Vahe 10
Nofo Malí—Ko ha Meʻaʻofa mei ha ʻOtua ʻOfa
“Ko e afo tuʻo tolu ʻe ʻikai motu vave.”—KOHELETI 4:12.
1, 2. (a) ʻI he fekauʻaki mo e ngaahi mali foʻoú, ko e hā nai ʻoku tau fifili ki ai ʻi he taimi ʻe niʻihi, pea ko e hā hono ʻuhingá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi te tau lāulea ki ai ʻi he vahe ko ení?
ʻOKÚ KE saiʻia ʻi he ʻalu ki ha ngaahi mali? ʻOku saiʻia ai ʻa e tokolahi, he ko e ngaahi taimi peheé ko e taimi ia ʻo e fiefia lahi. ʻOkú ke sio ai ki he teunga fakaʻofoʻofa ʻa e ongo meʻa malí. ʻIkai ko ia pē, ʻoku hā mei hona matá ʻa e fiefia lahi. ʻI he ʻaho ko ení, ʻokú na mamali holo pē, pea ʻoku hā ko hona kahaʻú ʻoku mohu ʻamanaki mo monūʻia.
2 Kae kehe, ko hono moʻoní ʻona ko e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí kuo movete ia ʻi he ʻahó ni. Lolotonga ʻoku tau fakaʻamu ke lavameʻa ʻa e ngaahi hoa mali foʻoú, ʻoku tau fifili nai ʻi he taimi ʻe niʻihi: ‘ʻE fiefia ʻa e nofo mali ko ení? ʻE tolonga?’ Ko e tali ki he ongo fehuʻi ko iá ʻe fakatuʻunga ia ʻi ha falala ʻa e husepānití mo e uaifí ki he ʻOtuá pea ngāueʻaki ʻa ʻene akonakí ʻi he nofo malí. (Palovepi 3:5, 6) ʻOku fiemaʻu ke na fai pehē koeʻuhi ke na nofo maʻu ai ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá. Tau fakahanga he taimí ni ʻa ʻetau tokangá ki he tali ʻa e Tohi Tapú ki he fehuʻi ko eni ʻe fā: Ko e hā ke mali aí? Kapau te ke mali, ko hai ʻoku totonu ke ke fili ko ha hoa malí? ʻE lava fēfē ke ke teuteu ki he nofo malí? Pea ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi ha ongo meʻa ke na fiefia ai pē ʻi he nofo malí?
KO E HĀ KE MALI AÍ?
3. Ko e hā ʻe taʻefakapotopoto ai ke mali ʻi ha ngaahi ʻuhinga launoá?
3 ʻOku tui ʻa e niʻihi ko e malí ʻoku fiemaʻu ia ke maʻu ai ʻa e fiefiá—heʻikai lava ke ke maʻu ʻa e fiemālie pe fiefia ʻi he moʻuí kae ʻoua kuó ke maʻu ha hoa. ʻOku taʻemoʻoni ʻaupito ia. Ko Sīsuú, ko ha tangata taʻemali, naʻá ne lea fekauʻaki mo e taʻemalí ko ha meʻaʻofa ia pea ekinaki ki he faʻahinga te nau malavá ke nau tali ia. (Mātiu 19:11, 12) Ko e ʻapositolo foki ko Paulá naʻá ne lāulea ki he ngaahi ʻaonga ʻo e taʻemalí. (1 Kolinito 7:32-38) Naʻe ʻikai tala ʻe Sīsū pe ko Paula ko ha tuʻutuʻuni pau eni; ko hono moʻoní, ko hono “tapui ʻa e mali” ʻoku fakahokohoko ia ʻi he “ngaahi tokateline [ʻa e] kau tevolo.” (1 Timote 4:1-3) Kae kehe, ko e taʻemalí ʻoku ʻatā mai ai ʻa e ngaahi meʻa lahi ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke tauhi kia Sihova ʻo ʻikai toe fakaheleleuʻí. Heʻikai leva fakapotopoto ke mali ʻi ha ngaahi ʻuhinga launoa, hangē ko e tenge mei he toʻumeʻá.
4. ʻOku ʻomai ʻe ha nofo mali lelei ʻa e makatuʻunga fē ki he tauhi fānaú?
4 ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga totonu ke mali ai? ʻIo. Ko e nofo malí foki ko ha meʻaʻofa mo ia mei hotau ʻOtua ʻofá. (Senesi 2:18) Ko ia ʻoku ʻi ai hono ngaahi ʻaonga moʻoni pea malava ke ʻomai ai ʻa e ngaahi tāpuaki. Hangē ko ení, ko ha nofo mali lelei ko e makatuʻunga lelei taha ia ki he moʻui fakafāmilí. ʻOku fiemaʻu ʻe he fānaú ha ʻātakai malu fakataha mo ha ongo mātuʻa ke na tauhi hake kinautolu, ʻo tokonaki ʻa e ʻofa, akonaki, mo e tataki. (Sāme 127:3; Efeso 6:1-4) Kae kehe, ko e tauhi fānaú ʻoku ʻikai ko e ʻuhinga pē ia ʻe taha ki he nofo malí.
5, 6. (a) Fakatatau ki he Koheleti 4:9-12, ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi ʻaonga ʻo ha kaumeʻa vāofi? (e) ʻE lava fēfē ke hoko ha nofo mali ʻo hangē ha afo lōtolú?
5 Fakakaukau angé ki he konga Tohi Tapu ʻo e kaveinga ki he vahe ko ení fakataha mo hono potutohí: “ʻOku ngutuhuaange ke toko ua ʻi heʻete toko taha; he ʻoku ʻi heʻena ngaue ha totongi lelei. He kapau te na to, ʻe lava ʻe he taha ke ʻohake hono kaumeʻa: ka ʻoiaue ʻa e toko taha ʻoku to, ka ʻoku ʻikai ha taha mo ia ke ʻohake! Kaeʻumaʻa, ka fetakotoʻi ha toko ua, te na mafana: kae mafana fefe ha toko tefua? Kaeʻumaʻa foki, kapau ʻe ʻohofia toko taha ʻa Meʻa, ʻo lava, kuo ne mātuʻu nai, ʻoka ne toko ua; pea ko e afo tuʻo tolu ʻe ʻikai motu vave.”—Koheleti 4:9-12.
6 ʻOku fekauʻaki tefito ʻa e kupu ko ení mo e mahuʻinga ʻo e kaumeʻá. Ko e moʻoni, ko e nofo malí ʻoku kau ki ai ʻa e tuʻunga kaumeʻa vāofi tahá. Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻe he konga Tohi Tapu ko ení, ko ha fakafāʻūtahaʻi pehē ʻoku lava ke ne ʻomai ʻa e tokoni, fakafiemālie mo e maluʻanga. ʻOku tautefito ʻa e mālohi ʻa ha nofo mali kapau ʻoku laka hake ia ʻi he haʻi pē ʻo ha ongo meʻa ʻe toko ua. Ko ha afo lōua, hangē ko ia ʻoku fakahuʻunga mai ʻi he veesi ko ení, ʻe lava nai ke motu. Ka ko hono lalanga pe fī fakataha ʻa e afo ʻe tolú ʻe faingataʻa ʻaupito ange ai ke motuhi. Kapau ko hono fakahōifuaʻi ʻo Sihová ko e meʻa ia ʻoku tokanga tefito ki ai fakatouʻosi ʻa e husepānití mo e uaifí, ʻoku hangē ai ʻena nofo malí ko e afo lōtolu ko iá. Ko Sihova ʻa e konga mahuʻinga ʻo e nofo malí, ko ia ʻoku mātuʻaki mālohi moʻoni ai ʻa e haʻi ko iá.
7, 8. (a) Ko e hā ʻa e akonaki naʻe tohi ʻe Paula ki he kau Kalisitiane taʻemali ʻoku nau fāinga mo e ngaahi holi ki he fehokotaki fakasinó? (e) Ko e hā ʻa e vakai totonu ʻoku ʻomai ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e nofo malí?
7 Ko e nofo malí ko e toe fokotuʻutuʻu pē ia ʻe taha ʻa ia ʻoku lava ke fakatōliʻa totonu ai ʻa e ngaahi holi fakaefehokotaki fakasinó. ʻI he fokotuʻutuʻu ko ení, ko e fehokotaki fakasinó ʻoku vakai totonu ki ai ko ha matavai ia ʻo e fiefiá. (Palovepi 5:18) ʻI he fakalaka ha tokotaha mei he meʻa ʻoku ui ʻe he Tohi Tapú ko e “finemui” pe talavou—ʻa e taimi ʻoku fuofua hoko ai ʻo mālohi ʻa e ngaahi holi ki he fehokotaki fakasinó—ʻokú ne kei fāinga pē nai mo e ngaahi holi ki he fehokotaki fakasinó. ʻI he ʻikai ke mapuleʻí, ko e ngaahi holi peheé ʻe lava ke taki atu ia ki he ʻulungāanga taʻemaʻa mo taʻetotonu. Naʻe fakamānavaʻi ʻa Paula ke ne tohi ʻa e akonakí ni ki he kakai taʻemalí: “Kapau ʻoku ʻikai te nau makātaki, tuku ke nau mali, he ʻoku lelei hake ʻa e mali ʻi he ʻene ʻi ai ʻa e afi.”—1 Kolinito 7:9, 36; Semisi 1:15.
8 Ko e hā pē ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ueʻi ai ha taha ke malí ʻoku lelei ke ʻi he tuʻunga totonu. Hangē ko hono fakalea ʻe Paulá, ko e faʻahinga ʻoku malí “te nau maʻu ekinautolu ae mamahi i he jino.” (1 Kolinito 7:28, PM) Ko e kakai malí ʻoku nau fehangahangai mo e ngaahi pole heʻikai ke fehangahangai mo ia ʻa e kakai taʻemalí. Kae kehe, kapau ʻokú ke fili ke mali, ʻe lava fēfē ke ke fakasiʻisiʻi ʻa e ngaahi palopalemá pea fakalahi ʻa e ngaahi tāpuakí? Ko e founga ʻe taha ko hono fili fakapotopoto ha hoa.
KO HAI ʻE HOKO KO HA HOA MALI LELEÍ?
9, 10. (a) Naʻe anga-fēfē hono fakatātaaʻi ʻe Paula ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo hono faʻu ha haʻi vāofi mo e kau taʻetuí? (e) Ko e hā ʻoku faʻa hoko ʻi hono tukunoaʻi ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá ke ʻoua ʻe mali mo ha tokotaha taʻetuí?
9 Naʻe fakamānavaʻi ʻa Paula ke ne tohi ha tefitoʻi moʻoni mātuʻaki mahuʻinga ʻa ia ʻoku totonu ke ngāueʻaki ʻi he taimi ʻoku fili ai ha hoa malí: “Oua te mou hanga ʻo hoa-ʻa-kehe, he nonofo mo e kau taʻelotu [pe taʻetui].” (2 Kolinito 6:14) Ko ʻene talanoa fakatātaá naʻe makatuʻunga ia ʻi ha moʻoniʻi meʻa fekauʻaki mo e moʻui fakaengoué. Kapau ʻoku hoa haʻamo ha ongo monumanu ʻokú na fuʻu kehekehe lahi ʻi hona lahí pe mālohí, te na fakatou faingataʻaʻia. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e haʻi fakataha ʻo hoa ʻi he nofo malí, ha tokotaha tui mo ha tokotaha taʻetuí ʻoku ʻikai ha veiveiua te na fehangahangai mo e fepaki pea mo e fetēleni. Kapau ʻoku loto ʻa e hoa ʻe taha ke nofo maʻu ʻi he ʻofa ʻa Sihová pea ko e tokotaha ʻe tahá ʻoku ʻikai loko tokanga pe halaʻatā haʻane tokanga ʻana fekauʻaki mo e meʻa ko iá, heʻikai hoamālie ʻa ʻena ngaahi meʻa ʻoku fakamuʻomuʻa ʻi he moʻuí, pea ʻoku ngalingali ʻe iku ia ki ha taʻemanonga lahi. Ko ia ʻoku ekinaki ai ʻa Paula ki he kau Kalisitiané ke nau mali “i he Eiki be.”—1 Kolinito 7:39, PM.
10 ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, kuo fakaʻosiʻaki ai ʻe he kau Kalisitiane taʻemalí ʻe lelei ange ha hoa-ʻa-kehe ʻi he taʻelata ʻoku nau lolotonga ongoʻí. ʻOku fili ʻa e niʻihi ke tukunoaʻi ʻa e akonaki Fakatohitapú, pea ʻoku nau mali mo ha tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai ke tauhi kia Sihova. ʻI he taimi ki he taimi, ko e olá ʻoku fakamamahi ai pē. Ko e faʻahinga peheé ʻoku nau ʻilo kuo nau mali mo ha tokotaha ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke nau fevahevaheʻaki mo ia ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻi he moʻuí. Ko e taʻelata ʻoku hoko aí ʻe lahi mamaʻo ange nai ia ʻi ha taʻelata pē naʻa nau hokosia ki muʻa ke nau malí. Ko e meʻa fakafiefiá, ʻoku ʻi ai ʻa e kau Kalisitiane taʻemali ʻe laui afe ʻoku nau falala pea pipiki mateaki ki he akonaki fakaʻotua ʻo fekauʻaki mo e meʻá ni. (Sāme 32:8) Neongo ʻoku nau fakaʻamu ke mali ʻi ha ʻaho, ʻoku nau nofo taʻemali ai pē kae ʻoua ke nau maʻu ha hoa ʻi he haʻohaʻonga ʻo e faʻahinga ʻoku lotu ki he ʻOtua ko Sihová.
11. Ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ke fili fakapotopoto ai ha hoa malí? (Toe sio ki he puha he peesi 114.)
11 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ko e sevāniti kotoa pē ʻa Sihova ʻoku fakanatula pē ʻene hoko ko ha hoa mali feʻungamālié. Kapau ʻokú ke fakakaukau ke mali, kumi ki ha taha ʻa ia ko hono ʻulungāangá, ngaahi taumuʻa fakalaumālié mo e ʻofa ki he ʻOtuá ʻoku hoamālie ia mo ho tuʻungá tonu. Ko e kalasi tamaioʻeiki anga-tonú kuó ne ʻomai ʻa e tokonaki lahi ke fakakaukau ki ai ʻi he kaveinga ko ení, pea ʻe lelei ke ke fakakaukau ʻi he lotu ki he akonaki Fakatohitapu peheé, ʻo tuku ke ne tataki koe ʻi hono fai ʻo e fili mahuʻinga ko ení.a—Sāme 119:105.
12. Ko e hā ʻa e tōʻonga fekauʻaki mo e nofo malí ʻoku fai ʻi he ngaahi fonua lahi, pea ko e hā ʻa e fakatātā Fakatohitapu ʻoku ʻomai ai ha tatakí?
12 ʻI he ngaahi fonua lahi, ʻoku angaʻaki hono fili ʻe he ngaahi mātuʻá ha hoa mali ki heʻenau fānaú. ʻOku felotoi lahi ʻi he ngaahi anga fakafonua ko iá ki he pehē ko ia ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ʻa e poto mo e taukei lahi ange ʻoku fiemaʻu ki hono fai ʻo ha fili mahuʻinga pehē. ʻOku faʻa lavameʻa ʻa e ngaahi nofo mali kuo fokotuʻutuʻu fakaemātuʻa peheé, ʻo hangē ko ia ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú. Ko e fakatātā fekauʻaki mo hono fekauʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa ʻene sevānití ke ne kumi ha uaifi moʻo ʻAisaké ʻoku hoko ia ko e fakahinohino ki he ngaahi mātuʻa ʻa ia ʻoku nau ʻi ha tuʻunga meimei tatau he ʻaho ní. Ko e tuʻunga fakapaʻangá mo fakasōsialé naʻe ʻikai tokanga ki ai ʻa ʻĒpalahame ia. ʻI hono kehé, naʻá ne fai ha feinga lahi ke kumi ha uaifi moʻo ʻAisake ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai naʻa nau lotu kia Sihová.b—Senesi 24:3, 67.
ʻE LAVA FĒFĒ KE KE TEUTEU KI HA NOFO MALI LAVAMEʻA?
13-15. (a) ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Palovepi 24:27 ha talavou ʻa ia ʻoku fakakaukau fekauʻaki mo e nofo malí? (e) Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha finemui ke mateuteu ai ki he nofo malí?
13 Kapau ʻokú ke fakakaukau fakamātoato fekauʻaki mo e nofo malí, ʻe lelei ke ke ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku ou mateuteu moʻoni?’ Ko e talí ʻoku ʻikai fakatuʻunga pē ia ʻi hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo e ʻofá, fehokotaki fakasinó, feohí pe ko e tauhi fānaú. ʻI hono kehé, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi taumuʻa papau ʻoku totonu ke fakakaukau fekauʻaki mo ia ʻa e husepāniti pe uaifi taki taha ʻi he kahaʻú.
14 Ko ha talavou ʻoku kumi ki ha uaifi ʻoku totonu ke ne fakakaukau lelei fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ko ení: “Tokonaki hoʻo ngaue ʻi tuʻa, pea teuteu maʻau ʻi he vao; hili ia pea ke nofo ke langa hao fale.” (Palovepi 24:27) Ko e hā ʻa e poiní? ʻI he ngaahi ʻaho ko iá, kapau naʻe loto ha tangata ke ne ‘langa hano fale,’ pe fokotuʻu ha fāmili ʻaki haʻane mali, naʻe fiemaʻu ke ne ʻeke hifo kiate ia, ‘ʻOku ou mateuteu ke tokangaʻi mo tauhi ha uaifi mo ha fānau pē ʻe maʻu nai ʻamui?’ Naʻe pau ke ne ʻuluaki ngāue, ʻo tokangaʻi ʻene ngoueʻangá, pe ngoué. ʻOku ngāueʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau he ʻahó ni. Ko ha tangata ʻoku loto ke mali ʻoku fiemaʻu ke ne teuteu ki he fatongia ko iá. ʻI heʻene kei malava fakaesino ke fai peheé, ʻoku totonu ke ne ngāue. ʻOku fakahaaʻi ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ko ha tangata ʻoku ʻikai ke tokanga ki he ngaahi fiemaʻu fakaesino, fakaeongo mo e fakalaumālie ʻa hono fāmilí ʻoku kovi ange ia ʻi ha taha ʻoku taʻelotu!—1 Timote 5:8.
15 Ko ha fefine ʻoku fili ke mali ʻoku pehē pē mo ʻene loto ke fua ha ngaahi fatongia mamafa. ʻOku fakaongoongoleleiʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ngaahi pōtoʻi mo e ngaahi ʻulungāanga ʻe fiemaʻu nai ki ha uaifi ʻi heʻene tokoniʻi ʻa hono husepānití mo tokangaʻi ʻa hono fāmilí. (Palovepi 31:10-31) Ko e kau tangata mo e kau fefine ʻoku fakavave ki he malí ʻo taʻeteuteu ke fua ʻa e ngaahi fatongia ʻoku kau ki aí ʻoku nau siokita moʻoni, ʻo ʻikai lava ke nau fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke nau ʻoatu maʻa hanau hoa. Kae kehe, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá, ko e faʻahinga ʻoku fakakaukauloto ki he nofo malí ʻoku fiemaʻu ke nau mateuteu fakalaumālie.
16, 17. Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapu ʻoku totonu ke fakalaulauloto ki ai ʻa e faʻahinga ʻoku teuteu ki he nofo malí?
16 Ko e teuteu ki he nofo malí ʻoku kau ki ai ʻa e fakalaulauloto ki he ngaahi ngafa kuo vaheʻi ʻe he ʻOtuá ki he husepānití mo e uaifí. ʻOku fiemaʻu ke ʻiloʻi ʻe he tangatá ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ko e ʻulu ʻo ha fāmili Kalisitiané. Ko e ngafa ko ení ʻoku ʻikai ko ha ngofua ia ke ne ngāue ai ko ha tokotaha fakaaoao. Ka, kuo pau ke ne faʻifaʻitaki ki he founga ʻo hono ngāueʻaki ʻe Sīsū ʻa e tuʻunga-ʻulú. (Efeso 5:23) Pehē foki, ʻoku fiemaʻu ki ha fefine Kalisitiane ke ne mahinoʻi ʻa e ngafa fakangeingeia ʻo e uaifí. Te ne loto-lelei ke fakamoʻulaloa ki he “lao ʻo e husepaniti”? (Loma 7:2) Kuó ne ʻosi ʻi he malumalu ia ʻo e lao ʻa Sihova mo Kalaisí. (Kaletia 6:2) Ko e tuʻunga mafai ʻa hono husepānití ʻi he fāmilí ʻoku fakafofongaʻi ai ha toe lao ʻe taha. ʻE lava ke ne poupou mo fakamoʻulaloa ʻi heʻene ʻi he malumalu ʻo e tuʻunga mafai ʻo ha tangata taʻehaohaoa? Kapau ʻoku ʻikai fakamānako kiate ia ʻa e ʻamanaki ko iá, tā ʻoku lelei ke ne fakaʻehiʻehi mei he malí.
17 ʻIkai ko ia pē, ko e hoa taki taha ʻoku fiemaʻu ke ne mateuteu ke tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu makehe ʻa e hoa ko ē. (Filipai 2:4) Naʻe tohi ʻe Paula: “Ko kimoutolu foki fakafoitangata—ʻe, ke taki taha ʻofa ki siʻono uaifi ʻo hange ko ʻene ʻofa kiate ia; pea ko e uaifi ke ne fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti.” ʻI he malumalu ʻo e fakamānavaʻi fakaʻotuá, naʻe ʻiloʻi ʻe Paula ko e tangatá ʻoku ʻi ai ʻene fiemaʻu makehe ke ne ongoʻi ʻa e fakaʻapaʻapa loloto ange ʻa hono uaifí. Pea ko e fefiné ʻoku ʻi ai ʻene fiemaʻu makehe ke ongoʻi ʻoku ʻofaʻi ia ʻe hono husepānití.—Efeso 5:21-33.
18. Ko e hā ʻoku totonu ai ki he ongo meʻá ke na ngāueʻi ʻa e mapuleʻi-kitá ʻi he lolotonga ʻo e faisoó?
18 Ko e faisoó leva ʻoku ʻikai ko ha taimi pē ia ke maʻu ai ʻa e fiefiá. Ko ha taimi ia ki ha tangata mo ha fefine ke na ako ai ki he founga ke feangainga totonu ai ʻiate kinaua, ke sio pe ko e nofo malí ko ha fili fakapotopoto ia. Ko ha toe taimi ia ke na ngāueʻi ai ʻa e mapuleʻi-kitá. Ko e fakatauele ke hoko ʻo fekoekoeʻi fakaesinó ʻoku lava ke mātuʻaki mālohi—he ko hono moʻoní ʻoku fakanatula pē ke fie fevāofiʻaki. Kae kehe, ko e faʻahinga ʻoku nau feʻofaʻaki moʻoní te nau fakaʻehiʻehi mei ha faʻahinga tōʻonga pē ʻe lava ke hoko ai ha maumau fakalaumālie ki ha tokotaha ʻofeina. (1 Tesalonaika 4:6) Ko ia kapau ʻokú ke faisō, ngāueʻi ʻa e mapuleʻi-kitá; ʻe lava ke ke maʻu ʻaonga mei he ʻulungāanga ko iá ʻi he kotoa ʻo hoʻo moʻuí, pe ʻokú ke mali pe ʻikai.
ʻE LAVA FĒFĒ KE KE ʻAI HA NOFO MALI KE TUʻULOA?
19, 20. ʻOku totonu ke fēfē ʻa e vakai ʻa ha Kalisitiane ki he nofo malí ʻo kehe ia mei he vakai ʻa e tokolahi ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní? Fakatātaaʻi.
19 Kapau ʻoku fiemaʻu ki ha ongo meʻa ke na ʻai ke tuʻuloa ʻena nofo malí, ʻoku fiemaʻu ke na maʻu ʻa e vakai totonu ki he fuakava ʻoku faí. ʻI he ngaahi tohi talanoá mo e ngaahi faivá, ʻoku faʻa ʻomai ʻi he nofo malí ʻa e fakaʻosinga fiefia ʻoku hoholi ki ai ʻa e kakaí. Neongo ia, ʻi he tuʻunga moʻoni ʻo e moʻuí, ko e nofo malí ʻoku ʻikai ko ha fakaʻosinga; ko ha kamataʻanga ia—ko e kamata ʻo ha meʻa naʻe faʻu ʻe Sihova ke tuʻuloa. (Senesi 2:24) Ko e meʻa fakamamahí, ʻoku ʻikai ko e fakakaukau anga-maheni ia ʻa e māmani ʻo e ʻaho ní. ʻI he ngaahi anga fakafonua ʻe niʻihi, ʻoku lea ai ʻa e kakaí fekauʻaki mo e malí ko e “haʻi fakapona.” ʻOku ʻikai nai te nau ʻiloʻi ʻa e totonu hono fakamatalaʻi ʻe he fakatātā ko iá ʻa e fakakaukau ʻoku angamaheniʻaki ki he nofo malí. ʻO anga-fēfē? Lolotonga ko ha fakapona ʻoku leleí ʻoku totonu ke maʻu ia ʻo fakatatau ki he fiemaʻú, ko ha toe kī tefito ʻe taha ko ʻene lava ʻo haʻi pea vete ngofuá.
20 ʻOku vakai ʻa e tokolahi he ʻahó ni ki he nofo malí ko e meʻa fakataimi pē. ʻOku nau mateuteu feʻunga ke mali koeʻuhi ʻoku nau fakakaukau ʻe feʻungamālie ia mo ʻenau ngaahi fiemaʻú, ka ʻoku nau ʻamanekina te nau malava ke fakangata ia ʻi heʻene hā pē ʻoku ngali palopalemaʻiá. Kae kehe, manatuʻi ʻa e talanoa fakatātā ʻoku ngāueʻaki ʻe he Tohi Tapú ki ha haʻi hangē ko e nofo malí—ʻa e afó. Ko e afo pe maea naʻe ngaohi ki he folau vaká ʻoku faʻu iá ke tolonga, ʻo ʻikai ʻaupito homo pe movete, naʻa mo e ʻi he afā mālohi tahá. ʻI he tuʻunga tatau, ko e nofo malí kuo fakataumuʻa iá ke tuʻuloa. Manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko e meʻa kuo fakahoko ʻe he ʻOtua, ke ʻoua naʻa fakamavae ʻe ha tangata.” (Mātiu 19:6) Kapau te ke mali, ʻoku fiemaʻu ke ke maʻu ʻa e vakai tatau ki he nofo malí. ʻOku hanga ʻe he faʻahinga fuakava ko iá ʻo ʻai ke fakakavenga ʻa e nofo malí? ʻIkai.
21. Ko ha husepāniti mo ha uaifi ʻoku fiemaʻu ke na tauhi maʻu ʻa e vakai fēfē ʻiate kinaua, pea ko e hā nai te ne tokoniʻi kinaua ke na fai peheé?
21 Ko ha husepāniti mo ha uaifi ʻoku fiemaʻu ke na tauhi maʻu ʻa e vakai totonu kiate kinaua taki taha. Kapau ʻokú na taki taha feinga ke tokangataha ki he ngaahi ʻulungāanga lelei mo e ngaahi feinga ʻa e tokotaha ko ē, ʻe hoko ai ʻa e nofo malí ko ha matavai ʻo e fiefia mo e fakaivimālohi. ʻOku taʻefakapotopoto ke maʻu ha vakai lelei pehē ki ha hoa taʻehaohaoa? ʻOku ʻikai ʻaupito taʻefakapotopoto ʻa Sihova, ka ʻoku lava ke tau falala te ne tauhi maʻu ha vakai lelei kiate kitautolu. Naʻe ʻeke ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “Ka ne ke nofo, ʻe IAA, ke lama kovi, ko hai ha taha ʻe tuʻu, Atonai?” (Sāme 130:3) ʻOku fiemaʻu ke maʻu ʻe he ngaahi husepānití mo e uaifí ʻa e vakai lelei mo e fefakamolemoleʻaki pehē.—Kolose 3:13.
22, 23. Naʻe anga-fēfē hono fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame mo Sela ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he kakai mali he ʻaho ní?
22 ʻE lava ke hoko ʻa e nofo malí ko ha tāpuaki lahi ange ʻi heʻene tolonga mai ʻi he ngaahi laui taʻu. ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e nofo mali ʻa ʻĒpalahame mo Sela ʻi heʻena taʻumotuʻá. Ko ʻena moʻuí naʻe ʻikai ʻaupito hao mei he ngaahi faingataʻá mo e palopalemá. Fakaʻuta atu pe naʻe fēfē ʻa e tuʻunga ʻo Selá, ko ha fefine naʻá ne ʻi hono taʻu 60 tupú nai, heʻene liʻaki ʻa hono ʻapi lelei ʻi he fonua tuʻumālie ko ʻUá pea nofo tēniti ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí. Neongo ia, naʻá ne fakamoʻulaloa ki he tuʻunga-ʻulu ʻa hono husepānití. ʻI heʻene hoko ko ha fakakakato mo e tokoni moʻoni kia ʻĒpalahamé, naʻá ne tokoni anga-fakaʻapaʻapa ke ʻai ke lavameʻa ʻene ngaahi fili naʻe faí. Pea ko ʻene anganofó naʻe ʻikai fai fakamamata. Naʻa mo “hono loto,” naʻá ne lave ai ki hono husepānití ko hono ʻeiki. (Senesi 18:12; 1 Pita 3:6) Ko ʻene fakaʻapaʻapa kia ʻĒpalahamé naʻe haʻu ia mei he lotó.
23 Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá naʻe felotoi maʻu pē ʻa ʻĒpalahame mo Sela ki he ngaahi meʻá. Naʻá ne fai he taimi ʻe taha ha fokotuʻu naʻe “koviʻia ʻaupito” ai ʻa ʻĒpalahame. Neongo ia, ʻi he fakahinohino ʻa Sihová, naʻe fanongo anga-fakatōkilalo ai ʻa ʻĒpalahame ki he leʻo ʻo hono uaifí, ʻa ia naʻe iku ai ko ha tāpuaki ia ki he fāmilí. (Senesi 21:9-13) Ko e ngaahi husepāniti mo e uaifi he ʻaho ní, naʻa mo e faʻahinga kuo laui hongofuluʻi taʻu ʻenau malí, ʻe lava ke nau ako ʻa e meʻa lahi mei he ongo meʻa anga-fakaʻotua ko ení.
24. Ko e hā ʻa e faʻahinga nofo mali ʻoku tapua lelei atu ai ʻa e ʻOtua ko Sihová, pea ko e hā hono ʻuhingá?
24 ʻI he fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi nofo mali fiefia ʻe laui afe—ko e ngaahi nofo mali ʻa ia ko e uaifí ʻoku fakaʻapaʻapa lahi ai ki hono husepānití, ko e husepānití ʻokú ne ʻofaʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa hono uaifí, pea ʻokú na fakatou ngāue fakataha ke fakamuʻomuʻa ʻa hono fai ʻo e finangalo ʻo Sihová ʻi he meʻa kotoa pē. Kapau ʻokú ke fili ke mali, ʻofa ke ke fili fakapotopoto ʻa ho hoá, teuteu lelei ki he nofo malí, pea ngāue ke maʻu ha nofo mali melino mo ʻofa ʻa ia ʻe ʻoatu ai ʻa e lāngilangi ki he ʻOtua ko Sihová. ʻI heʻene peheé, ʻe tokoniʻi moʻoni ai koe ʻe hoʻo nofo malí ke ke nofo maʻu ai pē ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Sio ki he vahe 2 ʻo e Fakapulipuli ʻo e Fāmili Fiefiá, ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.
b Ko e kau pēteliake faitōnunga ʻe niʻihi naʻa nau maʻu ʻo laka hake ʻi he uaifi ʻe tahá. ʻI he feangainga ʻa Sihova mo e kau pēteliaké pea mo e kau ʻIsilelí, naʻá ne kātakiʻi pē ʻa e mali tokolahí. Naʻe ʻikai te ne fokotuʻu ia, ka naʻá ne fokotuʻu ha ngaahi tuʻutuʻuni ki ai. Kae kehe, ʻoku manatuʻi ʻe he kau Kalisitiané ʻoku ʻikai kei fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e mali tokolahí ʻi he haʻohaʻonga ʻo ʻene kau lotú.—Mātiu 19:9; 1 Timote 3:2.
[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 114]
KO E HĀ ʻOKU OU KUMI KI AI ʻI HA HOÁ?
Tefitoʻi moʻoni: “ʻE hoko ʻa e toko ua ko e kakano pe taha.”—Mātiu 19:5.
Ngaahi fehuʻi ke ʻeke hifo kiate koe
▪ Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke fakalaka ʻi he “finemui” pe talavoú ki muʻa ke malí?—1 Kolinito 7:36; 13:11; Mātiu 19:4, 5.
▪ Neongo ʻoku ou lahi feʻunga ke mali, ʻe lava fēfē ke u maʻu ʻaonga mei he nofo taʻemali ʻi ha vahaʻa taimí?—1 Kolinito 7:32-34, 37, 38.
▪ Kapau ʻoku ou fili ke mali, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ʻe hoku hoa ʻi he kahaʻú ha lēkooti ʻo e ngāue faitōnunga kia Sihová?—1 Kolinito 7:39.
▪ ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he ongo konga Tohi Tapu hokó ha tuofefine ke ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fiemaʻu mei ha hoá?—Sāme 119:97; 1 Timote 3:1-7.
▪ ʻOku lava fēfē ke tokoniʻi ʻe he Palovepi 31:10-31 ha tokoua ke ne fili fakapotopoto ha hoa mali?
[Fakatātā ʻi he peesi 119]
Lolotonga ʻa e faisoó, ʻoku fokotuʻutuʻu fakapotopoto ai ʻa e ngaahi hoa lahi ke ʻi ai ha fakafeʻao