LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w01 5/15 p. 16-21
  • Tataki Fakaʻotua ki Hono Fili ha Hoa Malí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Tataki Fakaʻotua ki Hono Fili ha Hoa Malí
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Tataki Anga-ʻOfa mei he ʻOtuá
  • Anga-Līʻoa Fakaʻotuá—Ko ha Kī Tefito
  • Ko Hono Fili ʻa e Taimi ke Mali Aí
  • ‘Mali i he Eiki Be’
  • Nofo Malí—Ko ha Meʻaʻofa mei ha ʻOtua ʻOfa
    Tauhi Kimoutolu ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Ko Hono Fakatoka ha Makatuʻunga Lelei ki Hoʻo Nofo Malí
    Ko Hono ʻAi Hoʻo Moʻui Fakafāmilí ke Fiefia
  • Nofo Malí—Ko ha Meʻaʻofa mei he ʻOtuá
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
  • Hili ʻa e ʻAho Malí
    Founga ke Nofo Maʻu Ai ʻi he ʻOfa ʻa e ʻOtuá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2001
w01 5/15 p. 16-21

Tataki Fakaʻotua ki Hono Fili ha Hoa Malí

“Te u ʻai koe ke ke maʻu ha maama mo fakahinohinoʻi koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke ʻalu aí. Te u ʻoatu ha faleʻi fakataha mo hoku matá ʻe ʻiate koe.”—SĀME 32:​8, NW.

1. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ki ha nofo mali leleí?

KO HA tokotaha faiva ʻi he ʻeá ʻokú ne puna mei hono heke faiʻanga faivá, ʻo mapelu hono sinó, pea vilo tāfisi pōtoʻi ʻi he ʻeá. ʻI heʻene fakahangatonu vave hono sinó, ʻokú ne mafao atu hono ongo nimá pea ʻoku puke ia ʻe ha tokotaha faiva ʻe taha ʻoku heke mafuli mai ia mei he tafaʻaki ʻe tahá. Ko ha ongo meʻa sikeiti ʻi he ʻaisí ʻokú na ngaʻunu molemole atu ʻi ha faiʻanga fakaheheke. Fakafokifā pē, ʻoku hikiʻi hake ʻe he tangatá hono hoá ʻo ne liaki atu ia ʻi he ʻeá. ʻOkú ne vilo takai, ʻo tō matamatalelei hifo ʻo tuʻu fakaveʻetaha ʻi he sikeití, pea hokohoko atu ai pē ʻene vilo takai mo hono hoá ʻi he ʻaisí. Ko e ongo faivá fakatouʻosi ʻoku hangē naʻe ʻikai meimei fiemaʻu ha feinga ia aí. Ka, ko hai ia ʻe aʻu ʻo ne feinga ke fai kinaua taʻeʻahiʻahiʻi, ʻikai ha hoa pōtoʻi, pea tautefito ki he faʻahinga tataki pe fakahinohino totonú. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ha nofo mali lelei ʻoku hangē nai ia naʻe hokonoa mai pē. Kae kehe, ʻoku fakatuʻunga mo ia foki ʻi ha hoa lelei, ʻi he feinga fakataha, pea tautefito ki he akonaki fakapotopotó. Ko e moʻoni, ʻoku mātuʻaki fiemaʻu ʻa e tataki totonú.

2. (a) Ko hai naʻá ne fokotuʻu ʻa e fokotuʻutuʻu fakaemalí, pea ki he taumuʻa ko e hā? (e) Kuo anga-fēfē hono fai ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu mali ʻe niʻihi?

2 ʻOku fakanatula pē ki ha talavou pe finemui taʻemali ke fakakaukau ʻo kau ki ha hoa mali—ko ha hoa ʻi he moʻuí. Koeʻuhiā naʻe fokotuʻu ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá, ko e mali ʻa ha tangata mo ha fefine ko ha founga anga-maheni pē ia ʻo e moʻuí. Ka ko e ʻuluaki tangatá, ʻa ʻĀtama, naʻe ʻikai te ne fili hono uaifí. Naʻe tokonaki anga-ʻofa ia ʻe Sihova kiate ia. (Senesi 2:​18-24) Naʻe taumuʻa ki he ʻuluaki ongo meʻá ke na fanafanau ʻo fakatokolahi koeʻuhi ke faai atu pē ʻo fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he hili ʻa e ʻuluaki mali ko iá, naʻe faʻa fai leva ʻe he mātuʻa ʻa e ongo meʻá ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻu ki he malí, ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he hili ʻa e loto ki ai ʻa e faʻahinga ʻoku kau ki aí. (Senesi 21:21; 24:​2-4, 58; 38:6; Siosiua 15:​16, 17) Lolotonga ʻoku kei failahia ʻa e fokotuʻutuʻu ʻo e malí ʻi he ngaahi fonua mo e ngaahi anga fakafonua ʻe niʻihi, ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau fili pē ʻe kinautolu honau hoa malí.

3. ʻOku totonu ke fēfē hono fili ʻo ha hoa mali?

3 ʻOku totonu ke anga-fēfē ʻa hono fai ʻa e fili ʻo ha hoa malí? ʻOku tākiekina ʻa e niʻihi ʻe he fōtunga hāmaí—ʻe he meʻa ʻoku nau ʻilo ʻoku fakafiemālie mo manakoa ki he matá. ʻOku sio ʻa e niʻihi ki he ngaahi ʻaonga fakamatelié, ki ha taha te ne tokangaʻi lelei kinautolú pea te ne tokonaki ki heʻenau ngaahi fiemaʻú mo ʻenau ngaahi holí. Ka ʻe taki atu ʻo tatau pē ha taha ʻo e ongo meʻá ni ki ha vahaʻangatae fiefia mo fakafiemālie? “Koe mea kākā ae matamatalelei, bea koe vaiga ae hoihoifua,” ko e lau ia ʻa e Palovepi 31:30 (PM), “ka koe fefine oku manavahe kia Jihova e fakaogoogoleleiʻi ia.” Pea ʻoku ʻi ai ha poini mahuʻinga ai: Fakakaukau kia Sihova ʻi he taimi ʻokú ke fili ai ha hoá.

Tataki Anga-ʻOfa mei he ʻOtuá

4. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tokonaki mai ʻe he ʻOtuá ʻo fekauʻaki mo hono fili ʻo ha hoa malí?

4 Ko ʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofá, ʻa Sihova, kuó ne tokonaki mai ʻene Folofola tohí ke tataki kitautolu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē. ʻOkú ne pehē: “Ko au Sihova ko ho ʻOtua, ʻoku ou ako koe ke fai meʻa ʻaonga, ʻoku ou tataki koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke fou ai.” (Aisea 48:17) Ko ia, ʻoku ʻikai leva fakaʻohovale, ke maʻu ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi tataki ola lelei fuoloa ki hono fili ha hoa malí. ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ʻetau ngaahi nofo malí ke tuʻuloa mo fakafiefia. Ko ia ai, kuó ne tokonaki mai ʻa e tokoni kiate kitautolu ke tau mahinoʻi pea ngāueʻaki ai ʻa e ngaahi tataki ko ʻení. ʻIkai ko e meʻa ia te tau ʻamanekina mei hotau Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofá?—Sāme 19:8.

5. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he fiefia tuʻuloa ʻi he nofo malí?

5 ʻI he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻe Sihova ʻa e fokotuʻutuʻu fakaemalí, naʻá ne taumuʻa ki aí ke hoko ia ko ha haʻi tuʻuloa. (Maake 10:​6-12; 1 Kolinito 7:​10, 11) Ko e ʻuhinga ia “ʻoku fehiʻa [ai] ʻa ʻene ʻAfio ki he vete,” ʻoku toki fakaʻatā pē ia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e “feʻauaki.” (Malakai 2:​13-16; Mātiu 19:9) Ko ia ai, ko hono fili ha hoa malí ko e taha ia ʻo e ngaahi sitepu mafatukituki lahi taha ʻoku lava ke tau laka ai pea ʻoku ʻikai fiemaʻu ke maʻamaʻa ʻa e vakai ki aí. ʻOku ʻikai loko lahi ʻa e fili ʻoku ʻi ai ʻa e tuʻunga ʻe malava ke hoko ai ʻa e fiefia pe ko e loto-mamahi. Lolotonga ko hono fai ha fili leleí ʻoku malava ke ne fakakoloaʻi ʻete moʻuí mo ʻai ia ke fakafiemālié, ko ha fili taʻefakapotopoto ʻoku malava ke ne ʻomai ʻa e loto-mamahi taʻengata. (Palovepi 21:19; 26:21) Ke hokohoko atu ʻa e fiefiá, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ke fili fakapotopoto pea ke loto-lelei ke fai ha tukupā tuʻuloa, he naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtuá ʻa e nofo malí ko ha tuʻunga ʻo ha hoa ʻa ia ʻe lakalakaimonū ʻi he feongoongoi mo e ngāue fakataha.—Mātiu 19:6.

6. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai tautefito ki he kau talavoú mo e kau finemuí ke nau tokanga ʻi he taimi ʻoku fili ai ha hoá, pea ʻe malava fēfē ke nau fai ʻa e fili fakapotopoto tahá?

6 Ko e kau talavoú mo e finemuí ʻoku tautefito ʻa hono fiemaʻu ke nau tokanga ke ʻoua ʻe leʻei ʻe he fakaʻofoʻofa fakaesinó mo e ngaahi fakaueʻiloto mālohí ʻenau ʻiloʻiló ʻi he taimi ʻoku nau fili ai ha hoá. Ko e moʻoni, ko ha vahaʻangatae ʻoku makatuʻunga pē ʻi he ngaahi meʻa peheé ʻoku malava ke hōloa vave atu ia ki he sio lalo pe naʻa mo e fehiʻa. (2 Samiuela 13:15) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e ʻofa tuʻuloá ʻoku malava ke fakatupulekina ia ʻi heʻetau hoko ʻo ʻiloʻi hotau hoá pea ʻi heʻetau mahinoʻi lelei ange mo kitautolú foki. ʻOku toe fiemaʻu ke tau fakatokangaʻi ko e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú ʻoku ʻikai nai ko e meʻa ia ʻoku tomuʻa holi ki ai hotau lotó. (Selemaia 17:9) Ko e ʻuhinga ia ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ʻa e tataki fakaʻotua ʻoku maʻu ʻi he Tohitapú. ʻOkú ne tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻilo ki he founga ʻe malava ke tau fai ai ʻa e ngaahi fili fakapotopoto taha ʻi he moʻuí. Naʻe fakafofongaʻi ʻe he tokotaha-tohi-sāmé ʻa Sihova ʻi heʻene pehē: “Te u ʻai koe ke ke maʻu ha maama mo fakahinohinoʻi koe ʻi he hala ʻoku totonu ke ke ʻalu aí. Te u ʻoatu ha faleʻi fakataha mo hoku matá ʻe ʻiate koe.” (Sāme 32:​8, NW; Hepelu 4:12) Neongo ʻoku malava ʻe he nofo malí ke ne fakalato ʻa ʻetau fiemaʻu fakanatula ki he ʻofá mo e feohí, ʻokú ne toe ʻomai ʻa e ngaahi palopalema ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tuʻunga matuʻotuʻá mo e ʻiloʻiló.

7. Ko e hā ʻoku ʻikai tali ai ʻe he niʻihi ʻa e akonaki makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻi he fekauʻaki mo hono fili ha hoá, ka ʻoku malava ke taki atu ʻa e ʻalunga ko ʻení ki he hā?

7 Ko e ʻalunga ia ʻo e potó ke tokanga ki he meʻa kuo folofola mai ʻaki ʻe he Tupuʻanga ʻo e nofo malí ʻi he meʻa fekauʻaki mo hono fili ʻo ha hoá. Neongo ia, te tau fakafisi fakavave nai ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ha faleʻi makatuʻunga ʻi he Tohitapú mei he ongo mātuʻá pe mei he kau mātuʻa Kalisitiané. ʻOku tau ongoʻi nai ʻoku ʻikai te nau mahinoʻi kakato kitautolu, pea ʻe hanga nai ʻe he ngaahi holi fakaeongo mālohí ʻo ueʻi kitautolu ke tau muimui ki he hehema ʻa e lotó. Kae kehe, ʻi he hoko moʻoni mai ʻa e meʻá, te tau ongoʻi fakaʻiseʻisa nai ʻi he ʻikai ke tau tokanga ki he akonaki fakapotopoto naʻe ʻomai ko ha lelei maʻatautolú. (Palovepi 23:19; 28:26) Te tau toki ʻilo nai ʻoku tau ʻi ha nofo mali ʻoku ʻikai ha ʻofa, fakataha mo e fānau ʻoku tau faingataʻaʻia ʻi hono tokangaʻí pea naʻa mo ha hoa taʻetui nai. Ko ha mamahi lahi ē ʻe hoko kapau ko ha fokotuʻutuʻu ia naʻe mei malava ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e fiefia lahí ʻoku hoko ia ko ha matavai ʻo e loto-mamahi lahi!

Anga-Līʻoa Fakaʻotuá—Ko ha Kī Tefito

8. ʻOku anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá ki ha nofo mali ke tuʻuloa pea ke ʻomai aiʻa e fiefiá?

8 Ko e moʻoni, ʻoku tokoni ʻa e femanakoʻakí ki hono ʻai ke fefeka ʻa e nofo malí. Ka ko e ngaahi meʻa mahuʻinga tefito ʻokú na fakatou tatau aí ʻoku toe mahuʻinga ange ia ki ha fāitaha fakaemalí ke tuʻuloa pea ke ʻomai ai ʻa e fiefiá. Ko e tauʻaki līʻoa kia Sihova ko e ʻOtuá ʻokú ne fakafuo ha haʻi tuʻuloa pea pouaki ai ʻa e fāʻūtahá ʻi ha founga ʻoku ʻikai fai ia ʻe ha toe meʻa tefito kehe. (Koheleti 4:12) ʻI he taimi ʻoku fakatefito ai ʻe ha ongo meʻa Kalisitiane ʻa ʻena moʻuí ʻi he lotu moʻoni ʻa Sihová, ʻokú na fāʻūtaha fakalaumālie, fakaeʻatamai, mo fakaeʻulungaanga ai. ʻOkú na ako fakataha ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. ʻOkú na lotu fakataha, pea ʻoku fakafāʻūtahaʻi ai hona lotó. ʻOkú na ʻalu fakataha ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané pea ngāue fakataha ʻi he malaʻe malangá. ʻOku tokoni kotoa ʻeni ke fakatupu ai ha haʻi fakalaumālie ʻa ia ʻokú ne tohoaki mai kinaua ke na toe vāofi ange. Ko e meʻa ʻoku toe mahuʻinga angé, ʻoku iku ai ki he tāpuaki ʻa Sihová.

9. Ko e hā naʻe fai ʻe ʻĒpalahame ʻi he fekauʻaki mo hono kumi ha uaifi kia ʻAisaké, pea ko e hā hono olá?

9 Koeʻuhi ko ʻene anga-līʻoa fakaʻotuá, naʻe feinga ai ʻa e pēteliake loto-tōnunga ko ʻĒpalahamé ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi naʻe hoko mai ai ke fili ha uaifi ki hono foha ko ʻAisaké. Ki heʻene sevāniti falalaʻanga ʻi hono falé, naʻe pehē ʻe ʻĒpalahame: “Kau fakafuakava koe ʻia Sihova ko e ʻOtua ʻo Langi mo e ʻOtua ʻo Mamani, ʻo pehe, ʻe ʻikai te ke kumi ha uaifi maʻa hoku foha mei he kau fefine ʻo haʻa Kenani, ʻa ia ʻoku ou nofo ai: ka te ke ʻalu ki hoku fonua pea ki hoku kainga, pea ke kumi mei ai ha uaifi ki hoku foha ko Aisake. . . . [Ko Sihova] te ne fekau ʻe ia ʻene angelo ke fakamelomelo kiate koe, pea te ke ʻomi ha uaifi mei ai maʻa hoku foha.” Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Lepeka ʻa ʻene hoko ko ha uaifi tuʻu-ki-muʻa, ʻa ia naʻe ʻofeina lahi ʻe ʻAisake.—Senesi 24:​3, 4, 7, 14-21, 67.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi ngafa Fakatohitapu ʻoku fokotuʻu mai ki he ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí?

10 Kapau ko ha kau Kalisitiane taʻemali kitautolu, ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he anga-līʻoa fakaʻotuá ke tau fakatupulekina ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻa ia te ne fakaivia kitautolu ke tau aʻusia ai ʻa e ngaahi fiemaʻu Fakatohitapu ki he nofo malí. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ngafa ʻo e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe lave ki ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “ʻA e kau fefine, mou anganofo ki siʻomou ngaahi husepaniti, ʻo hange ki he ʻEiki. . . . ʻA e kau tangata, mou ʻofa ki homou ngaahi uaifi, ʻo hange foki ko Kalaisi ne ne ofaʻi ʻa e Siasi, ʻo ne liʻoa ʻa ʻEne ʻAfio koeʻuhi ko ia: . . . ʻOku totonu ke pehe foki ʻa e ʻofa ʻa e ngaahi husepaniti ki siʻonau ngaahi uaifi, he ko siʻonau sino kinautolu. . . . ko kimoutolu foki fakafoitangata—ʻe, ke taki taha ʻofa ki siʻono uaifi ʻo hange ko ʻene ʻofa kiate ia; pea ko e uaifi ke ne fakaʻapaʻapa ki hono husepaniti.” (Efeso 5:​22-33) Hangē ko ia ʻoku malava ke tau ʻilo ki aí, ko e ngaahi lea fakamānavaʻi ʻa Paulá ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e fiemaʻu ke ʻofa mo fakaʻapaʻapa. Ko e fai ki he akonaki ko ʻení ʻoku kau ki ai ʻa e manavahē anga-ʻapasia kia Sihova. ʻOku fiemaʻu ki ai ha tukupā ʻaufuatō ʻi he kotoa ʻo e taimi leleí mo e koví fakatouʻosi. Ko e kau Kalisitiane ʻoku fakakaukau atu ki he nofo malí ʻoku totonu ke nau malava ke fakahoko ʻa e fatongia ko ʻení.

Ko Hono Fili ʻa e Taimi ke Mali Aí

11. (a) Ko e hā ʻa e akonaki fekauʻaki mo e taimi ke mali aí ʻoku ʻomai ʻi he ngaahi Konga Tohitapú? (e) Ko e hā ʻa e fakatātā ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e fakapotopoto ʻo e muimui ki he akonaki ʻa e Tohitapú ʻoku lēkooti ʻi he 1 Kolinito 7:36?

11 ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e ʻiloʻi ʻo e taimi ʻoku tau mateuteu ai ke malí. Koeʻuhi ʻoku kehekehe ʻeni ʻi he tokotaha taki taha, ʻoku ʻikai ke tuʻutuʻuniʻi mai ʻe he ngaahi Konga Tohitapú ia ha taʻumotuʻa ki ai. Kae kehe, ʻoku nau fakahaaʻi mai, ʻoku lelei ange ke tatali kae ʻoua kuo tau “mahili mei he tuʻunga ʻo e talavoú,” ʻa e taimi ʻoku malava ai ʻe he ngaahi fakaueʻiloto mālohi fakaefehokotaki fakasinó ʻo mioʻi ʻa e fakafuofua leleí. (1 Kolinito 7:​36, NW) “ʻI heʻeku sio ki hoku ngaahi kaumeʻá ʻoku nau faialea mo malí, ko e tokolahi ʻi honau taʻu hongofulu tupú, ko e ngaahi taimi ia naʻe faingataʻa ai ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ko ʻení,” ko e lau ia ʻa Michelle. “Ka naʻá ku fakatokangaʻi ko e akonakí ʻoku meia Sihova, pea ʻokú ne tala mai kiate kitautolu ʻa e meʻa pē ki he lelei maʻatautolu. Lolotonga ʻa e talitali ke malí, naʻe malava ai ke u tokangataha ki hoku vahaʻangatae mo Sihová pea maʻu ai ha taukei ʻi he moʻuí, ʻa ia heʻikai malava ke ke maʻu ia ʻi ho ngaahi taʻu hongofulu tupú. ʻI ha ngaahi taʻu ki mui ai, naʻá ku mateuteu lelei ange ai ke fua ʻa e ngaahi fatongiá pea pehē ki he ngaahi palopalema ʻoku malanga hake ʻi he nofo malí.”

12. Ko e hā ʻoku fakapotopoto ai ke ʻoua ʻe fakavave ke mali lolotonga ʻa e kei siʻí?

12 Ko e faʻahinga ʻoku fakavave ke mali lolotonga ʻa e mātuʻaki kei taʻu siʻí ʻoku nau faʻa ʻiloʻi ʻoku liliu ʻenau ngaahi fiemaʻú mo ʻenau ngaahi holí ʻi heʻenau matuʻotuʻá. ʻOku nau toki fakatokangaʻi leva ko e ngaahi meʻa naʻa nau ʻuluaki holi ki aí ʻoku ʻikai ke kei mātuʻaki mahuʻinga ia. Ko ha kiʻi Kalisitiane ʻe taha naʻá ne fakapapauʻi ke mali ʻi hono taʻu 16. Naʻe mali ʻa ʻene kui fefiné ʻi he taʻumotuʻa ko iá, pea fai pehē mo ʻene faʻeé. ʻI he taimi naʻe holomui ai ha kiʻi tangata ʻa ia naʻá ne manako ai ke mali mo ia ʻi he taimi ko iá, naʻá ne fili ʻe ia ha tokotaha kehe ʻa ia naʻe loto-lelei ke fai peheé. Ko ia, ki mui ange ʻi he moʻuí, naʻá ne tangilāulau ai ʻi heʻene fili fakavavé.

13. Ko e faʻahinga ko ia ʻoku mali teʻeki taimí ʻoku nau faʻa hala ʻi he tafaʻaki fē?

13 ʻI he fakakaukau atu ki he nofo malí, ʻoku mahuʻinga ke maʻu ha mahino matuʻotuʻa ki he meʻa kotoa ʻoku kau ki aí. Ko e mali teʻeki taimí ʻoku malava ke ne fakahoko mai ʻa e ngaahi palopalema lahi ʻa ia ʻoku hangehangē naʻe ʻikai mateuteu lelei ha ongo meʻa mali kei siʻi ke fakaleleiʻí. ʻOku ʻikai nai te na maʻu ʻa e taukei mo e tuʻunga matuʻotuʻa ʻoku fiemaʻu ke fakafeangai ʻaki ki he ngaahi mafasia ʻo e nofo malí pea mo hono tauhi hake ʻo e fānaú. ʻOku totonu ke toki fai pē ʻa e malí ʻi he taimi ʻoku tau mateuteu fakaesino, fakaeʻatamai, mo fakalaumālie ai ke maʻu ha hoa tuʻuloá.

14. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ki hono fakaleleiʻi ha ngaahi tuʻunga mafasia ʻi he nofo malí?

14 Naʻe tohi ʻe Paula ʻo pehē ko e faʻahinga ʻoku malí “te nau maʻu ekinautolu ae mamahi i he jino.” (1 Kolinito 7:​28, PM) ʻE malanga hake ʻa e ngaahi palopalemá koeʻuhi ʻoku ʻi ai ʻa e ongo angaʻitangata kehekehe ʻe ua, pea ʻe kehekehe ʻa e ngaahi fakakaukaú. Koeʻuhi ko e taʻehaohaoa fakaetangatá, ʻe faingataʻa nai ke fakahoko hotau ngafa Fakatohitapú ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí. (1 Kolinito 11:3; Kolose 3:​18, 19; Taitusi 2:​4, 5; 1 Pita 3:​1, 2, 7) ʻOku fiemaʻu ʻa e tuʻunga matuʻotuʻa mo e tuʻumaʻu fakalaumālie ke kumi mo muimui ai ki he tataki fakaʻotuá kae lava ke fakaleleiʻi anga-ʻofa ai ʻa e ngaahi tuʻunga mafasiá.

15. Ko e hā ʻa e ngafa ʻoku malava ʻe he ngaahi mātuʻá ke fakahoko ʻi hono teuteuʻi ʻenau fānaú ki he nofo malí? Fakatātaaʻi.

15 ʻOku malava ʻe he ngaahi mātuʻá ke teuteuʻi ʻenau fānaú ki he nofo malí ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau mahinoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e muimui ki he tataki fakaʻotuá. ʻI hono ngāueʻaki pōtoʻi ʻa e ngaahi Konga Tohitapú mo e ngaahi tohi faka-Kalisitiané, ʻoku malava ai ʻe he ngaahi mātuʻá ke tokoniʻi ʻenau fānaú ke nau fakapapauʻi pe ʻoku nau mateuteu kinautolu pe ko honau ngaahi hoa ʻoku ʻamanekiná ke fai ʻa e tukupā ʻo e malí.a Naʻe fakakaukau ʻa Blossom taʻu taha valu naʻá ne ʻofa ʻi ha talavou ʻi heʻene fakatahaʻangá. Ko ha faifekau tāimuʻa taimi-kakato ia, pea naʻá na loto ke na mali. Ka naʻe kole ange ʻa e ongo mātuʻa ʻa Blossom kiate ia ke ne tatali ʻi ha foʻi taʻu ʻe taha, ʻi he ʻiloʻi ʻokú ne fuʻu kei siʻí. Naʻe tohi ʻe Blossom ki mui: “ʻOku ou fakamālō lahi ʻi heʻeku fanongo ki he faleʻi fakapotopoto ko iá. ʻI loto ʻi he foʻi taʻu ko iá, naʻá ku matuʻotuʻa ai ʻi ha tuʻunga pea kamata ke u sio ko e talavoú ni naʻe ʻikai te ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ko ia te ne ʻai ke hoko ko ha hoa mali leleí. Naʻe faai mai pē ʻo liʻaki ʻe he kiʻi tangatá ʻa e kautahá, pea naʻá ku hao ai mei he meʻa naʻe mei hoko ko ha fakatamaki ʻi heʻeku moʻuí. He fakaofo lahi ē ke maʻu ha ongo mātuʻa fakapotopoto ʻa ia ko ʻena fakafuofuá ʻoku lava ke falala ki ai!”

‘Mali i he Eiki Be’

16. (a) ʻOku anga-fēfē hono ʻahiʻahiʻi nai ʻa e kau Kalisitiané ʻi he fekauʻaki mo e ‘mali i he Eikí’? (e) ʻI he taimi ʻoku fakataueleʻi ai ke mali mo ha tokotaha taʻetuí, ko e hā ʻoku totonu ke fakakaukau atu ki ai ʻa e kau Kalisitiané?

16 ʻOku mātuʻaki māʻalaʻala ʻa e fakahinohino ʻa Sihová ki he kau Kalisitiané: ‘Mali i he Eikí be.’ (1 Kolinito 7:​39, PM) ʻOku ʻahiʻahiʻi nai ʻa e ngaahi mātuʻa Kalisitiané mo ʻenau fānaú ʻi he meʻá ni. ʻO anga-fēfē? ʻOku loto nai ʻa e kau talavoú ke nau mali, ka ʻoku ʻikai nai ke ala maʻu ʻi he fakatahaʻangá ha ngaahi hoa. Ko e anga nai ia ʻo ʻene haá. ʻOku tokosiʻi ange nai ʻa e kau tangata ia ʻoku ala maʻú ʻi he kau fefiné ʻi ha feituʻu pau, pe ʻoku ʻikai nai ha taha ia ʻe hā ngali feʻunga ʻi he feituʻú. Ko ha talavou ʻa ia ʻoku ʻikai ko ha mēmipa fakatapui ia ʻo e fakatahaʻangá ʻokú ne fakahaaʻi nai ʻa e tokanga ki ha kiʻi fefine Kalisitiane (pe ko e tafaʻaki ʻe tahá), pea ʻoku ʻi ai leva ʻa e tenge ke fai ha fakangaloku ʻi he ngaahi tuʻunga kuo fokotuʻu mai ʻe Sihová. ʻI he malumalu ʻo e ngaahi tuʻunga peheé, ʻe lelei ke fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa ʻĒpalahamé. Ko e founga ʻe taha naʻá ne tauhi maʻu ai ʻa hono vahaʻangatae lelei mo e ʻOtuá ko ʻene fakapapauʻi ke mali ʻa hono foha ko ʻAisaké mo ha tokotaha lotu moʻoni ʻa Sihova. Naʻe fai ʻe ʻAisake ʻa e meʻa tatau ʻi he fekauʻaki mo hono foha ko Sēkopé. Naʻe fiemaʻu ki he meʻá ni ʻa e feinga mei he faʻahinga kotoa naʻe kau ki aí, ka naʻe fakahōifuaʻi ai ʻa e ʻOtuá pea iku ai ki heʻene tāpuakí.—Senesi 28:​1-4.

17. Ko e hā ʻoku ngalingali ai ʻe fakatuʻutāmaki ʻa e mali mo ha tokotaha taʻetuí, pea ko e hā ʻa e ʻuhinga mahuʻinga taha ke ‘mali ai i he Eikí be’?

17 ʻI ha ngaahi tuʻunga siʻi, kuo faai mai pē ʻo hoko ai ʻa e tokotaha taʻetuí ko ha Kalisitiane. Kae kehe, ko e mali ki he kau taʻetuí kuo faʻa fakamoʻoniʻi maʻu pē ʻene fakatuʻutāmakí. Ko e ngaahi hoa ʻikai tatau ko iá ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e ngaahi tui, ngaahi tefitoʻi moʻoni, pe ngaahi taumuʻa tatau. (2 Kolinito 6:14) ʻOku lava ʻe he meʻá ni ke ne fakahoko ha nunuʻa fakatupu maumau ʻi he fetuʻutakí pea ʻi he fiefia fakaemalí. Hangē ko ʻení, naʻe mamahi lahi ha fefine Kalisitiane ʻe taha ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻo e hili ha fakataha fakatupu langa hake, naʻe ʻikai malava ke ne ʻalu ki ʻapi pea talanoa ki he ngaahi meʻa fakalaumālié mo hono hoa taʻetuí. Ko hono moʻoní, ko e meʻa ʻoku mahuʻinga angé, ko e ‘mali i he Eikí’ ko ha meʻa ia ʻoku fekauʻaki mo e mateaki kia Sihová. ʻI heʻetau fai ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke fakahalaiaʻi ai kitautolu ʻe hotau lotó, he ʻoku tau fai ʻa e meʻa ʻoku “lelei i hono ao.”—1 Sione 3:​21, 22, PM.

18. ʻI he fakakaukau atu ki he nofo malí, ko e hā ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻoku totonu ke fai ki ai ʻa e tokangá, pea ko e hā hono ʻuhingá?

18 ʻI he taimi ʻoku fakakaukau atu ai ki he nofo malí, ʻoku totonu ke fai ha tokanga tefito ki he ʻulungaanga lelei mo e tuʻunga fakalaumālie ʻo e hoa ʻoku ʻamanekiná. Ko ha angaʻitangata faka-Kalisitiane, fakataha mo e ʻofa ki he ʻOtuá pea līʻoa loto-ʻaufuatō kiate iá, ʻoku mahuʻinga mamaʻo ange ia ʻi he fakaʻofoʻofa fakaesinó. Ko e hōifua fakaʻotuá ʻoku maʻu ia ʻe he faʻahinga ko ia ʻoku nau mahinoʻi mo fakahoko honau ngafa ke hoko ko e ngaahi hoa mali mālohi fakalaumālié. Pea ko e mālohinga lahi taha ʻoku malava ke aʻusia ʻe ha ongo meʻa ʻoku haʻu ia mei he tauʻaki līʻoa ki he Tokotaha-Fakatupú pea mo hono tali kakato ʻa ʻene tatakí. ʻOku fakalāngilangiʻi ʻa Sihova ʻi he foungá ni, pea ʻoku kamata ai ʻa e nofo malí ʻi ha makatuʻunga fefeka fakalaumālie ʻa ia ʻe tokoni ki ha fāitaha tuʻuloá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he Taua Leʻo ʻo Fepueli 15, 1999, peesi 4-8.

ʻE Anga-Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ʻa e tataki fakaʻotuá ki hono fili ha hoa mali leleí?

• ʻE anga-fēfē ʻa e tokoni ʻa e anga-līʻoa fakaʻotuá ki hono fakaivimālohiʻi ʻa e haʻi ʻo e nofo malí?

• ʻOku malava fēfē ke teuteuʻi ʻe he ngaahi mātuʻá ʻenau fānaú ki he nofo malí?

• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ‘mali i he Eikí be’?

[Fakatātā ʻi he peesi 17]

ʻI hono ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá ʻi hono fili ho hoá ʻoku malava ke iku ia ki he fiefia lahi

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

ʻOku hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ʻi he ‘mali i he Eikí be’

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share