TALANOA 17
Ko e Ongo Māhanga Naʻe Kehekehe
KO E ongo tamaiki tangatá ni ʻokú na fuʻu kehekehe ʻaupito, ʻikai ko ia? ʻOkú ke ʻilo hona hingoá? Ko e tokotaha tulimanú ko ʻĪsoa, pea ko e tamasiʻi ʻoku tauhi-sipí ko Sēkope ia.
Ko ʻĪsoa mo Sēkopé ko e ongo māhanga tangata ia ʻa ʻAisake mo Lepeka. Naʻe saiʻia lahi ʻa e tamai ko ʻAisaké ʻia ʻĪsoa, koeʻuhi he ko e tangata tulimanu lelei ia pea naʻá ne ʻomai ki honau ʻapí ha meʻakai ke kai ʻe he fāmilí. Ka naʻe ʻofa lahi taha ʻa Lepeka ʻia Sēkope, koeʻuhi he ko e tamasiʻi fakalongolongo mo anga-melino.
Naʻe kei moʻui pē ʻena kui tangata ko ʻĒpalahamé, pea ʻoku pau pē naʻe fiefanongo ʻa Sēkope kiate ia ʻi heʻene lea ʻo fekauʻaki mo Sihová. Naʻe toki mate ʻa ʻĒpalahame ʻi hono taʻu 175, ʻi he taimi naʻe taʻu 15 ai ʻa e ongo māhangá.
ʻI he taʻu 40 ʻa ʻĪsoá naʻe mali ia mo ha ongo fefine mei he fonua ko Kēnaní. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke fuʻu loto-mamahi ai ʻa ʻAisake mo Lepeka, koeʻuhi he naʻe ʻikai lotu ʻa e ongo fefiné ni ia kia Sihova.
Pea ʻi he ʻaho ʻe taha naʻe hoko ha meʻa naʻá ne ʻai ʻa ʻĪsoa ke ʻita lahi ʻaupito ki hono tokoua ko Sēkopé. Naʻe hoko ʻa e taimi ke foaki ai ʻe ʻAisake ʻa e tāpuaki ki hono foha lahí. Naʻe ʻamanekina ʻe ʻĪsoa ke maʻu ʻa e tāpuaki ko ení koeʻuhi he naʻe lahi ia ʻia Sēkope. Ka naʻe ʻosi fakatau ʻe ʻĪsoa ia ʻa e totonu ki hono maʻu ʻa e tāpuakí kia Sēkope. ʻIkai ngata ai, ka ʻi hono fāʻeleʻi ʻa e ongo tamaiki tangatá ni naʻe pehē ʻe he ʻOtuá ko Sēkope te ne maʻu ʻa e tāpuakí. Pea ko e meʻa ʻeni naʻe hokó. Naʻe ʻoange ʻe ʻAisake ʻa e tāpuakí ki hono foha ko Sēkopé.
Ki mui mai ai, ʻi he ʻilo ʻa ʻĪsoa ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni naʻá ne ʻita kia Sēkope. Naʻá ne fuʻu ʻita lahi ʻaupito peá ne pehē te ne tāmateʻi ʻa Sēkope. ʻI he fanongo ʻa Lepeka ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni, naʻá ne hohaʻa ʻaupito. Ko ia naʻá ne pehē ki hono husepāniti ko ʻAisaké: ‘Ko e meʻa ʻe toe fakamamahi angé ʻo kapau ʻe toe mali ʻa Sēkope mo ha taha ʻo e kau fefine ʻo Kēnaní.’
ʻI he meʻá ni naʻe ui ʻe ʻAisake hono foha ko Sēkopé ʻo tala ki ai: ‘ʻOua naʻá ke mali mo ha fefine mei Kēnani. Ka ke ʻalu ki he fale ʻa hoʻo kui tangata ko Petuelí ʻi Hālani. Mali mo ha taha ʻo e ngaahi ʻofefine ʻo hono foha ko Lēpaní.’
Naʻe fakaongo ʻa Sēkope ki heʻene tamaí, peá ne kamata leva ʻene fononga mamaʻo ki he feituʻu ʻoku nofo ai ʻa hono kāingá ʻi Hālaní.