LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lfb lēsoni 88 p. 206
  • Ko Hono Puke ʻo Sīsuú

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko Hono Puke ʻo Sīsuú
  • Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Lavakiʻí mo Hono Puké
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • Ko Sīsū ʻi he Ngoué
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Ko e ʻAho Fakaʻosi ʻo e Moʻui Fakaetangata ʻa Sīsuú
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1999
  • Tokoni ke Ikuʻi Ai ʻEta Ilifiá
    Ako mei he Faiako Lahí
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
lfb lēsoni 88 p. 206
Lavakiʻi ʻe Siutasi ʻa Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemaní

LĒSONI 88

Ko Hono Puke ʻo Sīsuú

Naʻe lue ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ʻo fou atu ʻi he Teleʻa Kitiloné ki he Moʻunga ʻŌlivé. Ko e mahili atu ia ʻa e tuʻapoó, pea naʻe kātoa ʻa e māhiná. ʻI heʻenau aʻu ki he ngoue ko Ketisemaní, naʻe pehē ange ʻe Sīsū: “Mou nofo heni ʻo hanganaki leʻo.” Naʻe toe kiʻi mavahe atu leva ʻa Sīsū ki he ngoué peá ne tūʻulutui. ʻI heʻene loto-mamahi lahí, naʻá ne lotu kia Sihova: “Tuku ke fai hoʻoú finangalo.” Naʻe fekauʻi mai leva ʻe Sihova ha ʻāngelo ke ne fakalototoʻaʻi ʻa Sīsū. ʻI he foki ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló, naʻá ne ʻilo ʻoku mohe ʻa e toko tolú. Naʻá ne pehē ange, ‘Mou ʻā hake! ʻOku ʻikai ko ha taimi eni ke mohe ai! Kuo hoko mai ʻa e houa ke tuku ai au ki he nima ʻo hoku ngaahi filí.’

ʻOange kia Siutasi ha tangai paʻanga

ʻIkai fuoloa kuo aʻu mai ʻa Siutasi, ʻo ne taki mai ha fuʻu kakai ʻoku nau toʻo heletā mo e pōvai. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e feituʻu ʻe maʻu ai ʻa Sīsuú he naʻa nau faʻa haʻu ki he ngoue ko ení. Naʻe tala ʻe Siutasi ki he kau sōtiá te ne ʻai ke nau ʻiloʻi ʻa Sīsū. Naʻá ne lue hangatonu kia Sīsū ʻo ne pehē: ‘Mālō e lelei, Faiako,’ peá ne ʻuma leva kiate ia. Naʻe pehē ange ʻe Sīsū: ‘Siutasi, ʻokú ke lavakiʻi koā au ʻaki ha ʻuma?’

Naʻe manga atu ki muʻa ʻa Sīsū ʻo ne ʻeke ki he fuʻu kakaí: “Ko hai ʻoku mou kumi ki aí?” Naʻa nau pehē ange: “Ko Sīsū ko e Nāsaletí.” Naʻá ne tali ange leva: “Ko au ia,” pea naʻe holomui ʻa e kau tangatá ʻo nau tō ki lalo. Naʻe toe ʻeke ʻe Sīsū ki he fuʻu kakaí: “Ko hai ʻoku mou kumi ki aí?” Naʻa nau toe pehē ange: “Ko Sīsū ko e Nāsaletí.” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: ‘Naʻá ku ʻosi tala atu ko au ia. Tuku ange ʻa e kau tangatá ni ke nau ō.’

ʻI hono ʻiloʻi ʻe Pita ʻa e meʻa naʻe hokó, naʻá ne toʻo hake ʻene heletaá ʻo tuʻusi ʻa e telinga ʻo Malekusí, ko ha sevāniti ʻa e taulaʻeiki lahí. Ka naʻe ala ʻa Sīsū ki he telinga ʻo e tangatá ʻo ne fakamoʻui. Peá ne pehē leva kia Pita: ‘Fakafoki hoʻo heletaá. Kapau te ke tau ʻaki ha heletā, te ke mate ʻi ha heletā.’ Naʻe puke ʻe he kau sōtiá ʻa Sīsū ʻo haʻi hono ongo nimá, pea naʻe hola ʻa e kau ʻapositoló. Naʻe ʻave leva ia ʻe he fuʻu kakaí kia ʻĀnasi, ko e ʻeiki taulaʻeikí. Naʻe fakaʻekeʻeke ʻe ʻĀnasi ʻa Sīsū pea ʻave ia ki he fale ʻo Kaiafasi ko e Taulaʻeiki Lahí. Ka ko e hā ʻa e meʻa naʻe hoko ki he kau ʻapositoló?

“ʻI he māmaní te mou maʻu ai ʻa e mamahi, kae loto-toʻa! Kuó u ikuna ʻa e māmaní.”​—Sione 16:33

Fehuʻi: Ko e hā naʻe hoko ʻi he ngoue ko Ketisemaní? Ko e hā ʻoku lava ke ke ako mei he meʻa naʻe fai ʻe Sīsū ʻi he pō ko iá?

Mātiu 26:36-57; Maʻake 14:32-50; Luke 22:39-54; Sione 18:1-14, 19-24

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share