Moʻulaloa Fakaʻotua—Ko Hai Te Ne Fai Iá pea ko e Hā Hono ʻUhingá?
“ʻOku ou ʻilo, ʻe Sihova, ʻoku ʻikai ʻi he tangata hono hala: ʻoku ʻikai ʻi he tangata ʻoku haʻele ke fakaʻuli ʻene ʻalu.”—SELEMAIA 10:23.
1. Ko e hā ʻa e faʻahinga tauʻatāina kuo fakamahuʻingaʻi lahi?
KO E taha ʻo e ngaahi tohi ʻiloa taha ʻa e tangatá ko e Tala Fakahāhā ʻo e Tauʻatāina, ʻa ia naʻe fakahā ai ʻi he senituli hono 18 ʻe he kolonia faka-Pilitānia ʻe 13 ʻi ʻAmelika Tokelaú ʻa ʻenau tauʻatāina mei Pilitāniá. Naʻa nau saiʻia ke tuʻu mavahe, pea naʻe fekauʻaki vāofi ʻa e tauʻatāina mei hono puleʻi mei mulí pea mo e tuʻu mavahe. ʻE malava ke ʻaonga lahi ʻa e tauʻatāina faka-politikalé mo e fakaʻikonōmiká. ʻI he kuonga ki muí ni maí kuo ʻunu ʻa e ngaahi fonua ʻe niʻihi ʻi ʻIulope Hahake ki he tauʻatāina fakapolitikalé. Kaekehe, kuo pau ke fakahā ko e moʻoni kuo fakahoko ʻe he tauʻatāina pehē ʻi he ngaahi fonua ko iá ʻa e ngaahi palopalema mafatukituki lahi.
2, 3. (a) Ko e hā ʻa e faʻahinga tauʻatāina ʻoku ʻikai ke leleí? (e) ʻI he founga fē naʻe ʻai ai ke hā mahino ʻa e meʻá ni ʻi he kamataʻangá?
2 Neongo ʻe lelei nai ʻa e ngaahi faʻahinga ʻo e tauʻatāiná, ka ʻoku ʻi ai ha faʻahinga tauʻatāina ʻe taha ʻoku ʻikai ke lelei. Ko e hā ʻa e tauʻatāina ko iá? Ko e moʻui tauʻatāina mei he Tokotaha-Ngaohi ʻo e tangatá, ko Sihova ko e ʻOtuá. Ko e tauʻatāina ko iá ko e malaʻia kae ʻikai ko ha tāpuaki. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhi naʻe ʻikai ʻaupito taumuʻa ke ngāue tauʻatāina ʻa e tangatá mei hono Tokotaha-Ngaohí, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahā lelei ʻe he ngaahi lea ʻa e palōfita ko Selemaiá, ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi ʻolungá. Ko hono fakalea ʻe tahá, naʻe taumuʻá ke moʻulaloa ʻa e tangatá ki hono Tokotaha-Ngaohí. ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻulaloa ki hotau Tokotaha-Fakatupú ke tau talangofua kiate ia.
3 Naʻe ʻai ke hā mahino ʻa e meʻá ni ki he ʻuluaki ongo mātuʻá ʻaki ʻa e fekau ʻa Sihova kiate kinaua, ʻa ia ʻoku hiki ʻi he Sēnesi 2:16, 17: “ʻE lelei ʻaupito hoʻo kai mei he ngahi ʻakau kehekehe ʻo e ngoue; ka ko e ʻAkau ʻo e ʻIlo-ʻo-e-lelei-mo-e-kovi ʻe ʻikai te ke kai mei ai: he ko e ʻaho te ke kai mei ai kuo pau te ke mate.” Ko hono talitekeʻi ʻo e moʻulaloa ki he Tokotaha-Ngaohí naʻá ne fakahoko ai ʻa e angahala, mamahi mo e mate kia ʻĀtama pea mo hono hakó kotoa pē.—Sēnesi 3:19; Loma 5:12.
4, 5. (a) Ko e hā ʻa e meʻa kuo hoko tupu mei he fakafisi ʻa e kakaí ke nau moʻulaloa ki he ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻa e lao fakaeʻulungaanga ʻoku ʻikai malava ke kalo mei ai?
4 ʻOku taʻefakapotopoto pea hala fakaeʻulungaanga ʻa e talitekeʻi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ke nau moʻulaloa ki he ʻOtuá. Kuo iku ai ia ʻi he māmaní ki he mafolalahia ʻo e maumau-lao, faihia, fakamālohi, mo e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasino ʻoku fakatupu ai ʻa e ngaahi mahaki ʻoku mafola holo. Pea, ʻikai kuo hoko ʻa e fuʻu lahi ʻa e faihia ʻa e toʻutupú ko e tupu mei he fakafisi ʻa e kau talavoú ke nau moʻulaloa kia Sihová, pea pehē foki ki heʻenau ngaahi mātuʻá mo e ngaahi lao ʻa e fonuá? ʻOku hā ʻa e laumālie ko eni ʻo e tauʻatāiná ʻi he anga ngalikehe mo taʻemaau ʻa e vala ʻo e kakaí pea mo e lea fakalielia ʻoku nau ngāueʻakí.
5 Ka ʻoku ʻikai malava ke kalo mei he lao fakaeʻulungaanga taʻeʻunua ʻa e Tokotaha-Fakatupú: “ʻOua naʻa tuku ke fakahalaʻi kimoutolu: talaʻehai ʻoku ala pāusiʻi ʻa e ʻOtua; he ʻilonga pe meʻa ʻoku to ʻe ha tangata, ko ia ia te ne utu foki. He ko ia ʻoku ne to ʻi hono kakano, te ne utu mei he kakano ʻa e ʻauha.”—Kalētia 6:7, 8.
6, 7. Ko e hā ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e fakafisi ke moʻulaloá, ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fē?
6 Ko e hā ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e fakafisi ko eni ke moʻulaloá? Ko hono ʻai faingofuá, ko e siokitá mo e loto-mahikihiki. Ko e ʻuhinga ia naʻe tuku ai ʻe he ʻuluaki fefiné, ko ʻIvi, ke kākāʻi ia ʻe he ngatá peá ne kai ʻa e fuaʻiʻakau naʻe tapuí. Kapau naʻá ne anga-fakanānā mo anga-fakatōkilalo naʻe ʻikai ke mei fakamānako kiate ia ʻa e fakatauele ke ne hoko ʻo tatau mo e ʻOtuá, ʻo ne fili ʻiate ia pē ʻa e meʻa ʻoku leleí pea mo ia ʻoku koví. Pea kapau naʻá ne taʻesiokita, naʻe ʻikai te ne mei loto ke maʻu ha meʻa naʻe fakahā mahino ʻe hono Tokotaha-Ngaohí, ko Sihova ko e ʻOtuá, ʻoku tapui kiate ia.—Sēnesi 2:16, 17.
7 Naʻe ʻikai ke fuʻu fuoloa mei he hili ʻa e tō ʻa ʻĀtama mo ʻIví pea naʻe ʻai ai ʻe he loto-mahikihikí mo e siokitá ke tāmateʻi ʻe Keini ʻa hono tokouá ko ʻĒpeli. ʻIkai ngata ai, naʻe ʻai ʻe he siokitá ke ngāue tauʻatāina ʻa e kau ʻāngelo ʻe niʻihi, ʻo nau siʻaki honau muʻaki tuʻungá pea ʻai ha sino fakakakano kae malava ke kau ʻi he holi fakakakanó. Naʻe ueʻi ʻe he loto-mahikihikí mo e siokitá ʻa Nimilote pea ko e ongo meʻa ia kuó na fakaʻilongaʻi ʻa e tokolahi taha ʻo e kau pule fakaemāmani talu meiate ia.—Sēnesi 3:6, 7; 4:6-8; 1 Sione 3:12; Siutasi 6.
ʻUhinga ʻOku Tau Moʻuaʻaki Ai ʻa e Moʻulaloa kia Sihova ko e ʻOtuá
8-11. Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga mālohi ʻe fā ke tau fakahā ai ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá?
8 Ko e hā ʻoku tau moʻuaʻaki ai ʻa e moʻulaloá ki hotau Tokotaha-Ngaohí, ko Sihova ko e ʻOtuá? Ko e ʻuluaki ʻuhingá he ko e Hau Fakalevelevá ia. ʻOku totonu ʻa e ʻiate ia ʻa e mafai kotoa. Ko hotau Fakamaau, Fai-Fono mo hotau Tuʻí ia. (ʻAisea 33:22) ʻOku feʻungamālie ʻa e tohi ʻo kau kiate ia: “ʻOku telefua mo tokaimaʻananga ʻa e meʻa kotoa pe ki he fofonga ʻo ia ʻoku tau fakamāu ki ai.”—Hepelū 4:13.
9 ʻIkai ngata ai, ko e meʻa ʻi he māfimafi ʻa hotau Tokotaha-Ngaohí, ʻoku ʻikai ha taha te ne lavameʻa ʻi heʻene fakafepaki kiate Iá; ʻoku ʻikai ha taha te ne malava ke taʻefakatokangaʻi ʻa hono moʻua ke moʻulaloa kiate Iá. ʻE aʻu ki he taimi ʻe fakaʻauha ai ʻa e faʻahinga ʻoku nau fakafisi ke moʻulaloa kiate iá ʻo hangē tofu pē ko ia naʻe hoko ki ha Felo ʻo onoʻahó pea mo ia ʻe hoko kia Sētane ko e Tēvoló ʻi he taimi kuo kotofa ʻe he ʻOtuá.—Sāme 136:1, 11-15; Fakahā 11:17; 20:10, 14.
10 Ko e moʻulaloá ko e fatongia ia ʻo e ngaahi meʻa moʻui ʻatamai poto kotoa pē koeʻuhi ʻoku nau moʻui ki he taumuʻa ke fai tauhi ki honau Tokotaha-Ngaohí. ʻOku fakahā ʻi he Fakahā 4:11: “Tāu pē Koe, ʻa e ʻAfiona ko homau ʻOtua, ke lau ki ai ʻa e kololia, mo e fakaʻapaʻapa, mo e mafai: he ko koe ia naʻa ke ngaohi ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻa nau ʻi ai, pea naʻe ngaohi kinautolu, koeʻuhi pē ko ho finangalo ia.” Ko Ia ʻa e Tufunga ʻUmea Lahí, pea ʻokú ne ngaohi ʻa e kakaí ke fakahoko ʻa ʻene taumuʻá.—ʻAisea 29:16; 64:8.
11 ʻOku totonu ke ʻoua te tau taʻefakatokangaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku taʻefakangatangata ʻa e poto ʻa hotau Tokotaha-Ngaohí, ko ia ʻokú ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku lelei taha maʻatautolú. (Loma 11:33) Ko ʻene ngaahi laó ko e ‘lelei maʻatautolu.’ (Teutalōnome 10:12, 13) Kae hiliō ai, “ko e ʻOtua ko e ʻOfa,” ko ia ʻokú ne fiemaʻu pē ʻa e meʻa ʻoku lelei tahá maʻatautolu. Ko ha ngaahi ʻuhinga lahi ē ʻoku tau maʻu ke ueʻi ai kitautolu ke tau moʻulaloa ki hotau Tokotaha-Ngaohí, ko Sihova ko e ʻOtuá!—1 Sione 4:8.
Sīsū Kalaisi, ko e Faʻifaʻitakiʻanga Haohaoa ʻo e Moʻulaloa Fakaʻotuá
12, 13. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahāhā ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi lea ʻa Sīsū ʻoku fakahā ai ʻa ʻene anga-moʻulaloá?
12 ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ko e ʻAlo-tofu-pē-taha-ne-fakatupu ʻo Sihová, ko Sīsū Kalaisí, kuó ne fokotuʻu ʻa e faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ʻo e moʻulaloa fakaʻotuá. ʻOku fakahā ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e meʻá ni ʻi he Filipai 2:6-8: “[Ko Sīsū], neongo ʻene ʻafio ʻi he anga ʻo e ʻOtua, ka naʻe ʻikai te ne lau ʻene tatau mo e ʻOtua ko e meʻa ke haʻaki puke ki ai: kaekehe naʻa ne fakamasivesivaʻi ʻe ia ia, heʻene toʻo ʻa e anga ʻo e tamaioʻeiki, mo ʻene hoko ʻi he tatau ʻo e tangata: pea ʻi he ʻiloange naʻe ha ʻiate ia ʻa e toʻonga ʻa e tangata, naʻa ne fakamoʻulaloaʻi ia, heʻene hoko ko e fai talangofua ʻo aʻu ki heʻene mate, ka ko e mate ʻi he kolosi.” ʻI he ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne toutou pehē naʻe ʻikai te ne fai ha momoʻi meʻa iate ia pē; naʻe ʻikai te ne ngāue tauʻatāina, ka naʻá ne moʻulaloa maʻu ai pē ki heʻene Tamai fakahēvaní.
13 ʻOku tau lau ʻi he Sione 5:19, 30: “Ko ia naʻe tali ʻa Sisu, ʻo ne folofola kiate kinautolu, Ko au e, ko au e, ʻoku ou tala atu, ʻOku ʻikai lava ʻe he ʻAlo ke fai ʻiate ia ha momoʻi meʻa, ngata pe ʻi he meʻa ʻoku ne vakai ʻoku fai ʻe he Tamai: he ʻilonga ha meʻa ʻoku fai ʻe he ʻEne ʻAfio, ʻoku pehē pe mo e fai ʻe he ʻAlo ʻa e ngaahi meʻa ko ia. Talaʻehai ʻoku ou lava ke fai ha momoʻi meʻa ʻiate au pe: ʻoku ou fakamāu ʻo hange ko ʻeku fanongo: pea ko e fakamāu aʻaku ʻoku totonu; koeʻuhi ʻoku ʻikai te u tuli ki he loto oʻoku, ka ki he finangalo ʻo ia naʻa ne fekau mai au.” Pehē foki, naʻá ne toutou lotu ʻi he pō ko ia naʻe lavakiʻi ai iá: “Ke ʻoua naʻa fai ki hoku loto, ka ki hoʻou pe.”—Mātiu 26:39, 42, 44; toe sio ki he Sione 7:28; 8:28, 42.
Ngaahi Faʻifaʻitakiʻanga Motuʻa ʻAupito ʻo e Moʻulaloa Fakaʻotuá
14. Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe fakahā ai ʻe Noa ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá?
14 ʻOku kau ʻa Noa ʻi he lotolotonga ʻo e muʻaki ngaahi faʻifaʻitakiʻanga fakaetangata ʻo e moʻulaloa fakaʻotuá. Naʻá ne fakahā ʻa ʻene moʻulaloá ʻi he founga ʻe tolu. ʻUluaki, ʻi heʻene hoko ko e tangata angatonu, ʻo haohaoa ʻi hono toʻutangatá, pea ʻi heʻene takaua mo e ʻOtua moʻoní. (Sēnesi 6:9) Ko hono uá, ʻi heʻene faʻu ʻa e ʻaʻaké. “ʻIlonga ha meʻa naʻe tuʻutuʻuni kiate ia ʻe he ʻOtua, naʻa ne fai ia.” (Sēnesi 6:22) Ko hono tolú, ʻi heʻene fai ʻa e fakatokanga ʻo kau ki he Lōmaki naʻe teu ke hokó ʻi heʻene “malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni.”—2 Pita 2:5.
15, 16. (a) Ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga lelei naʻe fokotuʻu ʻe ʻĒpalahame ʻo kau ki he moʻulaloa fakaʻotuá? (e) Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe Sela ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá?
15 Ko ʻĒpalahame ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ia ʻo e moʻulaloa fakaʻotuá. Naʻá ne fakahā ʻa e moʻulaloá ʻi heʻene talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá: “Hiki ko e mei ho fonua.” (Sēnesi 12:1) Naʻe fiemaʻu ki he meʻá ni ke ne tuku ange ʻa e ʻātakai fiemālie ʻo ʻUá, (ʻa ia ʻoku hā ia mei he meʻa kuo ʻilo ʻe he keli fakatotoló ko ha kolo mahuʻinga ia), pea ke ne ʻalu holo ʻi ha fonua muli ʻi he taʻu ʻe teau. Naʻe tautautefito ʻa hono fakahā ʻe ʻĒpalahame ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá ʻaki ʻene fekuki mo e ʻahiʻahi lahi ko e loto-lelei ke feilaulauʻaki hono fohá ko ʻAisake.—Sēnesi 22:1-12.
16 ʻOku fokotuʻu mai ʻe he uaifi ʻo ʻĒpalahamé, ko Sela, ha toe faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e moʻulaloa fakaʻotuá. ʻOku pau naʻe lahi ʻa e ngaahi meʻa naʻe taʻefakafiemālie ʻi heʻenau ʻalu holo ʻi ha fonua muli, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha lave ʻo pehē naʻe lāunga ʻa Sela. Naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻo e moʻulaloa fakaʻotuá ʻi he tuʻunga ʻe ua ʻa ia naʻe fakahā ai ia ʻe ʻĒpalahame ʻi he ʻao ʻo e kau pule fakapanganí ʻo ne pehē ko hono tuofefine ia. Naʻe ʻikai te ne fakafepaki ki he meʻá ni, neongo naʻá ne mei hoko ʻo kau ki he fale sinifu ʻo e ongo pule fakapangani ko ení tupu mei he meʻá ni. Ko e meʻa ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene moʻulaloa fakaʻotuá ko e anga ʻo ʻene ongoʻi ʻi loto ʻiate ia pē ki hono husepānití, ko ʻĒpalahame, ʻo ui ia ko ‘hoku ʻeiki,’ ʻo ne fakahā ai ko e anga moʻoni ia ʻo e ongoʻi ʻi hono lotó.—Sēnesi 12:11-20; 18:12; 20:2-18; 1 Pita 3:6.
17. Ko e hā ʻoku malava ai ke pehē naʻe fakahā ʻe ʻAisake ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá?
17 ʻAi ke ʻoua te tau taʻefakatokangaʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻulaloa fakaʻotuá naʻe fokotuʻu ʻe he foha ʻo ʻĒpalahamé, ko ʻAisake. ʻOku fakahā ʻe he talatukufakaholo faka-Siú naʻe taʻu 25 nai ʻa ʻAisake ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ʻe Sihova ki heʻene tamai ko ʻĒpalahamé ke ne feilaulauʻi ʻa ʻAisake kiate Iá. Kapau naʻe taʻeloto ʻa ʻAisake, naʻe mei faingofua kiate ia ke ne fakafepaki ki heʻene tamaí, ʻa ia naʻe taʻu ʻe teau lahi ange hono motuʻá ʻia ʻAisake. Ka naʻe ʻikai te ne fai pehē. Neongo naʻe fifili ʻa ʻAisake ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha fanga manu ki he feilaulaú, naʻá ne anga-malū ʻo ne moʻulaloa ki hono tuku ia ʻe heʻene tamaí ki he ʻolitá pea toki haʻi ia ke taʻofi pe mapuleʻi ha faʻahinga ngaue taʻepuleʻi ʻe he lotó ʻa ia naʻe mei hoko ʻo kapau naʻe ngāueʻaki ʻa e helé ke tāmateʻi iá.—Sēnesi 22:7-9.
18. Naʻe anga-fēfē ʻa hono fakahā ʻe Mōsese ʻa e moʻulaloa fakaʻotua alafaʻifaʻitakiʻanga?
18 ʻI he ngaahi taʻu lahi hili ení, naʻe fokotuʻu ʻe Mōsese ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kitautolu ʻo kau ki he moʻulaloa fakaʻotuá. ʻOku hā mahino ʻoku fakahaaʻi ʻa e meʻá ni ʻi hono fakamatalaʻi ia ʻo pehē “ko e tangata ko Mosese naʻe anga kātaki ʻaupito, ʻo hulu atu ʻi he tangata kotoa naʻe ʻi he funga kelekele.” (Nōmipa 12:3) Ko ʻene talangofua ʻo fakahoko ʻa e ngaahi fekau ʻa Sihová ʻi he taʻu ʻe 40 ʻi he toafá, neongo naʻá ne tokangaʻi ʻa e kakai angatuʻu ʻe toko ua pe toko tolu miliona, ʻokú ne toe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene moʻulaloa fakaʻotuá. Ko ia ai, ʻoku pehē ʻe he fakamatala kuo hiki: “Pea fai ʻe Mosese: ʻo hange tofu pē ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEiki kiate ia, naʻe pehē ʻene fai.”—ʻEkisoto 40:16.
19. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa naʻe leaʻaki ʻe Siopé ʻo fakahā ai ʻene moʻulaloa kia Sihová?
19 Ko Siopé ko e toe tokotaha tuʻu-ki-muʻa ia naʻá ne fokotuʻu ha faʻifaʻitakiʻanga mātuʻaki lelei ʻo e moʻulaloa fakaʻotuá. ʻI he hili ʻa hono fakangofua ʻe Sihova ʻa Sētane ke ne fakaʻauha ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻa Siopé, ke tāmateʻi ʻene fānaú, pea ke taaʻi ʻaki ia ha “ngaahi hangatamaki kovi mei hono ʻaofivaʻe ʻo aʻu ki hono tumuʻaki,” naʻe lea ʻa e uaifi ʻo Siopé kiate ia ʻo ne pehē: “ʻOku ke kei kuku koā hoʻo haohaoa? Tafuli muʻa mei he ʻOtua, pea mate”! Ka neongo ia, naʻe fakahā ʻe Siope ʻa ʻene moʻulaloa fakaʻotuá ʻaki ʻene pehē kiate ia: “Ko hoʻo lea ʻoku hange ko e lau ʻa ha taha ʻi he kau fefine fakangangau. He te tau tali koā ʻa e lelei mei he ʻOtua, kae ʻikai tali mo e kovi?” (Siope 2:7-10) ʻOku fakahā ʻe he ngaahi lea ʻoku hiki ʻi he Siope 13:15 (PM), ʻa e anga ʻo e fakakaukau tatau: “Ne ogo ene tamateʻi au, teu falala be kiate ia.” Neongo ko hono moʻoní naʻe tokanga fuʻu lahi ʻa Siopé ki hono fakatonuhiaʻi ʻo ia pē, ka ʻoku totonu ke ʻoua te tau taʻetokangaʻi naʻe faifai atu pē pea naʻe pehē ʻe Sihova ki ha taha ʻo e faʻahinga naʻa nau pehē ko e kau fakafiemālie kinautolu kia Siopé: “Kuo to ʻeku ʻita kiate koe mo ho ongo kaumeʻa: he ʻoku ʻikai totonu hoʻomou fakaʻuhinga au, ʻo hange ko ʻeku tamaioʻeiki ko Siope.” ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, naʻe fokotuʻu ʻe Siope ha faʻifaʻitakiʻanga lelei kiate kitautolu ʻo kau ki he moʻulaloa fakaʻotuá.—Siope 42:7.
20. Ko e hā ʻa e ngaahi founga naʻe fakahāhā ai ʻe Tēvita ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá?
20 Ko Tēvitá ko ha toe faʻifaʻitakiʻanga ʻe taha mei he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú. ʻI he tuli ʻa Tuʻi Saula kia Tēvita ʻo hangē ko ha manu ia, naʻe maʻu ʻe Tēvita ha ongo faingamālie ʻe ua ke taʻofi ʻene faingataʻaʻiá ʻaki hano tāmateʻi ʻa Saula. Ka, naʻe taʻofi ʻa Tēvita ʻe heʻene moʻulaloa fakaʻotuá mei he fai pehē. ʻOku hiki ʻa ʻene ngaahi leá ʻi he 1 Sāmiuela 24:6: “Ko Sihova e haʻaku ofi ke fai pehe ki hoku ʻeiki ko e pani ʻa Sihova, ke ala hoku nima ki ai, he ko e pani ia ʻa Sihova.” (Toe sio ki he 1 Sāmiuela 26:9-11.) Naʻá ne toe fakahā ʻa ʻene moʻulaloa fakaʻotuá ʻaki ʻene tali ʻa e valokí ʻi he taimi naʻá ne faihala pe fai angahala aí.—2 Sāmiuela 12:13; 24:17; 1 Kalonikali 15:13.
Ko e Faʻifaʻitakiʻanga ʻa Paula ʻo Kau ki he Moʻulaloá
21-23. ʻI he ngaahi tuʻunga kehekehe fē naʻe fakahāhā ai ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e moʻulaloa fakaʻotuá?
21 ʻI he Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané ʻoku tau maʻu ai mei he ʻapositolo ko Paulá ha faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻo kau ki he moʻulaloa fakaʻotuá. Naʻá ne faʻifaʻitaki ki heʻene Faiakó, ko Sīsū Kalaisi, ʻi he meʻa ni, ʻo hangē tofu pē ko ʻene fai ʻi he ngaahi tafaʻaki kehe kotoa ʻo ʻene ngāue fakafaifekau fakaʻapositoló. (1 Kolinitō 11:1) Neongo naʻe ngāueʻaki ia ʻe Sihova ko e ʻOtuá ʻi ha founga mālohi ange ʻi he kau ʻapositolo kehé, ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ngāue tauʻatāina ʻa Paula. ʻOku fakahā mai ʻe Luke, ʻi he malanga hake ʻa e fehuʻi pe naʻe fiemaʻu ki he kau ului Senitailé ke kamu kinautolu, “naʻa nau [ko e ngaahi tokoua ʻi ʻAniteoke] tuʻutuʻuni ke ō hake ki Selusalema ʻa Paula mo Panepasa, pea mo ha tuʻunga meʻa meiate kinautolu, ʻo ʻave ʻa e meʻa ni ki he kau Aposetolo mo e kau faifekau.”—Ngāue 15:2.
22 ʻI he meʻa fekauʻaki mo e ngāue fakamisinale ʻa Paulá, ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ʻi he Kalētia 2:9: “ʻIo, ko Semisi mo Kifasi mo Sione, ʻa ia ʻoku lau ko e ngaahi pou, ʻi heʻenau vakai ʻa e kelesi kuo tuku mai kiate au, naʻa nau tuku mai kiate au mo Panepasa ʻa e nima toʻomataʻu ʻo e kautaha, koeʻuhi ke ʻamaua ʻa e ngaue ki he Senitaile, kae ʻanautolu ʻa e fai ki he haʻa Kamu.” ʻI he ʻikai ke ngāue tauʻatāiná, naʻe kumi ʻa Paula ki ha tataki.
23 ʻI he founga meimei tatau, ʻi he taimi fakamuimui naʻe ʻi Selusalema ai ʻa Paulá, naʻá ne tali ʻa e akonaki naʻe fai ʻe he kau mātuʻa ʻi aí ʻo fekauʻaki mo e ʻalu ki he temipalé pea mo e muimui ki he angafai ʻo e Laó kae malava ke ʻilo kotoa naʻe ʻikai ko ha tokotaha tafoki ia mei he moʻoní ʻi he meʻa fekauʻaki mo e Lao ʻia Mōsesé. Ka naʻe hala ʻa ʻene moʻulaloa ki he kau mātuʻa ko iá, koeʻuhi naʻe ngalingali naʻe iku ki ha kovi ʻa ʻene muimui ki he ngaahi angafai ʻo e Laó pea naʻe malanga hake ai ha fuʻu kakai ʻo fakafepaki kiate iá? ʻIkai ʻaupito, pea ʻoku hā mahino eni mei he meʻa ʻoku tau lau ʻi he Ngāue 23:11: “Pea ʻi he po ko ia naʻe tuʻu mai ʻa e ʻEiki, ʻo ne folofola kiate ia, ʻo pehē, ʻOua te ke lotosiʻi: he hange ko hoʻo talatalatonu ʻi Selusalema ʻa e ngaahi meʻa ʻoku kau kiate au, pehē foki kuo pau te ke fakamatala ʻi Loma.”
24. Ko e hā mo ha toe ngaahi tafaʻaki ʻo kau ki he moʻulaloá ʻe lave ki ai ʻi he kupu hono hokó?
24 Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi ʻuhinga mālohi ke tau moʻulaloá pea mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga hā mahino ʻo e faʻahinga naʻa nau fakahāhā ʻa e faʻahinga moʻulaloa peheé. ʻI he kupu hono hokó, te tau lave ki he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻa ia ʻe lava ke tau moʻulaloa ai kia Sihova ko e ʻOtuá, ko e ngaahi tokoni ke tau fai peheé, pea mo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei aí.
Ko e Hā Haʻo Tali?
◻ Ko e hā ʻa e faʻahinga tauʻatāina ʻoku ʻikai ke leleí?
◻ Ko e hā ʻa e tupuʻanga tefito ʻo e fakafisi ke moʻulaloá?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku tau moʻuaʻaki ai ʻa e moʻulaloa kia Sihová?
◻ Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ʻo kau ki he moʻulaloa fakaʻotuá?
[Fakatātā ʻi he peesi 10]
Ko Nimilote, ko e ʻuluaki pule ia he hili ʻa e lōmakí naʻá ne fakafisi ke moʻulaloa fakaʻotuá
[Fakatātā ʻi he peesi 13]
Ko Noa, ko e faʻifaʻitakiʻanga mātuʻaki lelei ʻi he moʻulaloa fakaʻotuá.—Sēnesi 6:14, 22