kehe.

“ʻOku hoko kiate [kitautolu] kotoa ʻa e ngaahi taimi faingataʻa mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko taʻeʻamanekina.”—Tangata Malanga 9:11.

Fokotuʻu ki Hono Tātānaki ʻa e Paʻangá

Ko ha hina sioʻata ʻoku fonu ʻi he koini.

Feinga ke teuteu ʻa e meʻakaí ʻi ʻapi.

ʻE lava ke fakamole ʻa e toutou kai falekaí pe fakatau meʻakai ʻosi ngaahi mo e inú. Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi mo e ivi ki hono teuteu ʻa e meʻakaí ʻi ʻapí, ka ʻe lava ke fakahaofi ai ʻa e paʻanga lahi. Te ke toe mapuleʻi lelei ange ai ʻa e meʻakai ʻokú ke kaí.

Fakapotopoto ʻi hoʻo fakataú.

  • ʻAi ha lisi ʻo e meʻa ke fakataú pea pipiki ki ai. Fakaʻehiʻehi mei he fakatau noaʻiá.

  • Fakatau lahi ʻi he taimi fakamaʻamaʻá kapau ʻoku fakaʻatā ʻe hoʻo patisetí. Kae fakapapauʻi ke tauhi ke tolonga ʻa e ngaahi koloa ʻoku maumau vavé.

  • Fakatau ʻa e ngaahi koloa ʻoku maʻamaʻá kapau ʻoku sai ke ngāueʻaki.

  • Fakatau ʻi he ʻinitanetí ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakatau noaʻia ʻi he ngaahi falekoloá, pea te ke muimuiʻi lelei ange ai hoʻo fakamolé. Kapau ʻoku ala lava ke fakatau ʻi he ʻinitanetí ʻi ho feituʻú, ʻe lava ke ke ʻahiʻahiʻi ia?

  • Fakasio ʻa e ngaahi fakamaʻamaʻá pea ngāueʻaki ʻa e kūponí kapau ʻoku ala maʻu. Fakahoa ʻa e totongi ʻo e koloá, kau ai e totongi ʻo e ʻuhilá mo e vaí.

Fakakaukau ki muʻa ke fakatau ha meʻa foʻou.

Ko e ngaahi kautaha ngaohi telefoní mo e ngaahi koloa kehé ʻoku nau tuku atu maʻu pē ʻa e ngaahi mōtolo foʻoú ke fakalahi ʻenau tupú. Ko ia kiʻi tuʻu pea ʻeke hifo: ‘ʻE ʻaonga moʻoni kiate au ʻa e mōtolo fakamuimui tahá? ʻE fiemaʻu ke u fakatau mai ia he taimí ni? Pea kapau te u fakatau ia, ʻoku ou fuʻu fiemaʻu moʻoni ia?’

Ngaahi pea toe ngāueʻaki ʻa e ngaahi naunaú.

Tauhi fakalelei ʻa e ngaahi naunaú ke tolonga pea ʻi heʻene maumaú, ʻave ia ʻo ngaahi kapau ʻoku maʻamaʻa ange ke fai pehē. ʻE lava foki ke ke fakatau ʻa e ngaahi koloa ʻoku ʻosi ngāueʻaki.

Tō haʻo ngoue.

ʻE lava ke ke vaheʻi ha kiʻi konga ʻi ho ʻapí ke tō ai haʻo ngoue? ʻI he tokoni ke fakasiʻisiʻi ʻa e fakamole ki he meʻakaí, ʻe lava ke ke tō ha ngoue ke fakafetongi ʻaki ha meʻa, fakatau atu pe vahevahe.

“Ko e ngaahi palani ʻa e tokotaha faʻa ngāué ʻe iku moʻoni atu ki he lavameʻa.”—Palōveepi 21:5.

Ko ha kaati kulētiti.

“ʻOkú ma siofi maʻu pē ʻa e totongi ʻo e ngaahi koloa fakaʻahó, pea tokanga ʻi heʻema ngāueʻaki ʻema kaati kulētití.”—Miles, ʻIngilani.

Ko ha pepa nouti, peni mo ha ʻotu kī.

“Ki muʻa ke mau fai ʻemau fakataú, ʻoku teuteu maʻu pē ʻe hoku fāmilí ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku mau fiemaʻú.”—Jeremy, ʻAmelika.

Ko ha tohimāhina mo ha kalakuleita.

“ʻOku mau vakaiʻi maʻu pē ʻa e totongi ʻo e koloá pea feʻunuʻaki ki ai ʻa e patiseti ʻa homau fāmilí, pea vaheʻi ʻa e paʻanga ki he ngaahi fakamole taʻeʻamanekiná.”—Yael, ʻIsileli.

Ko ha sipana mo ha meʻa-fakamaʻu-sikalu.

“Naʻá ma akoʻi ʻema fānaú ke ngaahi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku maumaú kae ʻikai ko hono fakatau ha meʻa foʻou. ʻOku kau ki ai ʻemau meʻalelé mo e ngaahi naunau fakaʻuhilá. ʻOku ou toe feinga mo hoku uaifí ke fakaʻehiʻehi mei hono fakatau mai ʻa e ngaahi mōtolo fakamuimui tahá.”—Jeffrey, ʻAmelika.

“Naʻá ku fakasiʻisiʻi ʻeku fakamolé ʻaki hono tō ʻeku ngoue vesitapolo pea tauhi ʻa e fanga moa. ʻOku aʻu ʻo u vahevahe ʻeku vesitapoló ki he kakai kehé.”—Hono, Mienimā.

Ko ha fefine ʻokú ne toli mo paki ʻa e ngaahi vesitapolo ʻi ha ngoue.
    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share