TALANOA 61
Naʻe Hoko ʻa Tēvita ko e Tuʻi
NAʻE toe feinga foki ʻa Saula ke ne puke ʻa Tēvita. Naʻá ne ʻave ʻene kau sōtia lelei taha ʻe toko 3,000 pea nau ʻalu ʻo kumi ia. ʻI hono ʻilo pē ʻeni ʻe Tēvitá, naʻá ne fekau atu ha kau sipai ke nau vakaiʻi pe kuo ʻapitanga ʻi fē ʻa Saula mo ʻene kau tangatá ʻi he pō ko iá. Pea naʻe ʻeke ʻe Tēvita ki he toko ua ʻo ʻene kau tangatá: ‘Ko hai ʻiate kimoua te ma ō ki he ʻapitanga ʻo Saulá?’
Naʻe tali ʻe ʻApisai: ‘Te u ʻalu.’ Ko ʻApisaí ko e tama ia ʻa e tuofefine ʻo Tēvita ko Seluvaia. ʻI he lolotonga ʻa e maʻu mohe ʻa Saula mo ʻene kau tangatá, naʻe tolotolo fakalongolongo atu pē ʻa Tēvita mo ʻApisai ki he ʻapitangá. Naʻá na toʻo ʻa e tao ʻa Saulá mo ʻene sioki vaí, ʻa ia naʻe tuku pē ʻi he veʻe ʻulu ʻo Saulá. Naʻe ʻikai ke ongoʻi pe sio ha taha kiate kinaua koeʻuhi naʻa nau mate mohe kotoa.
Sio kia Tēvita mo ʻApisai ʻi he fakatātā. Naʻá na hola, pea kuó na hao ki he funga moʻungá. Naʻe kaila hifo ʻa Tēvita ki he ʻeikitau ʻIsilelí: ‘ʻĀpina, ko e hā ʻoku ʻikai te ke maluʻi ai ho ʻeikí, ko e tuʻi? Vakai! Ko fē ʻa ʻene taó mo ʻene sioki vaí?’
Naʻe ʻā hake leva ʻa Saula. Naʻá ne ʻiloʻi ko e leʻo ia ʻo Tēvitá, pea naʻá ne ʻeke: ‘Ko koe ia Tēvita?’ ʻOkú ke sio kia Saula mo ʻĀpina ʻi he tafaʻaki ki laló?
Naʻe tali ʻe Tēvita kia Saula: ‘ʻIo, ʻe hoku ʻeiki ko e tuʻi.’ Pea naʻe ʻeke ʻe Tēvita: ‘Ko e hā ʻokú ke feinga ai ke ke puke aú? Ko e hā ha kovi kuo u fai? Ko ʻeni hoʻo taó, ʻe tuʻi. Tuku ha taha ʻo hoʻo kau tangatá ke haʻu ʻo ʻoatu ia.’
Naʻe fakahā ʻe Saula: ‘Kuo u faihala. Kuo u fai vale.’ Pea ʻalu ai heni ʻa Tēvita, kae foki ʻa Saula ki hono ʻapí. Ka naʻe pehē loto pē ʻe Tēvita: ‘ʻE ʻi ai ha ʻaho ʻe tāmateʻi ai au ʻe Saula. ʻOku tonu ke u hola ki he fonua ʻo e kau Filisitiá.’ Pea ko e meʻa ia naʻá ne faí. Naʻe malava ʻe Tēvita ke ne kākaaʻi ʻa e kau Filisitiá mo ʻai kinautolu ke nau tui ʻokú ne kau mo kinautolu.
ʻI he ʻosi atu ha taimi naʻe ʻalu ʻa e kau Filisitiá ke tauʻi ʻa e kau ʻIsilelí. Naʻe fakatou tāmateʻi ʻa Saula mo Sionatane ʻi he taú. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ʻa Tēvita ke fuʻu loto-mamahi, pea naʻá ne faʻu ai ha hiva fakaʻofoʻofa moʻoni, ʻa ia naʻá ne hiva ʻo pehē: ‘ʻOku ou ongoʻi mamahi kiate koe, ko hoku tokoua ko Sionatane. Naʻá ke fuʻu mahuʻinga kiate au!’
ʻI he ʻosi pē ʻení naʻe foki ʻa Tēvita ki ʻIsileli ki he kolo ko Hepeloní. Naʻe toki fai leva ʻa e tau ʻi he vahaʻa ʻo e kau tangata naʻa nau fili ke tuʻi ʻa e foha ʻo Saula ko ʻIsipōsetí pea mo e kau tangata naʻa nau loto ke tuʻi pē ʻa Tēvita. Ka ʻi hono fakaʻosí naʻe mālohi ʻa e kau tangata ia ʻa Tēvitá. Naʻe taʻu 30 ʻa Tēvita ʻi he taimi naʻe hoko ai ko e tuʻí. ʻI he taʻu ʻe fitu mo e konga naʻá ne pule ai ʻi Hepeloni. Ko e niʻihi ʻo hono ngaahi foha naʻe fanauʻi aí ko ʻAmanoni, ʻApisalome, mo ʻAtunaisa.
Naʻe aʻu ki he taimi naʻe ʻalu ai ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá ke maʻu ʻa e kolo fakaʻofoʻofa naʻe ui ko Selusalemá. Naʻe taki ʻa e taú ʻe Sioape, ko e tama ia ʻe taha ʻa e tuofefine ʻo Tēvita ko Seluvaiá. Ko ia naʻe fakapaleʻi ʻa Sioape ʻe Tēvita ʻaki hono fokotuʻu ia ko e ʻeikitau ʻi heʻene kau taú. Naʻe toki kamata leva ʻa Tēvita ke pule ʻi he kolo ko Selusalemá.