TALANOA 80
Naʻe Mavahe ʻa e Kakai ʻa e ʻOtuá mei Pāpilone
NAʻE ʻosi atu ʻa e meimei taʻu ʻe ua talu mei hono ikunaʻi ʻe he kau Mītiá mo e kau Pēsiá ʻa Pāpiloné. Pea sio ki he meʻa naʻe hokó! ʻIo, naʻe mavahe ʻa e kau ʻIsilelí mei Pāpilone. Naʻe maʻu fēfē ʻenau tauʻatāiná? Ko hai naʻá ne tuku ange kinautolú?
Naʻe fai ia ʻe Kōlesi, ko e tuʻi ʻo Pēsiá. Ki muʻa fuoloa atu ke fanauʻi ʻa Kōlesí, naʻe ʻai ʻe Sihova ʻene palōfita ko ʻAiseá ke tohi ʻo fekauʻaki mo ia: ‘Te ke fai ʻa e meʻa pē ko ē ʻoku ou fiemaʻu ke ke faí. ʻE tuku fakaava pē ʻa e ngaahi matapā kiate koe ke ke ikunaʻi ʻa e koló.’ Pea naʻe taki ʻa Kōlesi ʻi hono ikunaʻi ʻo Pāpiloné. Naʻe hū ki he koló ʻa e kau Mītiá mo e kau Pēsiá ʻi he taimi poʻulí ʻi ha ngaahi matapā naʻe tuku ʻo fakaava pē.
Ka naʻe toe pehē foki ʻe he palōfita ʻa Sihova ko ʻAiseá ʻe fai ʻe Kōlesi ʻa e fekau ke toe langa ʻa Selusalema mo hono temipalé. Naʻe fai ʻe Kōlesi ʻa e fekau ko ʻení? ʻIo, naʻá ne fai ia. Ko e meʻa ʻeni naʻe tala ʻe Kōlesi ki he kau ʻIsilelí: ‘Mou ō ʻi he taimí ni ki Selusalema pea langa ʻa e temipale ʻo Sihová, ko homou ʻOtuá.’ Pea ko e ʻalu eni ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he fakatātaá ke fai ʻa e meʻa ko iá.
Ka naʻe ʻikai ke lava kotoa ʻa e kau ʻIsileli ʻi Pāpiloné ke fai ʻa e fononga mamaʻo ʻo toe foki ki Selusalemá. Ko e fononga mātuʻaki mamaʻo ʻaupito, he ʻoku fakafuofua ki he maile ʻe 500 (kilomita ʻe 800) pea ko e tokolahi naʻa nau fuʻu motuʻa pe puke lahi ke fononga ʻo fuʻu mamaʻo pehē. Pea naʻe toe ʻi ai pē mo e ngaahi ʻuhinga kehe naʻe ʻikai ke ʻalu ai ʻa e faʻahinga ʻe niʻihi. Ka naʻe tala ʻe Kōlesi kiate kinautolu naʻe ʻikai te nau ʻalú: ‘Mou foaki ʻa e siliva mo e koula mo e ngaahi meʻaʻofa kehe ki he kakai ʻoku nau toe foki ke langa ʻa Selusalema mo hono temipalé.’
Ko ia, naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻaʻofa naʻe ʻoange ki he kau ʻIsileli naʻa nau fononga atu ki Selusalemá. Naʻe toe ʻoange foki ʻe Kōlesi ʻa e ngaahi poulu mo e ngaahi ipu naʻe ʻave ʻe Tuʻi Nepukanesa mei he temipale ʻo Sihová ʻi heʻene fakaʻauha ʻa Selusalemá. Naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa ke foki ʻa e kakaí mo ia.
ʻI he ʻosi pē ʻa e fononga ʻa e kau ʻIsilelí ʻi he māhina nai ʻe fā, naʻa nau aʻu ki Selusalema ʻi he taimi totonu. Ko e taʻu ia ʻe 70 talu mei hono fakaʻauha ʻa e koló, pea naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kakai ʻi he fonuá. Ka neongo naʻe toe foki mai ʻa e kau ʻIsilelí ki honau fonua totonú ʻoku kei ʻi ai pē ʻa e ngaahi taimi faingataʻa, pea te tau hoko atu ʻo ako kau ki ai.