LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • od vahe 15 p. 157-161
  • Maʻu ʻAonga mei he Moʻulaloa Fakateokalatí

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Maʻu ʻAonga mei he Moʻulaloa Fakateokalatí
  • Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • NGAAHI TAFAʻAKI ʻO E MOʻULALOA FAKATEOKALATÍ
  • Ko e Meʻa ʻOku Fiemaʻu ke Tau Fai Kae Moʻulaloa Fakaʻotua
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Moʻulaloa Fakaʻotua—Ko Hai Te Ne Fai Iá pea ko e Hā Hono ʻUhingá?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1993
  • Ko e Hā ʻa e ʻUhinga ʻo e Anganofo ʻi he Nofo Malí?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1992
  • Ko e Hā e ʻUhinga Moʻoni ʻo e Tuʻunga-ʻUlú ʻi he Nofo Mali?
    ʻĀ Hake!—2008
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Fokotuʻutuʻu Maau ke Fai ʻa e Finangalo ʻo Sihová
od vahe 15 p. 157-161

VAHE 15

Maʻu ʻAonga mei he Moʻulaloa Fakateokalatí

KO E moʻulaloa ki he ʻOtuá, ʻa e Hau Fakalevelevá, ʻoku mahuʻinga ʻaupito ia kapau ʻoku tau hoko ʻo fokotuʻutuʻu maau ke fai ʻa e finangalo ʻo Sihová. ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e tuʻunga-ʻulu ʻo hono ʻAló ki he fakatahaʻanga Kalisitiané pea ʻoku tau toe talangofua ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-ʻulú ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe ʻo e moʻuí. Ko e moʻulaloa fakateokalati peheé ʻoku ʻaonga ia ki he tokotaha kotoa ʻoku kaunga ki aí.

2 Ko e foʻi fakakaukau ʻo e moʻulaloa ki he tuʻunga mafai kuo fokotuʻú naʻe kamata hono tala ia ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngoue ʻo ʻĪtení. ʻOku hā sino ia ʻi he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he Sēnesi 1:28 mo e 2:16, 17. Ko e ngaahi meʻamoʻui māʻulalo angé naʻe pau ke nau fakamoʻulaloa ki he tangatá, pea ko ʻĀtama mo ʻIvi naʻe pau ke na moʻulaloa ki he finangalo mo e mafai ʻo e ʻOtuá. Ko e talangofua ki he mafai fakaʻotua ko ení ʻe iku ia ki he melino mo e fokotuʻutuʻu maau. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-ʻulú ʻoku toe fakamamafaʻi ia ki mui ʻi he 1 Kolinitō 11:3. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “ʻOku ou loto ke mou ʻilo ko e ʻulu ʻo e tangata kotoa pē ko e Kalaisí; ko e ʻulu leva ʻo ha fefine ko e tangatá; ko e ʻulu leva ʻo e Kalaisí ko e ʻOtuá.” ʻOku fakahaaʻi ʻi he fokotuʻutuʻu kotoa ko ení, ʻoku moʻulaloa ʻa e tokotaha kotoa ki he tuʻunga-ʻulú, tuku kehe pē ʻa Sihova.

3 Ko e tokolahi taha ʻo e kakai ʻi he ʻaho ní ʻoku ʻikai te nau ʻilo pe talangofua ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-ʻulú. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe kamata ʻa e palopalemá ʻi ʻĪteni ʻi he taimi naʻe fili loto-lelei ai ʻa e ongo mātuʻa ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke na mavahe mei he malumalu ʻo e tuʻunga-ʻulu aoniu ʻo e ʻOtuá. (Sēn. 3:4, 5) Kae kehe, naʻe ʻikai te na maʻu ai ha tauʻatāina lahi ange. ʻI hono kehé, naʻá na hoko ai ʻo fakamoʻulaloa ki ha meʻamoʻui laumālie fulikivanu, ʻa Sētane ko e Tēvoló. Ko e ʻuluaki angatuʻú naʻe fakamavaheʻi ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá mei he ʻOtuá. (Kol. 1:21) Ko hono olá, ko e tokolahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ʻahó ni ʻoku nau kei ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.—1 Sio. 5:19.

4 ʻI heʻetau ako ʻa e moʻoni ʻo e Folofola ʻa e ʻOtuá pea ngāue ʻo fakatatau ki aí, ʻoku tau mavahe ai mei he malumalu ʻo e tākiekina ʻa Sētané. ʻI heʻetau hoko ko e Kau Fakamoʻoni fakatapui ʻosi papitaisó, ʻoku tau tali ʻa Sihova ko e Hau ia ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau loto-tatau mo Tuʻi Tēvita, ʻa ia naʻá ne fakahaaʻi ko Sihova ʻa e “ʻulu ki he meʻa kotoa pē.” (1 Kal. 29:11) ʻIo, ʻoku tau fakahaaʻi ʻi he anga-fakatōkilalo: “Mou ʻilo ko Sihova pē ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻa e tokotaha naʻá ne ngaohi kitautolú, pea ʻoku ʻaʻana kitautolu. Ko e kakai kitautolu ʻaʻana mo e fanga sipi ʻo ʻene kaikaiʻangá.” (Saame 100:3) ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku lahi ʻa Sihova pea tuha mo ʻetau fakamoʻulaloa fakaʻaufulí, koeʻuhi naʻá ne fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. (Fkh. 4:11) ʻI hotau tuʻunga ko e kau faifekau ʻa e ʻOtua moʻoní, ʻoku tau muimui ai kia Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá.

5 Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe ako ʻe Sīsū mei heʻene faingataʻaʻia lolotonga ʻene ʻi māmaní? ʻOku tali ʻe he Hepelū 5:8: “Neongo ko e ʻalo ia, naʻá ne ako ʻa e talangofuá mei he ngaahi meʻa naʻá ne faingataʻaʻia aí.” ʻIo, naʻe nofoʻaki fakamoʻulaloa mateaki pē ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní, neongo ʻa e fehangahangai mo e faingataʻá. ʻIkai ko ia pē, naʻe ʻikai ke fai ʻe Sīsū ha meʻa ʻe taha ʻiate ia pē. Naʻe ʻikai te ne lea meiate ia pē; pea naʻe ʻikai te ne kumi ki he lāngilangi ʻoʻona pē. (Sione 5:19, 30; 6:38; 7:16-18) Lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne maʻu ʻa e fiefia ʻi hono fai ʻa e finangalo ʻo ʻene Tamaí, neongo naʻe hoko ʻa e ʻalunga ko ení ke ne hokosia ai ʻa e fakafepaki mo e fakatanga. (Sione 15:20) Kae kehe, naʻe fakahāhā ʻe Sīsū ʻa e moʻulaloa ki he ʻOtuá. Naʻá ne “fakatōkilaloʻi ia” ʻo aʻu ki he tuʻunga ko e “mate ʻi ha ʻakau fakamamahi.” Naʻe hoko ʻene fakamoʻulaloa fakaʻaufuli kia Sihová ʻo ʻaonga ia ʻi he ngaahi founga lahi, ʻa ia ʻe maʻu ai ʻa e fakamoʻui taʻengata ki he faʻahinga ʻo e tangatá, hakeakiʻi ai ia pea fakalāngilangiʻi ai ʻene Tamaí.—Fil. 2:5-11; Hep. 5:9.

NGAAHI TAFAʻAKI ʻO E MOʻULALOA FAKATEOKALATÍ

6 ʻI heʻetau fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e fai hono finangaló, ʻoku tau hao ai mei he lahi ʻo e ngaahi loto-moʻua mo e ongoʻi feifeitamaki ʻoku hoko ki he faʻahinga ʻoku nau fakafisi ke moʻulaloa ki he tuʻunga-hau ʻo Sihová. Ko hotau filí, ʻa e Tēvoló, ʻoku kei hokohoko atu ʻene kumi ke folofua kitautolu. ʻE fakahaofi kitautolu mei he tokotaha fulikivanu ko iá kapau ʻoku tau tuʻu ʻo fakafepakiʻi ia pea loto-lelei ke tau anga-fakatōkilalo ʻo fakamoʻulaloa kia Sihova.—Māt. 6:10, 13; 1 Pita 5:6-9.

7 ʻI he loto fakatahaʻanga Kalisitiané, ʻoku tau ʻiloʻi ai ʻa e tuʻunga-ʻulu ʻo Kalaisí mo e mafai kuó ne ʻoange ki he “tamaioʻeiki anga-tonu mo potó.” ʻOku tākiekina ʻe he meʻá ni ʻa e anga ʻo ʻetau fakakaukaú mo ʻetau fefakafeangaiʻakí. Ko e moʻulaloa fakaʻotua ʻi he fakatahaʻangá te ne ueʻi kitautolu ke tau talangofua ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo ʻetau lotú. ʻOku kau ki he talangofua ko ení ʻetau ngāue fakafaifekaú, maʻu ʻa e fakatahá mo kau ki aí, ko hotau vahaʻangatae mo e kau mātuʻá mo ʻetau ngāue fāitaha mo e ngaahi fokotuʻutuʻu fakaekautahá.—Māt. 24:45-47; 28:19, 20; Hep. 10:24, 25; 13:7, 17.

8 Ko ʻetau fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá ʻoku tokoni ia ki he melino, malu mo e fokotuʻutuʻu lelei ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané. Ko e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová ʻoku tapua atu ia ʻi heʻene kakai anga-fakaʻotuá. (1 Kol. 14:33, 40) Ko ʻetau ngaahi hokosia ʻi he kautaha ʻa Sihová kuo tataki ai kitautolu ke fakahāhā ʻa e ngaahi ongoʻi hangē ko ia ko Tuʻi Tēvitá. Hili ʻene fakatokangaʻi ʻa e faikehekehe ʻi he vahaʻa ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová pea mo e kau fulikivanú, naʻe kalanga fiefia ai ʻa Tēvita: “Fiefia ē ko e kakai ʻa ia ko honau ʻOtuá ʻa Sihová!”—Saame 144:15.

9 ʻI he fokotuʻutuʻu ʻo e nofo malí mo e faʻunga ʻo e fāmilí, ‘ko e ʻulu ʻo ha fefine ko e tangatá.’ ʻI he taimi tatau, ko e kau tangatá ʻoku fiemaʻu ke nau fakamoʻulaloa kia Kalaisi, lolotonga ia ko e ʻulu ʻo Kalaisí ko e ʻOtuá. (1 Kol. 11:3) ʻOku fiemaʻu ki he ngaahi uaifí ke nau anganofo ki honau ngaahi husepānití, pea ko e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá. (ʻEf. 5:22-24; 6:1) ʻI he taimi ʻoku muimui ai ʻa e mēmipa taki taha ʻo e fāmilí ki he tefitoʻi moʻoni ʻo e tuʻunga-ʻulú ʻoku maʻu ai ʻa e melino.

10 ʻOku ngāueʻaki ʻe ha husepāniti ʻa hono tuʻunga-ʻulú ʻi ha founga anga-ʻofa, ʻo faʻifaʻitaki kia Kalaisi. (ʻEf. 5:25-29) ʻI he taimi ʻoku ʻikai te ne ngāuekoviʻaki ai pe siʻaki hono tuʻunga-ʻulú, ʻoku fiefia hono uaifí mo e fānaú ke nau anganofo kiate ia. Ko e ngafa ʻo e uaifí ko ha tokoni pe fakakakato. (Sēn. 2:18) ʻI heʻene poupou mo e ʻapasia anga-kātaki ki hono husepānití, ʻokú ne maʻu ai ʻa e leleiʻia ʻa e husepānití pea ʻoatu ai ʻa e fakahīkihiki ki he ʻOtuá. (1 Pita 3:1-4) ʻI he taimi ʻoku muimui ai ʻa e ngaahi husepānití mo e ngaahi uaifí ki he akonaki ʻa e Tohi Tapú fekauʻaki mo e tuʻunga-ʻulú, ʻoku nau fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga ki heʻenau fānaú ʻi hono fakahāhā ʻa e fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá.

Ko e moʻulaloa fakateokalatí ʻoku kaunga ia ki he tafaʻaki kotoa ʻo e moʻuí

11 Ko ʻetau fakamoʻulaloa ki he ʻOtuá ʻoku toe ʻi ai ʻene kaunga ki he anga ʻo ʻetau vakai ki he “ngaahi mafai māʻolungá,” ʻa ia “ko e fokotuʻu kinautolu ki honau ngaahi tuʻunga kehekehé ʻe he ʻOtuá.” (Loma 13:1-7) ʻI he hoko ko e kau tangataʻifonua tauhi laó, ʻoku totongi tukuhau ai ʻa e kau Kalisitiané, ʻo totongi fakafoki kia “Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisá, ka ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.” (Māt. 22:21) Tānaki atu ki aí, ko e fokotuʻutuʻu ke ʻosiki ʻa e feituʻu ngāué ʻoku totonu ke fehoanaki ia mo ha ngaahi lao ki hono tokangaʻi ʻa e fakamatala fakafoʻituituí. ʻI heʻetau moʻulaloa mo talangofua ki he ngaahi mafai totonu kuo ʻosi fokotuʻu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku ʻikai fepaki mo e ngaahi lao māʻoniʻoni ʻa Sihová, ʻoku tau malava ai ke fakahangataha ʻetau ngaahi feingá mo hotau iví ki he ngāue fakamalangá.—Mk. 13:10; Ngā. 5:29.

12 Ko e moʻulaloa fakateokalatí ʻoku kaunga ia ki he tafaʻaki kotoa ʻo e moʻuí. ʻI he mata ʻo e tuí, ʻoku tau sio ai ki he ʻaho ʻe hoko ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá ʻo fakamoʻulaloa kia Sihova ko e ʻOtuá. (1 Kol. 15:27, 28) He faitāpuekina ē mo fakahōifua ka ko e faʻahinga ʻoku nau tali fiefia ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová pea nofoʻaki fakamoʻulaloa kiate ia ʻi he kotoa ʻo ʻitānití!

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share