LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w09 10/1 p. 10-12
  • Ngāueʻaki ʻo e Paʻangá

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ngāueʻaki ʻo e Paʻangá
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Hā ʻa e Palopalemá?
  • Kī ʻe Fā ki he Lavameʻa
  • Meʻa ʻOku Totonu ke Hā ʻi he Fetalanoaʻaki ki he Paʻangá
  • Founga Hono Tokangaʻi ʻo e Paʻangá
    ʻE Lava Ke Fiefia Ho Fāmilí
  • Levaʻi Lelei Hoʻo Paʻangá
    ʻĀ Hake!—2009
  • Ko e Paʻangá ʻa e Aka ʻo e Kovi Kotoa Pē?
    Tali ʻo e Ngaahi Fehuʻi Fakatohitapú
  • Ko e Hā ʻa e Vakai Fakapotopoto ki he Paʻangá?
    ʻĀ Hake!—2007
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2009
w09 10/1 p. 10-12

Kī ki he Fiefia ʻa e Fāmilí

Ngāueʻaki ʻo e Paʻangá

ʻOku pehē ʻe he husepānití: “ʻOku ou tui ko hoku uaifí, ʻa Lola,a ʻokú ne fakamoleki ʻa e paʻangá ʻi he ngaahi meʻa noaʻia​—ʻi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te u tui ʻokú ma fiemaʻu. Pea ʻoku hā ngali ʻoku ʻikai malava ke ne puke paʻangá! ʻOku hoko eni ko ha palopalema moʻoni ʻi he taimi ʻoku taʻeʻamanekina ai ha ngaahi meʻa ke totongí. ʻOku ou faʻa pehē kapau ʻoku ʻi ai ha paʻanga ʻa hoku uaifí ʻi hono kató, te ne ngāueʻaki ia ke ʻosi.”

ʻOku pehē ʻe he uaifí: “Mahalo pē ʻoku ʻikai te u puke paʻangá, ka ko hoku husepānití ʻoku ʻikai haʻane ʻilo ʻe taha ki he totongi ʻo e ngaahi meʻá​—ʻa e meʻakaí, ngaahi meʻa fakaʻapí, ngaahi fakamole ʻa e fāmilí—​pea ko au ʻa e tokotaha ʻoku lahi taha ʻeku ʻi ʻapí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻokú ma fiemaʻú, pea ʻoku ou fakatau mai ia ʻo tatau ai pē pe ʻe iku ia ki ha toe fakakikihi fekauʻaki mo e paʻangá.”

ʻOKU lava ke hoko ʻa e paʻangá ko e taha ia ʻo e ngaahi kaveinga faingataʻa taha ke lāulea anga-mokomoko ki ai ha ongo meʻa. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he faʻa vakai ki ai ko e tupuʻanga lahi taha ia ʻo e ngaahi fakakikihi ʻi he nofo malí.

Ko e ngaahi hoa mali ʻoku nau maʻu ha vakai taʻemafamafatatau ki he paʻangá te nau tofanga nai ʻi he loto-mafasia, vākovi mo e maumau fakaeongo​—naʻa mo e fakalaumālie. (1 Timote 6:9, 10) Ko e ngaahi mātuʻa ʻoku ʻikai lava ke nau fakaleleiʻi ʻa e ngaahi felauʻaki ʻi he paʻangá ʻe fakamālohiʻi nai kinautolu ke nau ngāue lahi ange, ʻo toʻo ai mei heʻenau fānaú mo kinautolu ʻa e poupou fakaeongó mo fakalaumālié. ʻOku nau toe akoʻi ʻenau fānaú ke nau taʻefakaʻatuʻi ʻi hono ngāueʻaki ʻo e paʻangá.

“Ko e paʻanga ko e maluʻanga,” ko e fakahaaʻi ia ʻe he Tohi Tapú. (Koheleti 7:12) Ka ʻe toki maluʻi pē ʻe he paʻangá ʻa hoʻo nofo malí mo ho fāmilí kapau te ke ako ʻo ʻikai ki he founga pē ke mapuleʻi ai iá kae toe pehē foki ki he founga ke talanoa ai ki ho malí fekauʻaki mo iá.b Ko hono moʻoní, ʻi he ʻikai fakakikihí, ko e fetalanoaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá ʻe lava moʻoni ke ʻai ai ke mālohi ʻa e haʻi ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi hoa malí.

Ko ia ai, ko e hā ʻoku fakatupunga ai ʻe he paʻangá ʻa e ngaahi palopalema lahi ʻi ha nofo mali? Pea ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke ke fou ai ke ʻai ai ko ha tuʻunga-lea fakatupu langa hake ʻa e paʻangá kae ʻikai ko ha meʻa ke fai ai ha fakakikihi?

Ko e Hā ʻa e Palopalemá?

ʻOku faʻa hoko ko e ngaahi taʻefelotoi ʻi he paʻangá ʻoku ʻikai moʻoni fekauʻaki ia mo e paʻanga ʻoku maʻú pe ko e paʻanga ʻi he pangikeé ka ʻoku fekauʻaki ia mo e falalá pe ilifiá. Ko e fakatātaá, ko ha husepāniti ʻokú ne kounaʻi ke fakamatala ʻa hono uaifí ki he sēniti kotoa pē ʻokú ne fakamolé ko hono moʻoní ʻokú ne pehē nai ʻoku siʻi ʻa ʻene falala ki he malava ʻa e uaifí ke fakalele ʻa e meʻa fakapaʻanga ʻa e fāmilí. Pea ko ha uaifi ʻoku lāunga ʻoku fuʻu siʻi ʻa e paʻanga ʻoku fakahū ʻe he husepānití ʻokú ne fakahaaʻi moʻoni ai ʻa ʻene ilifia naʻa hoko ha faingataʻaʻia fakapaʻanga ki he fāmilí ʻi he kahaʻú.

ʻOku toe fehangahangai ʻa e ongo meʻa malí mo ha palopalema ʻe taha​—ko hona puipuituʻá. “Ko e haʻu ʻa hoku uaifí mei ha fāmili ʻa ia naʻe lelei ʻenau ngāueʻaki ʻa e paʻangá,” ko e lau ia ʻa Mātiu, ʻa ia kuó ne mali ʻo feʻunga mo e taʻu ʻe valu. “ʻOku ʻikai ke ilifia ia ʻo hangē ko aú. Ko ʻeku tamaí naʻe ʻolokahōlika pea ifi lahi pea naʻe ʻikai haʻane ngāue ʻi ha vahaʻa taimi lōloa. Naʻe faʻa ʻikai te mau maʻu ʻa e ngaahi meʻa tefito naʻe fiemaʻú, pea naʻe ʻalu hake ai ʻiate au ha ilifia moʻoni naʻa ʻi ai ha moʻua. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hanga ʻe he ilifia ko ení ʻo ʻai au ke u taʻefakaʻatuʻi ki hoku uaifí ʻi he fekauʻaki mo e meʻa fakapaʻangá.” Pe ko e hā pē ʻa e ʻuhinga ki he hohaʻá, ko e hā ʻe lava ke ke fai ke tokoni ʻa e paʻangá ki hoʻo nofo malí ʻo ʻikai hoko ki ai ha palopalema?

Kī ʻe Fā ki he Lavameʻa

Ko e Tohi Tapú ʻoku ʻikai ko ha tohi ia ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi meʻa fakapaʻangá. Ka ʻoku ʻi ai ʻa e poto ʻaonga ʻa ia ʻe lava ke tokoni ki ha ongo meʻa ke na kalofi ai ʻa e palopalema fakapaʻangá. Ko e hā ʻoku ʻikai fakakaukau ai ki heʻene faleʻí pea feinga ke ngāueʻaki ʻa e ngaahi fokotuʻu ʻoku fakahokohoko ʻi laló?

1. Ako ke talanoa ʻi he anga-mokomoko fekauʻaki mo e paʻangá. “Ko e fua ʻoku maʻu ʻe he kau tali faleʻi ko e poto.” (Palovepi 13:10) Fakatuʻunga ʻi ho puipuituʻá, te ke ongoʻi faingataʻaʻia nai ai ʻi he kumi faleʻi ki he niʻihi kehé, tautefito ki ho hoá, fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá. Naʻa mo ia, ko e potó ia kapau ʻokú ke ako ke fetalanoaʻaki ki he kaveinga mahuʻinga ko ení. Ko e fakatātaá, ko e hā ʻoku ʻikai te ke fakamatalaʻi ai ki ho hoá ʻa hoʻo fakakaukau naʻe tākiekina nai ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻa e anga hoʻo vakai ki he paʻangá? Pehē foki, feinga ke mahinoʻi ʻa e anga hono tākiekina ʻe he puipuituʻa ʻo ho hoá ʻa ʻene fakakaukaú.

ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke ke tatali kae ʻoua kuo malanga hake ha palopalema ki muʻa ke ke talanoa fekauʻaki mo e paʻangá. Naʻe ʻeke ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu: “ʻE haʻele fakataha ha toko ua, ʻo ka ʻoku teʻeki ke na alea?” (Emosi 3:3) ʻOku anga-fēfē hono ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ení? Kapau ʻokú ke vaheʻi ha taimi pau ke talanoa ai fekauʻaki mo e ngaahi ʻīsiu fakapaʻangá, ʻe fakasiʻisiʻi ai ʻa e ngalingali tupu ha fepaki ʻi he taʻefemahinoʻakí.

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Fili ha taimi tuʻumaʻu ke talanoa ai fekauʻaki mo e tuʻunga fakapaʻanga ʻa e fāmilí. ʻE lava ke ke fai ʻa e fetalanoaʻakí ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e māhiná pe uike taki taha ʻi ha ʻaho pau. Tauhi ke nounou ʻa e fetalanoaʻakí, ʻo ʻosi ʻi he miniti nai ʻe 15 pe siʻi ange ai. Fili ha taimi ʻoku ngalingali ai ʻokú mo fakatou fiemālié. Felotoi ke ʻoua ʻe talanoa fekauʻaki mo e paʻangá ʻi he taimi pau, hangē ko ia ʻi he taimi kaí pe ʻi he taimi ʻo e mālōlō mo e fānaú.

2. Felotoi ʻi he founga ke vakai ʻaki ki he paʻanga hū maí. “ʻI he fakaʻapaʻapa mou tāimuʻa kimoutolu.” (Loma 12:10) Kapau ko koe toko taha pē ʻoku ʻi ai hoʻo vahé, ʻe lava ke ke fakaʻapaʻapaʻi ho hoá ʻaki ʻa e vakai ki hoʻo paʻanga hū maí, ʻoku ʻikai ko hoʻo paʻanga fakafoʻituitui, ka ko e paʻanga ʻa e fāmilí.​—1 Timote 5:8.

Kapau ʻokú mo fakatou ngāue paʻanga mo ho hoá, ʻe lava ke mo fefakaʻapaʻapaʻaki ʻi hoʻomo fefakahāʻaki ʻa hoʻomo paʻanga hū maí mo e ngaahi fakamole lalahí. Kapau ʻokú ke fufū ia mei ho hoá, ʻokú ke fakavaivaiʻi nai ai ʻa e falalá pea fakatupunga ai ʻa e maumau ki homo vaá. ʻOku ʻikai fiemaʻu pau ia ke ke kole ki ho hoá ki muʻa ke ke ngāueʻaki ʻa e sēniti kotoa pē. Ka ʻo kapau ʻokú ke talanoa ki he ngaahi fakatau lalahi angé, ʻokú ke fakamoʻoniʻi ai ʻokú ke fakamahuʻingaʻi ʻa e fakakaukau ʻa ho hoá.

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Felotoi ki ha lahi ʻo e paʻangá ʻe lava ke mo fakamoleki taki taha ʻo ʻikai fiemaʻu ai ke fai ha talanoa ki ai, pe ko e $20, $200, pe ko ha paʻanga ʻoku toe lahi ange. Talanoa maʻu pē ki ho hoá kapau ʻokú ke loto ke fakamoleki ʻa e meʻa lahi ange ʻi he paʻanga ko iá.

3. Tohiʻi ʻa hoʻo palaní. “Kapau ʻokú ke palani pea ngāue mālohi, te ke maʻu ʻa e meʻa lahi.” (Palovepi 21:5, Contemporary English Version) Ko e founga ʻe taha ke palani ai ki he kahaʻú pea fakaʻehiʻehi mei hono maumauʻi noaʻia ʻa hoʻo ngāue mālohí ko hono fokotuʻu ha patiseti fakafāmili. Ko Nina, ʻa ia kuó ne mali ʻi he taʻu ʻe nima, ʻokú ne pehē: “Ko e sio ki hoʻo paʻanga hū maí mo e fakamole naʻe tohí ʻoku lava ke hoko ia ko ha meʻa fakaʻohovale. ʻOku faingataʻa ke fakakikihiʻi ʻa e moʻoní.”

Ko e founga ʻo hoʻo patisetí ʻoku ʻikai fiemaʻu ia ke fihi. Ko Tāleni, kuó ne mali ʻi he taʻu ʻe 26 pea ko e tamai ia ʻa ha ongo tamaiki tangata, ʻokú ne pehē: “ʻI he ʻuluaki taimí, naʻá ma ngāueʻaki ai ha ngaahi sila. Naʻá ma tuku ʻa e paʻanga ki he uiké ʻi he sila kehekehe. Ko e fakatātaá, naʻe ʻi ai ʻema sila paʻanga ki he meʻakai, fakafiefia, pea aʻu ki he kosi ʻulú. Kapau naʻá ma nounou ʻi ha tafaʻaki, naʻá ma toʻo ai mei he sila kehé kae fakapapauʻi maʻu pē ke ma totongi fakafoki ki he silá ʻi he vave taha ʻo ʻema malavá.” Kapau ʻoku tātātaha hoʻo totongi moʻua ʻaki ʻa e paʻangá, ʻo ngāueʻaki ʻa e founga toho paʻanga mīsiní, ʻoku tautefito ʻene mahuʻinga ke ʻi ai haʻo palani pea hiki hoʻo ngaahi fakamolé.

ʻAHIʻAHIʻI ENI: Tohiʻi kotoa ʻa hoʻo fakamole paú. Felotoi ki he peseti ʻoku totonu ke fakahū ʻi hoʻomo paʻanga hū maí. Pea tohi leva ʻa e fakamole kehekehe, hangē ko ia ki he meʻakaí, ʻuhilá mo e moʻua telefoní. Ko hono hokó siofi ʻa hoʻo fakamolé tonu ʻi ha ngaahi māhina. Kapau ʻe fiemaʻu, feʻunuʻaki ʻa hoʻo founga moʻuí koeʻuhi ke ʻoua ʻe fokotuʻuna ho moʻuá.

4. Felotoi pe ko hai te ne fai ha meʻa. “ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha; he ʻoku ʻi heʻena ngaue ha totongi lelei.” (Koheleti 4:9, 10) ʻI he ngaahi fāmili ʻe niʻihi, ʻoku tokangaʻi ai ʻe he husepānití ʻa e meʻa fakapaʻangá. ʻI he ngaahi fāmili kehé, ʻoku tokangaʻi lavameʻa ai ʻe he uaifí ʻa e fatongia ko ení. (Palovepi 31:10-28) Neongo ia, ʻoku fili ʻa e ngaahi hoa mali lahi ke vahevahe ʻa e fatongiá. “ʻOku tokangaʻi ʻe hoku uaifí ʻa e moʻuá mo e fakamole iiki angé,” ko e lau ia ʻa Maliō, ʻa ia kuó ne mali ʻi he taʻu ʻe 21. “ʻOku ou tokangaʻi ʻe au ʻa e tukuhaú, konitulekí mo e totongi ʻo e falé. ʻOkú ma fetalanoaʻaki maʻu pē ki ai pea hoko ko e hoa ngāue.” Ko e hā pē ʻa hoʻo foungá, ko e kií ke ngāue fakataha ko ha timi.

ʻAHIʻAHIʻI ENI: ʻI he fakakaukau ki he tuʻunga taki taha ʻoku mālohi ai mo vaivaí, talanoa pe ko hai te ne tokangaʻi ha fatongia. Vakaiʻi ʻa e fokotuʻutuʻú hili ha māhina ʻe ua. Loto-lelei ke fai ha feʻunuʻaki. Ke tokoni ke ke houngaʻia ʻi he ngāue ʻoku fai ʻe ho hoá, hangē ko e totongi moʻuá pe fai fakataú, te ke loto nai ai ke fetongi ʻi he taimi ki he taimi ʻa e fatongiá.

Meʻa ʻOku Totonu ke Hā ʻi he Fetalanoaʻaki ki he Paʻangá

Ko hoʻomo fetalanoaʻaki ʻi he paʻangá ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fakavaivaiʻi ai ʻa e ʻofá. Ko Lia, ʻa ia kuó ne mali ʻi he taʻu ʻe nima, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni eni. ʻOkú ne pehē: “Kuó u ako mo hoku husepānití ke ma fetalanoaʻaki hangatonu mo faitotonu fekauʻaki mo e paʻangá. Ko hono olá, ʻokú ma ngāue he taimí ni ko ha timi, pea kuo tupulaki ai ʻa ʻema feʻofaʻakí.”

ʻI he taimi ʻoku lāulea ai ha ongo meʻa ki he founga ʻokú na loto ke ngāueʻaki ki ai ʻa e paʻangá, ʻokú na vahevahe ai ʻa ʻena ʻamanakí mo e fakaʻamú pea fakapapauʻi ʻa ʻena tukupā ki he nofo malí. ʻI heʻena alea ki muʻa ke fai ha fakatau lalahí, ʻokú na fakahāhā ai ʻa e fefakaʻapaʻapaʻaki ki heʻena fakakaukaú mo e ongoʻí taki taha. ʻI heʻena fakaʻatā ʻiate kinaua ʻa e tauʻatāina ke fakamoleki ha lahi pau ʻo e paʻangá ʻo ʻikai fiemaʻu ke aleaʻí, ʻokú na fakahāhā ai ʻa e fefalalaʻaki. Ko e ngaahi meʻa eni ʻoku faʻuʻaki ha vahaʻangatae feʻofaʻaki moʻoni. Ko ha vahaʻangatae pehē ʻoku mahuʻinga moʻoni ange ia ʻi he paʻangá ʻataʻatā, ko ia ko e hā ke fakakikihi ai fekauʻaki mo ia?

[Fakamatala ʻi lalo]

a Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoá.

b ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú ko e “husepaniti ko e ʻulu ʻo e uaifi,” ko ia ʻokú ne fua fakatouʻosi ʻa e fatongia tefito ki he founga ʻe ngāueʻaki ai a e paʻanga ʻa e fāmilí mo e fatongia ke tōʻongafai ki hono uaifí ʻi ha founga anga-ʻofa mo taʻesiokita.​—Efeso 5:23, 25.

ʻEKE HIFO KIATE KOE . . .

▪ Ko fē ʻa e taimi fakamuimui naʻá ku talanoa anga-mokomoko ai mo hoku hoá fekauʻaki mo e paʻangá?

▪ Ko e hā ʻoku lava ke u leaʻaki mo fai ʻa ia ʻe fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻia ki he tokoni fakapaʻanga ʻoku fai ʻe hoku hoá ki he fāmilí?

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

Ko e hā ʻoku mahuʻinga ange kiate koé​—ko e paʻangá pe ko hoʻo nofo malí?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share