Ko e Afeʻi Taʻu Hono Tolú—Te Ne Fakahoko ʻa Hoʻo Ngaahi ʻAmanakí?
KUO kamata hono laú. Ko ha uasi mataʻifika ʻi muʻa ʻi he senitā fakafonua ʻo Beaubourg ʻi Pālesi, Falanisē, ʻokú ne fakahā ʻa e ngaahi sēkoni ʻoku toé. ʻE kei hokohoko atu pē ʻene laú kaeʻoua ke aʻu ki he tuʻuapō ʻo Tīsema 31, 1999. ʻI he taimi ko iá, ʻe hoko ha meʻa ʻa ia kuo hoko tuʻo taha pē ʻi hotau kuongá ni: Ko e hoko mai ʻo ha afeʻi taʻu foʻou, ko e afeʻi taʻu hono tolú.
ʻOku fokotuʻu ʻe he tokotaha fekumi fakasōsiale ko Bernward Joerges ʻo Pealini, Siamane ʻo pehē, “ʻi he founga ʻe taha, ko e taʻu 2000 ko e ‘meʻa lahi taha ia ʻoku ʻamanaki ki ai’ ʻi he hisitōlia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.” Ko e hā ʻoku pehē ai ʻa e ʻamanakí? Ko e taʻu 2000 ko e taʻu pē ia ʻe taha ʻi he faai mai ʻa e taimí. Kaeʻumaʻā, ko e ʻaho ʻoku fakatokangaʻi pē ia ʻe kinautolu ʻoku nau muimui ki he tohi māhina ʻo e Hihifó. Fakatatau ki he tohi māhina faka-ʻIsilamí, ko e 2000 T.S. ʻoku hoko ia feʻunga mo e taʻu faka-ʻIsilami ko e 1420; fakatatau ki he tohi māhina faka-Siú, ko e 5760 A.M.
Ka ʻi ha fakaʻekeʻeke ʻi he nusipepa fakaʻaho ʻa Sueteni ko e Dagens Nyheter, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Palōfesa Joerges: “Koeʻuhi ko e pule fakakoloniá mo e pule fakaʻemipaeá, kuo hoko ʻo ngāuelahiʻaki ʻi he ngaahi konga lahi ʻo e māmaní ʻetau lau taʻu faka-Kelekōlió, ʻa ia ʻoku kamata ia mei hono fakamahaloʻi ʻo e fāʻeleʻi ʻo Kalaisí.” Ko ia ʻe hoko ʻa e taʻu 2000 ko ha faʻuʻanga ʻēpoki ki he konga lahi taha ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku pehē ʻe Palōfesa Joerges: “Ko e kakai kotoa pē te nau fakafelāveʻi ʻenau piokālafi fakaekinautolú pea pehē ki he ngaahi meʻa kehe ki he meʻa ko ʻení.”
Ka neongo ia, ko e tokolahi ʻoku lahi ange ʻenau fakakaukaú ʻi ha fakaʻilongaʻi pē ʻo ha taimi. ʻOku taukaveʻi ʻe Joerges: “Ko e ngaahi langa lalahi mo e ngaahi polokalama ke ‘fakaʻilongaʻi,’ fakahā hono ʻuhingá pea mo kātoangaʻi ʻa e meʻa ko ʻení kuo ʻosi kamata ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻuí mo e ngaahi tuʻunga fakasōsiale kotoa pē.” ʻOkú ne tānaki atu ʻo pehē, “ʻi he māmaní hono kotoa, ko e kau fokotuʻutuʻu ngāué mo e kau pisinisi lavameʻá ʻoku nau fakalaulauloto mo teuteu ha ngaahi meʻa lalahi.” ʻOku pehē ʻe ha niʻihi kehe te “tau melemo ʻi he lahi ʻo e ngaahi tohi ʻo fekauʻaki mo e senituli kuo ʻosí. ʻE hoko ʻo fakavalevale ʻa e kau maʻu ongoongo kotoa pē ʻo fekauʻaki mo e fetongi ʻa e afeʻi taʻú. ʻOku palani ʻe ha kautaha TV ʻi Siamane Hihifo ha fakamafola houa ʻe 24 ʻo e hopo ʻa e laʻā ʻi māmani lahí.”
ʻE toe fakapapauʻi foki ʻe he kau maʻu ongoongó ke fai ha lau lahi ʻi he kiʻi valevale fakamuimui ʻe fanauʻi ʻi he 1999 mo e ʻuluaki ʻe fanauʻi ʻi he 2000. ʻE vēkeveke ʻa e kau faiongoongó ke ʻiloʻi ʻa e tokosiʻi ʻoku kei toe ʻa ia naʻe fanauʻi ʻi he senituli hono 19 ke ʻeke pē ʻoku fēfē ʻenau fakakaukau ʻi heʻenau moʻui ʻi he senituli ʻe tolú mo e ongo afeʻi taʻú! ʻOku pehē ʻe he niʻihi ko e ongoongo ko eni kotoa ʻo fekauʻaki mo e afeʻi taʻú te ne fokotuʻu ha ongoʻi ilifia fakalūkufua. Fakatatau ki ha kikite fakamanavahē ʻe taha, ʻi he hoko ʻa e tuʻuapō ʻo e Taʻu Foʻou ko iá, ko e tokolahi te nau taonakita.
Neongo ʻa e ngaahi meʻa tōtuʻa pehē, ʻoku mahino ko e meʻa ko ʻení ʻoku fakatupunga matavalea. ʻOku fakaʻuta atu ʻa e tokolahi ʻi hotau māmani faingataʻaʻiá, ko e afeʻi taʻu foʻoú ko ha fakaʻilonga ʻo e ʻamanaki, ko ha matapā ki ha kahaʻu lelei ange. ʻOku hanga ʻa e niʻihi ki he saienisí mo e tekinolosiá ke nau tokonaki mai ha kahaʻu ʻa ia ʻe lelei ange ai ʻetau kaí mo moʻui fuoloa ange, ʻe siʻi ange ai ʻa e ngāué kae lahi ange ʻa e nofo ʻi he ʻapí; ʻa ia ʻe fai ai ʻe he ngaahi mīsini lōpotí ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fakafiu kiate kitautolú; ʻa ia ʻe liliu ai ʻi he ngāue fakakemikalé ʻa e vaí ko e penisini. ʻOku nau fakakaukauloto ki he kahaʻu ʻo e TV holograph, ngaahi telefoni ʻoku malava ke sio ai ki he taha ʻoku leá [Picturephones], ngaahi mīsini fekisimili fakalanu, mo ha ngaahi telefoni ʻe tuai ʻe kemo ʻenau liliu ʻa e leá. ʻOku nau fakaʻamu ki hono fakatotoloʻi ʻa e Māhiná, Māʻasi, pe ngaahi meʻa fakaselisitiale kehekehe, ʻo maʻu ʻa e koloa meiate kinautolú.
Ka ʻoku ʻikai ke ʻatamai maama pehē ʻa e faʻahinga kotoa pē. Ko ha kau fekumi ʻe niʻihi ʻoku nau sio ki he afeʻi taʻu foʻoú ʻe hū ai ki ha taimi ʻo e tupu tokolahi ʻi he māmaní mo e maumau ʻo e ʻātakaí ʻa ia ʻe ʻikai malava ke mapuleʻi. Ko e ʻuliʻi ʻo e ʻeá te ne liliu ʻa e ʻatimosifia ʻo e māmaní ʻo vela ange. ʻE vaia ʻa e ngaahi kongokonga ʻaisí pea ʻe tahi lahi, ʻo tāfea ai ʻa e ngaahi feituʻu mahu mo nofoʻí ʻo hoko ai ʻa e laui miliona ʻo e ngaahi hekitā ʻo e kelekele leleí ko ha ngaahi toafa. ʻOku nau kikiteʻi ʻa e holofa fakaeʻikonōmiká, taʻepau fakapolitikalé ʻa ia te ne luluʻi ʻa e ngaahi puleʻangá mo e ngaahi falukunga kakaí, ko e faihia ʻikai lava ke taʻofi, pea mo e kovi tahá, ko ha fakaʻauha fakaniukilia ʻa ia te ne tāmateʻi ʻa e moʻui kotoa pē ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá.
ʻOku lahi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e kau tala meʻa ki he kahaʻú ka ʻoku ʻikai lava ke nau fakahā pau ʻa e meʻa ʻe hoko mai ʻi he afeʻi taʻu ka hoko maí. ʻOku fuʻu lahi ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa taʻeʻamanekina ko ia aí pea ʻoku faingataʻa ai ke kikiteʻi totonu ʻa e kahaʻú. ʻOku fakatātaaʻi ʻe ha tokotaha fakapalōfesinale ʻoku tala ʻo fekauʻaki mo e kahaʻú ʻa e fai ʻo e meʻá ni ki he vaʻinga ko e veimau: “Ki muʻa keu ʻai ʻeku teke hono hokó, ʻoku ou ʻuluaki fakakaukauʻi ʻa e lahi taha ʻo ʻeku ngaahi teke ke faí. Ka ʻi he hili pē ʻa e teke ʻa e tokotaha ʻokú ma feʻauhí, ʻoku ou toe fakakaukau foʻou kotoa ʻa ʻeku ngaahi teke.”
Ko e faai mai ʻa e taimí pē te ne fakahā ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he taʻu 2000. Kaekehe, ʻoku ʻikai ke ʻuhinga ia ʻoku taʻepau ai ho kahaʻú. ʻOku tokonaki ʻe he Tohitapú ha fakamoʻoni feʻungaʻānoa ke fakahā ʻoku tau fakaofi atu ki ha afeʻi taʻu ʻoku mahuʻinga ange ia ʻi he afeʻi taʻu ʻoku kamata ʻo siʻi hifo ʻi he hongofuluʻi taʻú. Ko e afeʻi taʻu ko eni ʻoku fakaofi maí ʻe lakasi ʻe ia ʻa e ngaahi ʻamanaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá! Ko e hā hono ʻuhinga totonu ʻo e meʻá ni? Ko e hā ʻoku kau ki aí? ʻOku mau fakaafeʻi koe ke ke lau ʻa e kupu hono hoko maí mo ako ʻa e meʻa ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú.