VAHE 5
‘Ko Hoku ʻAló Eni’
ʻI HE taimi ʻoku fai ai ʻe he fānaú ʻa e ngaahi meʻa leleí, ʻoku fiefia ʻa e faʻahinga ʻoku nau tokangaʻi kinautolú. ʻI he fai ʻe ha taʻahine ha meʻa lelei, ʻoku fiefia ʻa ʻene tamaí ʻi he lava ke ne tala ki he niʻihi kehé: “Ko ʻeku taʻahine eni.” Pe, kapau ʻoku fai ʻe ha tamasiʻi ha ngaahi meʻa lelei, ʻoku fiefia ha tamai ke pehē: “Ko hoku foha eni.”
ʻOku fai maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e meʻa ʻoku leleiʻia ai ʻa ʻene Tamaí. Ko ia, ʻoku laukauʻaki ia ʻe heʻene Tamaí. ʻOkú ke manatuʻi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he Tamai ʻa Sīsuú ʻi he ʻaho ʻe taha ʻi he ʻalu ʻa Sīsū mo e toko tolu ʻi hono kau muimuí?— ʻIo, naʻe lea hifo ʻa e ʻOtuá mei hēvani ʻo tala kia kinautolu: ‘Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá eni ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí.’—Mātiu 17:5, PM.
ʻOku fiefia maʻu pē ʻa Sīsū ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku leleiʻia ai ʻa ʻene Tamaí. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa hono ʻuhingá? Koeʻuhí he ʻokú ne ʻofa moʻoni ʻi heʻene Tamaí. Kapau ʻoku fai pē ʻe ha taha ha ngaahi meʻa koeʻuhi kuo pau ke ne fai ia, ʻoku hā faingataʻa eni. Ka ʻi heʻene loto-leleí, ʻoku faingofua ange ai. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e pehē ke loto-leleí?— ʻOku ʻuhingá, ko e fiemaʻu moʻoni ke fai ha meʻa.
Naʻa mo e ki muʻa pea haʻu ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻá ne loto-lelei ke fai ha meʻa pē naʻe kole ange ʻe heʻene Tamaí ke faí. ʻOku peheé koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻi heʻene Tamaí, ʻa Sihova ko e ʻOtuá. Naʻe maʻu ʻe Sīsū ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻi hēvani pea mo ʻene Tamaí. Ka, naʻe ʻi ai ha ngāue makehe ʻa e ʻOtuá kia Sīsū ke fai. Ke fai ʻa e ngāue ko iá, naʻe pau kia Sīsū ke ne liʻaki ʻa hēvani. Naʻe pau ke fāʻeleʻi ia ko ha pēpē ʻi he māmaní. Naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke fai ʻa e meʻá ni he naʻe fiemaʻu ia ʻe Sihova ke ne fai ia.
Ko e hā ʻa e meʻa naʻe tala ange ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Melé?
Ke fāʻeleʻi mai ko ha pēpē ʻi he māmaní, naʻe pau ke ʻi ai ha faʻē ʻa Sīsū. ʻOkú ke ʻilo pe ko hai ia?— Ko hono hingoá ko Mele. Naʻe fekau hifo ʻe Sihova ʻa ʻene ʻāngelo ko Kepalelí mei hēvani ke lea kia Mele. Naʻe fakahā ʻe Kepaleli kiate ia te ne maʻu ha pēpē tangata. ʻE fakahingoa ʻa e pēpeé ko Sīsū. Pea ko hai ʻe hoko ko e tamai ʻa e pēpeé?— Naʻe pehē ʻe he ʻāngeló ko e Tamai ʻa e pēpeé ko Sihova ko e ʻOtuá. Ko e ʻuhinga ia ʻe ui ai ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.
Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he ongoʻi ʻa Mele ki he meʻa ko ení?— Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai te u fie hoko au ko e faʻē ʻa Sīsū”? ʻIkai, naʻe mateuteu ʻa Mele ke fai ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe he ʻOtuá. Ka ʻe lava fēfē ke fāʻeleʻi mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi hēvaní ko ha pēpē ʻi he māmaní? Naʻe anga-fēfē ʻa e kehe ʻo e fāʻeleʻi ʻo Sīsuú mei he fāʻeleʻi ʻo e fanga kiʻi pēpē kehé kotoa? ʻOkú ke ʻilo?—
Sai, naʻe ngaohi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻeta ʻuluaki ongo mātuʻá, ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, koeʻuhi ke na lava ʻo kau fakataha ʻi ha founga fakaofo. Hili iá, ʻe kamata leva ke tupu ha pēpē ʻi loto ʻi heʻene faʻeé. ʻOku pehē ʻe he kakaí ko e mana eni! ʻOku ou tui te ke loto-tatau mo ia.
Naʻe fai leva ʻe he ʻOtuá ha meʻa ʻa ia ko ha mana naʻe toe fakaofo ange ia. Naʻá ne toʻo ʻa e moʻui ʻa hono ʻAló mei hēvani pea tuku ia ki loto ʻia Mele. Naʻe teʻeki ai ʻaupito ke fai ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ko iá ki muʻa, pea talu mei ai mo e ʻikai ʻaupito te ne toe fai pehē. ʻI he ola ʻo e mana ko ení, naʻe kamata ai ke tupu ʻa Sīsū ʻi loto ʻia Mele ʻo hangē pē ko e tupu ʻa e fanga kiʻi pēpē kehé ʻi loto ʻi heʻenau faʻeé. Hili iá, naʻe mali ʻa Mele mo Siosefa.
ʻI he hoko mai ʻa e taimi ke fāʻeleʻi ʻa Sīsuú, naʻe lolotonga ʻaʻahi ai ʻa Mele mo Siosefa ki he kolo ko Pētelihemá. Ka naʻe fonu ia ʻi he kakaí. Naʻe ʻikai ke ʻi ai naʻa mo ha loki kia Mele mo Siosefa, ko ia naʻe pau ai ke na nofo ʻi ha feituʻu ʻa ia naʻe tauhi ai ʻa e fanga manú. ʻI aí, naʻe fāʻele ai ʻa Mele pea naʻe tuku ʻa Sīsū ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú, ʻo hangē ko ia ʻokú ke sio ki ai ʻi hení. Ko ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú, ko e meʻa ia ʻoku tuku ai ʻa e meʻakai ki he fanga pulú mo e fanga monumanu kehé ke nau kai aí.
Ko e hā ʻoku tuku ai ʻa Sīsū ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú?
Naʻe hoko ʻa e ngaahi meʻa fakafiefia ʻi he pō naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Sīsuú. Ofi ki Pētelihemá, naʻe hā ai ha ʻāngelo ki ha kau tauhi-sipi. Naʻá ne tala kia kinautolu ko Sīsuú ko ha tokotaha mahuʻinga ia. Naʻe pehē ʻe he ʻāngeló: ‘Vakai, ʻoku ou tala kiate kimoutolu ʻa e ongoongolelei ʻe fiefia ai ʻa e kakaí. ʻI he ʻahó ni, kuo ʻaloʻi ha taha ʻa ia te ne fakamoʻui ʻa e kakaí.’—Luke 2:10, 11, PM.
Ko e hā ʻa e ongoongo lelei naʻe tala ʻe he taha ʻo e kau ʻāngeló ni ki he kau tauhi-sipí?
Naʻe tala ʻe he ʻāngeló ki he kau tauhi-sipí te nau ʻilo ʻa Sīsū ʻi Pētelihema, ʻokú ne tokoto ʻi ha ʻaiʻanga kai ʻo e manú. Pea fakafokifā leva, naʻe kau fakataha ʻa e kau ʻāngelo kehe ʻi hēvaní mo e ʻuluaki ʻāngeló ʻi hono fakahīkihikiʻi ʻo e ʻOtuá. ‘Kolōlia ki he ʻOtuá,’ ko e hiva ia ʻa e kau ʻāngeló, “pea ko e melino ki māmani ki he kakai kuo hoifua ki ai.”—Luke 2:12-14.
ʻI he mavahe ʻa e kau ʻāngeló, naʻe ʻalu leva ʻa e kau tauhi-sipí ki Pētelihema ʻo ʻilo ai ʻa Sīsū. Naʻa nau fakamatala kia Siosefa mo Mele ʻa e ngaahi meʻa lelei kotoa pē naʻa nau fanongo aí. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he fiefia ʻa Melé ʻi heʻene loto-lelei ke hoko ko e faʻē ʻa Sīsuú?
Ki mui ai, naʻe ʻave ʻe Siosefa mo Mele ʻa Sīsū ki he kolo ko Nasaletí. Ko e feituʻu ia naʻe tupu hake ai ʻa Sīsuú. ʻI heʻene hoko ko ha tangata lahí, naʻá ne kamata ai ʻa ʻene ngāue lahi fakafaiakó. Ko e konga eni ʻo e ngāue naʻe fiemaʻu ʻe Sihova ko e ʻOtuá ke fai ʻe hono ʻAló ʻi he māmaní. Naʻe loto-lelei ʻa Sīsū ke fai ʻa e ngāue ko iá he naʻe ʻofa lahi ʻa Sīsū ʻi heʻene Tamai fakahēvaní.
Ki muʻa ke kamata ʻe Sīsū ʻa ʻene ngāue ʻi he tuʻunga ko ha Faiako Lahí, naʻe papitaiso ia ʻi he Vaitafe Sioataní ʻe Sione Papitaiso. Naʻe ʻi ai leva ʻa e meʻa fakaofo ne hoko! ʻI he ʻalu hake ʻa Sīsū mei he vaí, naʻe lea hifo ʻa Sihova mei hēvani ʻo pehē: ‘Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá eni, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí.’ (Mātiu 3:17, PM) ʻIkai ʻokú ke ongoʻi lelei ʻi he taimi ʻoku tala atu ai ʻe hoʻo ongo mātuʻá ʻokú na ʻofa ʻia koé?— ʻOku lava ke ta fakapapauʻi naʻe ongoʻi pehē foki mo Sīsū.
Naʻe fai maʻu pē ʻe Sīsū ʻa e meʻa naʻe totonú. Naʻe ʻikai te ne fakangalingali ke hoko ki ha tokotaha naʻe ʻikai te ne tatau mo ia. Naʻe ʻikai te ne tala ki he kakaí ko e ʻOtuá ia. Naʻe ʻosi tala ʻe he ʻāngelo ko Kepalelí kia Mele ʻe ui ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá. Ko Sīsū tonu, naʻá ne pehē ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Pea naʻe ʻikai te ne tala ki he kakaí naʻe lahi ange ʻa ʻene ʻiló ʻi heʻene Tamaí. Naʻá ne pehē: “ʻOku lahi ʻa e Tamai ʻiate au.”—Sione 14:28.
Naʻa mo hēvani, ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ʻe he Tamai ʻa Sīsuú kiate ia ha ngāue ke faí, naʻe fai ia ʻe Sīsū. Naʻe ʻikai te ne pehē te ne fai ia kae ʻosi angé pea fai ha meʻa kehe. Naʻá ne ʻofa ʻi heʻene Tamaí. Ko ia, naʻá ne fanongo ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe heʻene Tamaí. ʻI he haʻu leva ʻa Sīsū ki he māmaní, naʻá ne fai ʻa e meʻa naʻe fekauʻi hifo ia ʻe heʻene Tamai fakahēvaní ke ne faí. Naʻe ʻikai te ne fakamoleki hono taimí ʻi hono fai ha meʻa kehe. Tā neʻineʻi ke leleiʻia ʻa Sihova ʻi hono ʻAló!
ʻOkú ta loto foki ke ʻai ke leleiʻia ʻa Sihova, ʻikai ko ia?— Ko ia leva, kuo pau ke ta fakahaaʻi ʻokú ta fanongo moʻoni ki he ʻOtuá, ʻo hangē ko Sīsuú. ʻOku lea mai ʻa e ʻOtuá kia kitaua ʻo fakafou ʻi he Tohitapú. ʻE ʻikai tonu ke fakangalingali ke fanongo ki he ʻOtuá kae tui leva mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kehe mei he Tohitapú, ʻikai ko ia?— Pea manatuʻi, te ta fiefia ke ʻai ke leleiʻia ʻa Sihova kapau ʻokú ta ʻofa moʻoni ʻiate ia.
Lau leva ʻa e ngaahi konga Tohitapu kehe ko eni ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke ta ʻilo mo tui ki ai ʻo fekauʻaki mo Sīsuú: Mātiu 7:21-23; Sione 4:25, 26; mo e 1 Timote 2:5, 6.