LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w91 8/1 p. 20-23
  • Ko e Hā ke Fetuli Ai ki he Māʻoniʻoní?

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Ko e Hā ke Fetuli Ai ki he Māʻoniʻoní?
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e ʻOtua ʻOku ʻOʻona ʻa e Māʻoniʻoni
  • Ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní
  • ʻOku Fakahā ʻOku Māʻoniʻoni ʻa e Kau Kalisitiane Moʻoní
  • Hanganaki Fetuli ki he Māʻoniʻoní
  • Ko e Fetuli ki he Māʻoniʻoni ​—Ko ha Pole
  • Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Māʻoniʻoní
  • Maʻu ʻa e Fiefia ʻi he Māʻoniʻoni ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • ʻOfa ki he Māʻoniʻoní ʻAki Ho Lotó Kotoa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
  • Ko e Kumi ki he Māʻoniʻoní Te Ne Maluʻi Kitautolu
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2006
  • Fuofua Kumi “Ene Maonioni”
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
w91 8/1 p. 20-23

Ko e Hā ke Fetuli Ai ki he Māʻoniʻoní?

ʻI HE māmani fakamālohi ki muʻa he Lōmakí, ko e tangata ʻe taha naʻe tuʻu atu ʻo makehe. Ko e tangata ia ko Noa. Ko ia mo hono fāmilí naʻa nau ʻaʻeva mo e ʻOtuá lolotonga ia ko e toenga ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá naʻa nau taʻetokaʻi Ia. Ko hono olá, “ko Noa ko e tangata māʻoniʻoni” ʻi he ngaahi taimi anga-fulikivanu ko iá, pea naʻá ne hoko ki he kakai taʻetokangá ko e tokotaha “malangaʻaki ʻa e maʻoniʻoni.”​—Sēnesi 6:​9, NW; 2 Pita 2:5.

ʻOku fakafuofua ki he taʻu 56 T.S., naʻe tuku pilīsone ai ʻa e ʻapositolo ko Paulá ʻi Sesalia. ʻI hono fekauʻi ke haʻu mei pilīsone ke hā ʻi he ʻao ʻo e Kōvana ko Filiké, naʻe puke ʻe Paula ʻa e faingamālie ke malanga ki he ʻofisa māʻolunga faka-Loma ko ení. Ko e hā leva ʻa e kakano ʻo ʻene ngaahi leá? “ʻEne malangaʻaki ʻa e faitotonu [māʻoniʻoni, NW], mo e fakamaʻumaʻu kita, mo e fakamāu ʻoku tuʻunuku mai.” (Ngāue 24:25) ʻIo, ko Paula foki naʻe hoko ko e tokotaha malangaʻi ʻa e māʻoniʻoní.

Ko e tokanga ki he māʻoniʻoní naʻe fakahā ʻe he ongo sevāniti angatonu ko eni ʻa e ʻOtuá ʻoku pau ʻene feʻungamālié. Ko Sihová “ko e ʻOtua māʻoniʻoni, mo e Fakamoʻui.” (ʻAisea 45:​21, NW) Ko ia, ʻoku fakahā mai kiate kitautolu ʻe he palōvepi fakamānavaʻí: “Koe mea fakalielia kia Jihova ae hala oe agakovi: ka oku ne ofa kiate ia oku muimui ki he maonioni.” (Palōvepi 15:9, PM) Ko e kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová kuo pau ke nau fetuli ki he māʻoniʻoní.

Ko e meʻa pangó, ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau faainoa ki he ʻulungaanga ko ení. ʻOku nau pehē: ‘ʻOku ʻikai te u fai ha kovi ki hoku kaungāʻapí, ko ia ʻoku ou tui pau ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá kiate au.’ Pe ko ʻenau taukaveʻi: ‘ʻOku lahi ʻa e ngaahi hala ki he māʻoniʻoní. ʻE lelei ʻa e meʻa kotoa pē kehe pē ke u loto-moʻoni ʻo kau ki he lotu ʻoku ou kau ki aí.’ ʻOkú ke pehē ko e faʻahinga fakakaukau faainoa pehē ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá?

Ko ha niʻihi te nau langaʻi hake ʻe kinautolu ha meʻa kehe. Te nau ʻilo nai ʻa e lea ʻa Paula: “Kuo ʻosi fakahā ʻoku tau māʻoniʻoni koeʻuhi ko ʻetau tui.” (Loma 5:1, NW) Koeʻuhi ko e meʻá ni, te nau fifili nai: ‘ʻOku malava fēfē ke fetuli ʻa e kau Kalisitiané ki he māʻoniʻoní ka kuo ʻosi fakahā kuo nau māʻoniʻoni?’ ʻE fēfē haʻo tali ki ha fehuʻi pehē?

Ko e ʻOtua ʻOku ʻOʻona ʻa e Māʻoniʻoni

Fakatatau ki he tikisinale, ko e māʻoniʻoní ko e totonu ʻi he ʻulungaangá, fakamaau totonu, ʻo fetāiaki mo e lao faka-ʻOtuá mo e fakaeʻulungaangá. Koeʻuhi ko Sihova ko e ʻOtua ʻoku ʻoʻona ʻa e māʻoniʻoní, ko ha taha pē ʻoku fakaʻamu ke fakahōifua kiate ia kuo pau ke ne tokanga ʻo kau ki he ʻulungaanga mātuʻaki mahuʻinga ko ení. Naʻe pehē ʻe he tangata-tohi sāmé: “He oku ofa a Jihova koe maonioni ki he maonioni; oku afio e hono fofoga ki he agatonu.” (Sāme 11:​7, PM; Teutalōnome 32:4) Naʻe lea ʻa e ʻapositolo ko Pitá: “He ko e ongo foʻi fofonga ʻo e ʻEiki ʻoku na siofi ʻa e maʻoniʻoni; pea ko hono ongo telinga ʻoku fakafanongo ki haʻanau lotu.”​—1 Pita 3:12.

Ko ia ai, ʻe ʻikai ke lava ke tau faainoa ʻi he meʻá ni, ʻo hangē ko e tokolahi ʻo e kakai Siú. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha veiveiua ko ha kakai lelei naʻe ʻikai te nau fai ha kovi ki honau kaungāʻapí. Naʻa nau loto-moʻoni​—ʻo aʻu ʻo faivelenga​—ʻo fekauʻaki mo ʻenau lotú. Ka ʻi he ʻuluaki senitulí, ko e tokolahi taha naʻe ʻikai te nau māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá. Naʻe pehē ʻe Paula: “He ʻoku ou fakamoʻoni pe, ʻoku ʻi ai haʻanau mamahiʻi ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ʻikai fou ʻi he ʻilo totonu. He ko e meʻa ʻi he ʻikai te nau ʻilo ki he maʻoniʻoni ʻoku mei he ʻOtua, ka nau feinga pe ke tuʻu ʻa e maʻoniʻoni fakaekinautolu, ko ia naʻe ʻikai ai te nau fakavaivai ki he maʻoniʻoni ʻoku mei he ʻOtua.”​—Loma 10:​2, 3.

Ko e fē ʻa e tafaʻaki naʻe hala ai ʻa e kakai Siú? Naʻe pehē ʻe Paula naʻe ʻikai te nau fetuli ki he māʻoniʻoni ʻo fakatatau ki he ʻilo kānokanó. Ko e fakatokanga eni kiate kitautolu, ʻoku ʻikai ke feʻunga pē ʻa e angaʻitangata fakamānakó pea mo e ʻoua ʻe fai ha koví. ʻOkú ne toe fakahā ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi hala lahi kehekehe ki he māʻoniʻoní. ʻOku mahino lelei, naʻe ʻi ai ʻa e meʻa naʻe hala ʻi he founga naʻe fili ʻe he tokolahi ʻo e kakai Siú ʻi he ʻaho ʻo e kau ʻapositoló. Te tau malava ke lavameʻa ʻi he fetuli ki he māʻoniʻoní ʻo kapau pē te tau fanongo ki he ʻOtuá. ʻOku pehē ʻe he tohi Palōvepí: “E hoku foha, kabau te ke maʻu a eku gaahi lea, mo fakafufu iate koe a eku gaahi fekau; bea te ke toki ilo ai ae maonioni, moe fakamāu, moe fai totonu; io, ae hala lelei kotoabe.”​—Palōvepi 2:1, 9, PM.

Ko e Hala ʻo e Māʻoniʻoní

Meia Mōsese ʻo aʻu mai kia Sīsū, ko e māʻoniʻoní naʻe fakafelāveʻi mo e talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá naʻe fakahā ʻi he Lao ʻa Mōsesé. Koeʻuhi ko e kakai ʻIsileli taʻehaohaoá naʻe ʻikai te nau malava ke fakaʻehiʻehi mei hono maumauʻi ʻa e ngaahi fekau ko iá, ko ia naʻe pau ke nau foaki ʻa e ngaahi feilaulau mo e ngaahi foaki koeʻuhi ko e angahala ʻa ia naʻe fakahā ʻe he Laó koeʻuhi ke ʻufiʻufi ʻenau halá. Naʻe tala ʻe Mōsese ki he kakai ʻIsilelí: “Pea ʻe tuʻu ia maʻatau maʻoniʻoni, ʻo kapau te tau tokanga ke fai hono kotoa ʻo e fekau ni ʻi he ʻao ʻo Sihova ko hotau ʻOtua, ʻo hange ko ʻene tuʻutuʻuni mai.”​—Teutalōnome 6:25.

ʻI he laui senituli lahi naʻe ʻikai ke ʻi ai ha taha te ne hanga ʻo fakahoko haohaoa ʻa e Laó. Ka neongo ia, naʻe ʻi ai ʻa e tokolahi naʻa nau feinga loto-moʻoni ke fetuli ki he māʻoniʻoní ʻaki ʻa e laó, pea ʻoku lāulea ʻa e Tohitapú ki ha faʻahinga ʻo kinautolu ko e kau māʻoniʻoni. Ko e fakatātā, ko e ongo mātuʻa ʻa Sione ko e Papitaisó ʻoku fakamatalaʻi “naa na agatonu [māʻoniʻoni, NW] fakatouoji be i he ao oe Otua, o na alu taehala i he gaahi fekau moe tuutuuni kotoabe ae Eiki.”​—Luke 1:6, PM.

Kaekehe, naʻe fakaava ʻe Sīsū ʻa e hala foʻou ke fetuli ai ki he māʻoniʻoní. Naʻá ne tauhi ʻo haohaoa ʻa e Lao ʻa Mōsesé​—ko e tokotaha pē ia ne ne malava ke fai pehē. Naʻe pekia ʻa Sīsū ʻi he ʻakau fakamamahí, pea naʻe tali ʻe Sihova ʻa e mahuʻinga ʻo ʻene moʻui haohaoa ʻi hono huhuʻi maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá. Pea talu mei ai, ko e ngaahi feilaulau ʻi he malumalu ʻo e Lao ʻo e fuakavá naʻe ʻikai ke toe fiemaʻu. Ko e feilaulau haohaoa ʻa Sīsuú ʻokú ne ʻufiʻufi ʻa e ngaahi angahala ʻa kinautolu kotoa pē ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku loto totonú.​—Hepelū 10:​4, 12.

ʻOku Fakahā ʻOku Māʻoniʻoni ʻa e Kau Kalisitiane Moʻoní

Ko ia, talu mei he pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, kuo fekauʻaki ʻa e māʻoniʻoní mo hono ngāueʻaki ʻo e tui ki he ʻAlo māʻoniʻoni ko eni ʻo e ʻOtuá. (Sione 3:16) Neongo ko e kau Siu ʻi he ʻaho ʻo Paulá naʻe ʻikai te nau aʻusia ʻa e māʻoniʻoní koeʻuhi ko e ʻikai te nau tali ʻa e ʻilo kānokano ʻo kau kia Sīsuú, ʻoku tau lau ʻo kau ki he kau Kalisitiane angatonú: “Kuo fakahā ʻoku nau māʻoniʻoni ʻi heʻene ʻofa maʻataʻatā ʻo fakafou he tukuange ʻi he huhuʻi naʻe totongi ʻe Kalaisi Sīsū.”​—Loma 3:​24, NW.

ʻI he potutohí, ko e ngaahi lea ko ení ʻoku kaunga hangatonu ia ki he kau Kalisitiane paní, ʻa ia koeʻuhi ko ʻenau tui ki he feilaulau ʻa Sīsuú, kuo fakahā ai ʻoku nau māʻoniʻoni fakataha mo e taumuʻa ke nau hoko ko e kaungāʻea mo Kalaisi ʻi he Puleʻanga fakahēvaní. Kaekehe, ʻi he ʻahó ni, ʻo hangē ko ia naʻe kikiteʻi ʻe he ʻapositolo ko Sioné, kuo hoko mai ʻa e fuʻu kakai tokolahi ʻo e kau Kalisitiané mo e ʻamanaki ki he māmaní. ʻOku nau toe ngāueʻi ʻenau tui ki he huhuʻí. ʻOku nau ‘fō honau kofú ʻo fakahinehina ʻi he taʻataʻa ʻo e Lamí’ pea ko ia kuo fakahā ai ʻoku nau māʻoniʻoni ko e ngaahi kaumeʻa ʻo e ʻOtuá ʻoku nau hanga atu ki he fakahaofi ʻi he fakamamahi lahí.​—Fakahā 7:​9, 14; fehoanaki mo Sēmisi 2:​21-26.

Hanganaki Fetuli ki he Māʻoniʻoní

Kaekehe, fakatokangaʻi ko e fetuli ki he māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ke ngata ia ʻi heʻetau tui kia Sīsuú. Ko Tīmote ko e tokotaha Kalisitiane naʻe fakatapui, mo pani ʻi he ngaahi taʻu lahi pea toki tohi ʻe Paula ʻa e ngaahi lea ko eni kiate ia: “Ke tuli ki he maonioni, moe aga faka-Otua, moe tui, moe ofa, moe faa kataki, moe agavaivai. Tau ae tau lelei oe tui.” (1 Tīmote 6:​11, 12, PM; 2 Tīmote 2:22) Ko e hā naʻe fiemaʻu ai kia Tīmote ke ne “tuli ki he maonioni” ʻo kapau kuo ʻosi fakahā ʻe he ʻOtuá ʻokú ne māʻoniʻoni?

Koeʻuhi ko e foʻi lea “māʻoniʻoni” ʻoku toe ngāueʻaki ia ʻi he Tohitapú ʻi he ʻuhinga fakalūkufua ke lave ki ha tokotaha ʻoku moʻui faitotonu, mo maʻa peá ne fai ʻene lelei tahá ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ko e tuʻunga ia ʻoku lau ʻo kau ki he ongo mātuʻa ʻa Sione ko e Papitaisó ʻokú na māʻoniʻoní. (Luke 1:6) Ko e tamai naʻá ne pusiakiʻi ʻa Sīsuú, ko Siosefa, mo Siosefa ʻo ʻAlemateá naʻá na māʻoniʻoni foki ʻi he founga ko ení. (Mātiu 1:19; Luke 23:50) Ko e meʻa ʻi hono fakahā ʻoku māʻoniʻoni ʻa e kau Kalisitiané ʻoku ʻikai ke toʻo ai honau fatongia ke fetuli ki he māʻoniʻoní ʻi he tuʻunga ko ení. Ko hono moʻoní, ko ha Kalisitiane pē te ne taʻofi ʻene moʻui faitotonú, mo ʻulungaanga leleí pea ʻikai te ne talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻe mole atu hono tuʻunga māʻoniʻoni ʻi he ʻao ʻo Sihová.

Ko e Fetuli ki he Māʻoniʻoni ​—Ko ha Pole

Ko ha pole ʻa e fetuli ki he māʻoniʻoní. Ko e hā? Koeʻuhi ko e kotoa ʻo kitautolú ʻoku taʻehaohaoa pea ʻoku mālohi ʻetau hehema ki he taʻemāʻoniʻoní. (Sēnesi 8:21; Loma 7:​21-23) ʻIkai ko ia pē, ʻoku tau moʻui ʻi he māmani ʻoku nau fakalototoʻaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻe angatonu mo e ngaahi ngāue taʻemāʻoniʻoní pea ʻokú ne ʻi he malumalu ʻo e pule ʻa Sētane ko e Tēvoló, ʻa e “toko taha kovi.” (1 Sione 5:​19, PM; 2 Kolinitō 4:4) ʻOku ʻikai ke fai ha ofo he ʻi he taimi naʻe tohi ai kia Tīmoté, naʻe fakafehokotaki ʻe Paula ʻa e fetuli ki he māʻoniʻoní fakataha mo e ‘fai ʻa e tau lelei ʻo e tui’!​—1 Tīmote 6:​11, 12.

Te tau lavameʻa ʻi he fai ʻa e “tau lelei” ni? ʻIo, ka ʻe toki lava pē ʻo kapau te tau fakatupu ʻa e ʻofa loloto ki he ngaahi tuʻunga ʻa Sihová pea fehiʻa ki he meʻa ʻoku koví. ʻOku pehē ʻe he Tohitapú ʻo kau kia Sīsū: “Kuo ke ofa ki he maonioni, bea fehia ki he agahala.” (Hepelū 1:9, PM) ʻOku totonu ke tau maʻu ʻa e fakakaukau tatau: ko ha holi mālohi ke fakatupu ʻa e ʻofa ki he meʻa ʻoku hōifua ki ai ʻa e ʻOtuá mo e fehiʻa ki ha faʻahinga meʻa ʻoku taʻefakahōifua kiate ia.

ʻI he taimi tatau pē, ʻoku totonu ke tau manatuʻi ko e fetuli ki he māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha feʻauhi. Kapau te tau sio kiate kitautolu ʻo pehē ʻoku tau lelei ange ʻi he niʻihi kehé, pe ʻo kapau ʻoku tau fiemeʻa ʻi heʻetau māʻoniʻoni ʻatautolu pē, pea ʻoku tau hangē ko e kau Fālesi ʻi he kakai Siú. (Mātiu 6:​1-4) Ko kinautolu ʻoku lavameʻa ʻi he fetuli ki he māʻoniʻoní ʻoku nau maʻu ha fakakaukau anga-māʻulalo ʻo kau kiate kinautolu pē, ‘ʻo nau fakakaukau ko e niʻihi kehé ʻoku sai ange ia ʻiate kinautolu.’​—Filipai 2:3.

Naʻe fakamamafaʻi ʻe Paula ʻa e mahuʻinga ʻo e ako Tohitapú ʻi he fetuli ki he māʻoniʻoní heʻene tohi: “Ko e potu Folofola kotoa pe ne fakamanava mei he ʻOtua, ʻoku ʻaonga foki ki he akonaki, ki he fakaʻilo hala, ki he fakatonutonu, ki he ngaohia ke maʻoniʻoni.” (2 Tīmote 3:16) Kapau te tau ako ʻa e Tohitapú pea maʻu mo e ngaahi fakataha Kalisitiané ʻa ia ʻoku ako ai ʻa e Tohitapú, ʻe akoʻi ai ke tau māʻoniʻoni. ʻE malava ʻe he Tohitapú ke ne fakafuo kitautolu ke tau malava ʻo ʻai ʻa e ‘tangata foʻou, ʻa ia naʻe ngaohi ke hoko ki he ʻOtua ʻi he angatonu mo e māʻoniʻoni ʻa moʻoni.’​—ʻEfesō 4:24.

ʻI he hoko ʻa e māʻoniʻoní ko e konga fakakātoa ia ʻo kitautolú, te tau fehiʻa moʻoni ki he maumau laó. ʻE ʻikai te tau toe feinga ke fekumi ki he ngaahi kaungāmeʻa kovi ʻo e māmani ko ení. (1 Kolinitō 15:33) ʻE pau leva ʻa e ʻikai ke toe uesia kitautolu ke ʻofa ki he ngaahi meʻa ʻo e māmaní pe ke fakatatau ki he ngaahi meʻa mahuʻinga fakamatelie ʻo e māmani ko ení. (Palōvepi 16:8; 1 Tīmote 6:​9, 10; 1 Sione 2:​15-17) ʻOku pau, heʻikai ke toe fakatokangaekina kitautolu ʻe he ngaahi fakafiefia taʻetaau mo anga-mālohi ʻa ia ʻoku mātuʻaki ala maʻu ʻi he ʻaho ní.​—ʻEfesō 5:​3, 4.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Māʻoniʻoní

ʻIo, ko e fetuli ki he māʻoniʻoni ʻi he founga ʻa Sihová ko ha pole, ka ʻoku ʻaonga ai ʻa e faitaú. Ko e hā? Koeʻuhi ʻokú ne taki atu ke tau fiefia ʻi hotau vā fakafoʻituitui mo Sihova tonu. Ko e toki monūʻia fakaofo ia! ʻOku fakahā mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu: “ʻOku tāpuakiʻi [ʻe Sihova] ʻa e nofoʻanga ʻo e kau māʻoniʻoni.” “Oku mamao aubito a Jihova mei he agahala: ka oku ne ogoʻi ae lotu ae maonioni.” (Palōvepi 3:​33, NW; Pal 15:​29, PM) Tānaki atu ki ai, ʻoku tau aʻu mai ʻeni ki he mahino mahuʻinga ʻo e ngaahi tūkunga ʻa Sihová. “He ko e ʻalunga ʻo haʻa faitotonu [māʻoniʻoni, NW] ʻoku hange ko e maama hengihengi, ʻa e fakautuutu ʻene maama ʻo aʻu ki he hoʻatā malie.”​—Palōvepi 4:18.

ʻOku talaʻofa ʻe he Tohitapú ʻe maluʻi ʻa kinautolu ʻoku fekumi ki he māʻoniʻoní ʻi he hoko mai ʻa e ngataʻanga ki he ngaahi meʻa taʻemāʻoniʻoni ʻoku tuʻu ní. “Mou kumi kia Jihova, akimoutolu kotoabe ae agamalu oe fonua, kuo mou fai a ene fakamāu; kumi ki he maonioni, kumi ki he agamalu: hei ilo e fufu akimoutolu i he aho oe houhau o Jihova.” (Sēfanaia 2:3, PM) Hili ia, kiate kinautolu ʻoku maʻu ʻa e ʻamanaki ki he māmaní, ʻoku foaki mai ʻe he Tohitapú ha ʻamanekina ʻoku fakaofo moʻoni: “E maʻu e he maonioni ae fonua, bea te nau nofo ai o taegata.”​—Sāme 37:29, PM.

Ko e toki ngaahi ʻuhinga fakaofo ia ki he fetuli ki he māʻoniʻoní! ʻO hangē ko ia ʻoku folofolaʻaki tonu ʻe he ʻOtuá ʻo pehē: “Ko ia oku tulituli bau ki he maonioni moe aloofa te ne maʻu ae moui, moe maonioni, bea moe ogolelei.”​—Palōvepi 21:​21, PM.

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share