Sīsū—Ko ʻEne Moʻuí mo ʻEne Ngāue Fakafaifekau
Naʻe Talatalaakiʻi ʻe Sīsū ʻa e Kau Fakafepaki Kiate Iá
NAʻE fakapuputuʻuʻi moʻoni ʻe Sīsū ʻa e kau fakafepaki fakaelotu kiate iá ʻo nau manavahē ke toe ʻeke atu ha meʻa kiate ia. Ko ia naʻá ne toki kamata ke fakaeʻa ʻa ʻenau taʻe ʻiló. Naʻá ne ʻeke: “Ko e ha hoʻomou poa ki he Misaia? Ko e hako nai ia ʻo hai?”
Naʻe tali ʻe he kau Fālesí: “ʻO Tevita.”
Neongo naʻe ʻikai ke fakaʻikaiʻi ʻe Sīsū ʻa Tēvita ko e tupuʻanga fakaekakano ia ʻo Kalaisí, pe Mīsaiá, naʻá ne ʻeke: “Kae fēfē ai hono ui ko e ʻEiki ʻe Tevita ʻi heʻene laumalieʻia [ʻi he Sāme 110], ʻo ne pehe, Ne folofola ʻe he ʻEiki [Sihova] ki hoku ʻEiki, Nofo koe ʻi hoku toʻomataʻu, kaeʻoua ke u ʻai ho fili ki ho lalo vaʻe? Pea kapau ʻoku ui ia ʻe Tevita ko hono ʻEiki, pea ko hono hako fefē ia?”
Naʻe fakalongolongo pē ʻa e kau Fālesí, he naʻe ʻikai te nau ʻilo totonu pe ko hai ʻa e Kalaisí, pe toko taha kuo paní. Ko e Mīsaiá naʻe ʻikai ko ha hako fakaekakano pē ia ʻo Tēvita, ʻo hangē ko ia naʻe tui ki ai ʻa e kau Fālesí, ka naʻá ne moʻui ki muʻa ʻi hēvani pea naʻe māʻolunga ia ʻia Tēvita, pe ko hono ʻEiki.
Naʻe hanga atu ʻeni ʻa Sīsū ki he fuʻu kakaí mo ʻene kau ākongá, ʻo ne fai ha fakatokanga ʻo kau ki he kau sikalaipé mo e kau Fālesí. Koeʻuhi ko e faʻahinga ko ʻení naʻa nau akoʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá, ‘naʻa nau ʻai kinautolu ʻi he nofoʻanga ʻo Mōsesé,’ naʻe naʻinaʻi ʻe Sīsū: “Ko ia ʻilonga ha meʻa ʻoku nau fekau kiate kimoutolu, mou fai ki ai mo tauhia.” Ka naʻá ne tānaki atu: “Kae ʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngaue: he ʻoku nau lea kae ʻikai fai ki ai.”
Ko e kau mālualoi kinautolu, pea naʻe talatalaakiʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻo ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea meimei tatau ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ʻi ha kai ʻi he fale ʻo ha Fālesi ʻi he ngaahi māhina ki muʻa atu. Naʻá ne pehē: “Pea ka ai haʻanau ngaue ʻoku fai, ko e fai pe ke mātā ʻe he kakai.” Pea naʻá ne fakahā ha ngaahi fakatātā, ʻo pehē:
“He ʻoku nau fakalahi ʻa e fanga kiʻi puha ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi veesi Tohitapu, ʻa ia ʻoku nau tui ko e maluʻi.” Ko e ngaahi meʻa iiki ko ʻení, ʻa ia naʻe ʻai ia ʻi he foʻi laʻé pe ko e nimá, naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi konga ʻe fā ʻo e Laó: ʻEkisoto 13:1-10, 11-16; mo e Teutalōnome 6:4-9; 11:13-21. Ka naʻe fakalahi ʻe he kau Fālesí ia ʻa e ngaahi puhá ni ke hoko ko e fakahāhā ʻoku nau faivelenga ki he Laó.
Naʻe hoko atu ʻe Sīsū: “ʻOku . . . pao loloa honau kofu.” ʻI he Nōmipa 15:38-40 naʻe tuʻutuʻuni ai ki he kau ʻIsilelí ke ʻai ʻa e ngaahi pao honau kofú, ka ko e kau Fālesí ia naʻa nau ʻai honau ngaahi paó ʻo lalahi ange ia ʻi ha toe taha kehe. Ko e meʻa hono kotoa pē naʻe fai ko e fakaʻaliʻali pē! Naʻe tukuakiʻi ʻe Sīsū ʻo pehē: “ʻOku nau manako ki he ngaahi nofoʻanga tuku-ki-muʻa.”
Naʻe fakamamahí, he naʻe uesia mo ʻene kau ākongá tonu ʻe he holi ke tuʻu-ki-muʻá. Ko ia naʻá ne akonaki: “Ka ko kimoutolu ʻoua naʻa ui ko Lapai: he ʻoku taha pe hoʻomou faiako, ka ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe. Pea ʻoua naʻa ui ha toko taha ʻi mamani ko hoʻomou tamai: he ʻoku taha pe hoʻomou Tamai, ko e Tamai fakalangi. Kaeʻumaʻa ʻoua naʻa ui kimoutolu ko e kau takimuʻa: he ʻoku taha homou Takimuʻa, ko Kalaisi.” Naʻe pau ki he kau ākongá ke nau toʻo atu meiate kinautolu ʻa e holi ke muʻomuʻá! Naʻe ekinaki ʻe Sīsū: “Ka ʻoka ai ha taha ʻiate kimoutolu ʻe lahi hake, te ne nofo ko hoʻomou sevaniti.”
Naʻá ne hoko atu hono fakahā hokohoko ʻa e ngaahi mala ki he kau sikalaipé mo e kau Fālesí, ʻo toutou ui kinautolu ko e kau mālualoi. Naʻa nau “songo ʻa e puleʻanga ʻo hevani ki he kakai,” pea naʻá ne pehē, “ʻoku nau folo kotoa ʻa e ngaahi ʻapi ʻo siʻi kau uitou, pea nau moūnu ʻaki ʻenau faʻa lotu lōloa.”
Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOiaue kimoutolu, ʻa e kau takimuʻa kui!” Naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa e kau Fālesí ʻi he ʻikai ha mahuʻinga fakalaumālie, naʻe fakahā ia ʻe he ngaahi faikehekehe taʻe hano ʻuhinga naʻa nau ʻaí. Ko e fakatātā, naʻa nau pehē, ‘ko ha meʻa noa pē ka fuakava ʻaki ʻa e temipale, ka ʻe moʻua ha taha ʻo kapau ʻokú ne fuakava ʻaki ʻa e koula ʻi he temipalé.’ ʻI heʻenau fakamamafa lahi ange ki he koula ʻi he temipalé ʻi he mahuʻinga fakalaumālie ʻo e feituʻu faiʻanga lotú, naʻa nau fakahā ai ʻa ʻenau kui fakaeʻulungāangá.
Ko ia, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū ki muʻa atú, naʻá ne fakahalaiaʻi ʻa e kau Fālesí ki hono liʻaki ʻa e “ngāhi mea mamafa ʻo e Lao, ʻa e fakamāu totonu, mo e fai mesi, mo e lototō” kae fai ʻa e tokanga lahi ange ki he totongi ʻo e vahe hongofulú ʻo e minité mo e anetó.
Naʻe ui ʻe Sīsū ʻa e kau Fālesí ko e “koto takimuʻa kui! hoʻomou sivi mei hoʻomou inu ʻa e namu, kae folofua ʻa e kameli!” Naʻa nau sivi ʻa e namú mei heʻenau uainé, ʻo ʻikai pē koeʻuhi ko ha ʻinisēkite ia, ka koeʻuhi he naʻe taʻe maʻa fakaeouau ia. Ka ʻoku malava ke fakahoa ʻenau taʻe tokaʻi ʻa e ngaahi meʻa mamafa ange ʻo e Laó ki hono folo ʻo ha kāmeli, ʻa ia ko ha monumanu taʻe maʻa fakaeouau foki ia. Mātiu 22:41–23:24; Maʻake 12:35-40; Luke 20:41-47; Livitikō 11:4, 21-24.
◆ Ko e hā naʻe fakalongolongo ai ʻa e kau Fālesí ʻi hono fakafehuʻi kinautolu ʻe Sīsū ʻo kau ki he lea ʻa Tēvita ʻi he Sāme 110?
◆ Ko e hā naʻe fakalahi ai ʻe he kau Fālesí ʻa ʻenau fanga kiʻi puha ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi veesi Tohi Tapú mo e ngaahi pao ʻo honau ngaahi kofú?
◆ Ko e hā ʻa e akonaki naʻe fai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá?
◆ Ko e hā ʻa e ngaahi fakafaikehekeheʻi taʻe ʻuhinga naʻe ʻai ʻe he kau Fālesí, pea naʻe anga-fēfē hono fakahalaiaʻi ʻe Sīsū kinautolu ki heʻenau liʻaki ʻa e ngaahi meʻa mamafa angé?