LĒSONI 17
ʻOku Tokoniʻi Fēfē Kimautolu ʻe he Kau ʻOvasia Sēketí?
Malauī
Kulupu malanga
Ngāue fakamalanga
Fakataha ʻa e kau mātuʻá
ʻOku toutou lave ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Kalisi Kalisitiané kia Panepasa mo e ʻapositolo ko Paulá. Ko e ongo tangatá ni naʻá na ngāue ko e ongo ʻovasia fefonongaʻaki, ʻo na ʻaʻahi ki he muʻaki ngaahi fakatahaʻangá. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻá na tokanga moʻoni fekauʻaki mo e lelei ʻa hona fanga tokoua fakalaumālié. Naʻe pehē ʻe Paula naʻá ne loto ke ‘foki ʻo ʻaʻahi ki he fanga tokouá’ ke ʻiloʻi pe ʻoku nau fēfē. Naʻá ne loto-lelei ke fononga ʻi he maile (kilomita) ʻe lauingeau koeʻuhí ke fakaivimālohiʻi kinautolu. (Ngāue 15:36) Ko e holi ia ʻoku maʻu ʻe heʻemau kau ʻovasia fefonongaʻaki he ʻaho ní.
ʻOku nau haʻu ke fakalototoʻaʻi kimautolu. Ko ha ʻovasia sēketi ʻokú ne ʻaʻahi takai ʻi he fakatahaʻanga ʻe 20 pe ofi ki ai, ʻo fakamoleki ʻa e uike ʻe taha ʻi he fakatahaʻanga taki taha ʻo tuʻo ua he taʻu. ʻE lava ke mau maʻu ʻaonga lahi mei he hokosia ʻa e fanga tokoua ko ení mo honau ngaahi uaifí ʻo kapau ʻoku nau ʻosi mali. ʻOku nau feinga mālohi ke hoko ʻo maheni tatau pē mo e iiki pea mo e lalahi, pea ʻoku nau vēkeveke ke ngāue fakataha mo kimautolu ʻi he ngāue fakafaifekaú pea ʻi heʻemau ngaahi ako Tohi Tapú. Ko e kau ʻovasia ko ení ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ʻaʻahi fakatauhisipi fakataha mo e kau mātuʻá, pea ke fakaivimālohiʻi kimautolú, ʻoku nau fai ʻa e ngaahi malanga fakalototoʻa ʻi he ngaahi fakatahá mo e ngaahi ʻasemipilií.—Ngāue 15:35.
ʻOku nau fakahāhā ha mahuʻingaʻia ʻi he tokotaha kotoa. ʻOku mahuʻingaʻia lahi ʻa e kau ʻovasia sēketí ʻi he tuʻunga fakalaumālie ʻo e ngaahi fakatahaʻangá. ʻOku nau fakataha mo e kau mātuʻá mo e kau sevāniti fakafaifekaú ke vakaiʻi ʻa e fakahoko ngāue kuo faí mo ʻoange kiate kinautolu ha faleʻi ʻaonga ʻi hono fakahoko ʻa honau ngaahi fatongiá. ʻOku nau tokoni ki he kau tāimuʻá ke ʻai ke lavameʻa ʻa ʻenau ngāue fakafaifekaú, pea ʻoku nau fiefia ʻi he hoko ʻo maheni mo e faʻahinga ʻoku fai ʻa e feohi foʻou mo iá pea fanongo ki heʻenau fakalakalaka fakalaumālié. Ko e fanga tokoua taki taha ko ení ʻoku nau loto-lelei ke ngāueʻaki kinautolu “ko ha kaungāngāue ki ha lelei [maʻamautolu].” (2 Kolinitō 8:23) ʻOku totonu ke mau faʻifaʻitaki ki heʻenau tui mo e līʻoa ki he ʻOtuá.—Hepelū 13:7.
Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻo e ʻaʻahi ʻa e kau ʻovasia sēketí ki he ngaahi fakatahaʻangá?
ʻE lava fēfē ke ke maʻu ʻaonga mei heʻenau ngaahi ʻaʻahí?