LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • lfb lēsoni 93 p. 216-p. 217 pal. 5
  • Foki ʻa Sīsū ki Hēvani

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Foki ʻa Sīsū ki Hēvani
  • Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ngaahi Hā Fakaʻosí, mo e Penitekosi 33 T.S.
    Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí
  • ʻI he Funga Moʻunga ko ʻOlivé
    Ko ʻEku Tohi ʻo e Ngaahi Talanoa Faka-Tohitapú
  • Malangaʻi ʻe Sīsū ʻa e Pōpoaki ʻo e Puleʻangá
    Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
  • “Te Mou Hoko ko e Kau Fakamoʻoni Kiate Au”
    “Fai ha Fakamoʻoni Fakaʻāuliliki” Fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ngaahi Lēsoni ʻe Lava Ke Ke Ako mei he Tohi Tapú
lfb lēsoni 93 p. 216-p. 217 pal. 5
ʻAlu hake ʻa Sīsū ki he langí lolotonga ʻa e sio kiate ia ʻa ʻene kau ʻapositoló

LĒSONI 93

Foki ʻa Sīsū ki Hēvani

Naʻe feʻiloaki ʻa Sīsū mo hono kau muimuí ʻi Kāleli. Naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ha fekau mahuʻinga ʻaupito: ‘Mou ō ʻo ngaohi ʻa e kakai mei he fonua kotoa pē ko e kau ākonga. Akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa naʻá ku akoʻi atú, pea papitaiso kinautolu.’ Naʻá ne palōmesi ange leva: ‘Manatuʻi, te u ʻiate kimoutolu maʻu ai pē.’

Lolotonga ʻa e ʻaho ʻe 40 hili ʻene toetuʻú, naʻe hā ʻa Sīsū ki he lauingeau ʻo ʻene kau ākongá ʻi Kāleli mo Selusalema. Naʻá ne akoʻi kiate kinautolu ha ngaahi lēsoni mahuʻinga pea fai mo e ngaahi mana lahi. Pea naʻe feʻiloaki fakamuimui ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló, ʻi he Moʻunga ʻŌlivé. Naʻá ne pehē ange: ‘ʻOua te mou mavahe mei Selusalema. Mou hanganaki tatali ai ki he meʻa naʻe palōmesi mai ʻe he Tamaí.’

Naʻe ʻikai ke mahinoʻi ʻe heʻene kau ʻapositoló ʻa e meʻa naʻá ne ʻuhinga ki aí. Naʻa nau ʻeke ange: ‘Te ke hoko koe he taimí ni ko e Tuʻi ʻo ʻIsilelí?’ Naʻe pehē ange ʻe Sīsū: ‘ʻOku teʻeki ai hoko ʻa e taimi ʻa Sihova ke u hoko ai ko e Tuʻí. Kuo vavé ni ke mou maʻu ʻa e mālohi mei he laumālie māʻoniʻoní, pea te mou hoko ko ʻeku kau fakamoʻoni. Mou ō ʻo malanga ʻi Selusalema, Siutea, Samēlia, mo e ngaahi feituʻu mamaʻo taha ʻo e māmaní.’

Hili iá naʻe ʻalu hake ʻa Sīsū ki he langí pea naʻe fakapuliki ia ʻe ha konga ʻao. Naʻe hanganaki sio hake ʻa ʻene kau ākongá, ka naʻá ne pulia.

Naʻe mavahe ʻa e kau ākongá mei he Moʻunga ʻŌlivé ʻo nau ō ki Selusalema. Naʻa nau fakatahataha maʻu pē ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻo lotu ai. Naʻa nau tatali ai kia Sīsū ke ne ʻoange ha toe ngaahi fakahinohino kiate kinautolu.

“Ko e ongoongo lelei ko ʻeni ʻo e Puleʻangá ʻe malangaʻi ia ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē, pea ʻe toki hoko mai ʻa e ngataʻangá.”​—Mātiu 24:14

Fehuʻi: Ko e hā ʻa e fekau naʻe ʻoange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá? Ko e hā naʻe hoko ʻi he Moʻunga ʻŌlivé?

Mātiu 28:16-20; Luke 24:49-53; Sione 20:30, 31; Ngāue 1:2-14; 1 Kolinitō 15:3-6

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share