LAIPELI Taua Le‘o ‘I HE ‘INITANETÍ
Taua Le‘o
LAIPELI ‘I HE ‘INITANETÍ
Faka-Tonga
ʻ
  • ʻ
  • ā
  • ē
  • ī
  • ō
  • ū
  • TOHI TAPU
  • ‘Ū TOHI
  • NGAAHI FAKATAHA
  • w10 10/15 p. 7-11
  • Fuofua Kumi “Ene Maonioni”

‘Ikai ala ma‘u ha vitiō

Kātaki, ‘oku ‘ikai ma‘u ha vitiō.

  • Fuofua Kumi “Ene Maonioni”
  • Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
  • Kaveinga Tokoni
  • Fakamatala Meimei Tatau
  • Ko e Fakatuʻutāmaki ʻo e Hoko ʻo Māʻoniʻoni-Fakaekitá
  • Ko ha Toe Fakatuʻutāmaki ʻe Taha —ʻO e Hoko ʻo “Maʻoniʻoni Fau”
  • ʻOku ʻIkai Ke Tau Maʻu Maʻu Pē ʻa e Ngaahi Moʻoniʻi Meʻá Kotoa
  • Ko e Anga ʻo ʻEtau Vakaí Mahalo Pē ʻOku Mioʻi pe Fakangatangata
  • Hokohoko Atu ke Kumi ki he Māʻoniʻoni ʻa Sihová
  • Ko e Hā ke Fetuli Ai ki he Māʻoniʻoní?
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—1991
  • ʻOku ʻOfa ʻa e Kakai ʻa Sihová ʻi he Māʻoniʻoní
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová (Ako)—2022
  • Maʻu ʻa e Fiefia ʻi he Māʻoniʻoni ʻa Sihová
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2002
  • ʻOfa ki he Māʻoniʻoní ʻAki Ho Lotó Kotoa
    Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2011
Sio ki he Me‘a Lahi Ange
Ko e Taua Leʻo ʻOku Fanongonongo Ai ʻa e Puleʻanga ʻo Sihová—2010
w10 10/15 p. 7-11

Fuofua Kumi “Ene Maonioni”

“Ka mou fuofua kumi ae buleaga oe Otua, mo ene maonioni; bea e fakalahi aki ae gaahi mea ni kotoabe kiate kimoutolu.”—MT. 6:33, PM.

1, 2. Ko e hā ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku makatuʻunga ia ʻi he hā?

“KA MOU fuofua kumi ae buleaga oe Otua.” (Mt. 6:33, PM) Ko e ekinaki ko eni ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻene Malanga ʻi he Moʻungá ʻoku ʻiloa ia ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova he ʻaho ní. ʻI he tafaʻaki kotoa pē ʻetau moʻuí, ʻoku tau feinga ke fakahā ʻoku tau ʻofa ʻi he Puleʻanga ko iá pea loto ke hoko ʻo mateaki ki ai. Ka kuo pau foki ke tau manatuʻi ʻa e konga hono ua ʻo e fakalea ko ení, ʻa ia ko e, “mo ene maonioni.” Ko e hā ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e fuofua kumi ki aí?

2 Ko e ngaahi foʻi lea ʻi he motuʻalea ki he “maonioni” ʻe toe lava ke liliu-lea ia ko e “fakamaau totonu” pe “hangatonu.” Ko ia ai, ko e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku hangatonu ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tuʻungá mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻaʻaná. ʻI he tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupú, ʻoku maʻu ʻe Sihova e totonu ke ne fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he meʻa ʻoku leleí mo e meʻa ʻoku koví, ʻa e meʻa ʻoku tonú mo e meʻa ʻoku halá. (Fkh. 4:11) Kae kehe, ko e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ko ha falukunga lao ʻoku momoko mo fefeka pe ko ha fuʻu lisi hokohoko ʻo ha ngaahi lao mo e ngaahi tuʻutuʻuni. Ka, ʻoku makatuʻunga ia ʻi he ʻulungaanga ʻo Sihová pea mo hono anga tefito ko ia ko e fakamaau totonú, fakataha mo hono ngaahi ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ʻo e ʻofá, potó, mo e mālohí. Ko ia, ko e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻoku fehokotaki ia mo hono finangaló pea mo ʻene taumuʻá. ʻOku kau ai ʻa e meʻa ʻokú ne ʻamanekina mei he faʻahinga ʻoku nau holi ke tauhi kiate iá.

3. (a) ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fuofua kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá? (e) Ko e hā ʻoku tau tauhi ai ʻa e ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻa Sihová?

3 ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e fuofua kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá? Ko e ʻai mahinó, ʻoku ʻuhinga ia ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá kae malava ke fakahōifua kiate ia. Ko e kumi ki heʻene māʻoniʻoní ʻoku kau ai ʻa e feinga ke moʻui ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní mo ʻene ngaahi tuʻunga haohaoá kae ʻikai ko haʻatautolú. (Lau ʻa e Loma 12:2.) Ko e ʻalunga moʻui ko ení ʻoku kaunga ki ai ʻa hotau vahaʻangatae tonu mo Sihová. ʻOku ʻikai ko ha talangofua pē ia ki heʻene ngaahi laó koeʻuhi ko ha ilifia ki he tauteá. Ka, ko ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻokú ne ueʻi kitautolu ke tau feinga ke fakahōifua kiate ia ʻaki hono tauhi ʻene ngaahi tuʻungá, kae ʻikai ko hono fokotuʻu haʻatautolú. ʻOku tau ʻiloʻi ko e meʻa totonu eni ke faí, ʻa e meʻa tofu pē ko ia kuo fakataumuʻa kitautolu ke faí. Hangē ko Sīsū Kalaisi, ʻa e Tuʻi ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke tau ʻofa ki he māʻoniʻoní.—Hep. 1:8, 9.

4. Ko e hā ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai ke kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá?

4 ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e kumi ki he māʻoniʻoni ʻa Sihová? Fakakaukau angé ki he moʻoniʻi meʻa ko ení: Ko e ʻuluaki sivi ʻi he ngoue ko ʻĪtení naʻe makatuʻunga ia pe ʻe tali ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e totonu ʻa Sihova ke fokotuʻu ʻa e ngaahi tuʻunga ke muimui aí pe ʻikai. (Sen. 2:17; 3:5) Ko ʻena taʻemalava ke fai ki aí naʻe ʻomi ai ʻa e mamahi mo e mate kia kitautolu ko hona hakó. (Loma 5:12) ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku pehē ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá: “Ko ia oku tulituli bau ki he maonioni moe aloofa te ne maʻu ae moui, moe maonioni, bea moe ogolelei.” (Pal. 21:21, PM) ʻIo, ko e fuofua kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku iku ia ki ha vahaʻangatae feongoongoi mo Sihova, ʻa ia ʻoku taki atu ai ki hotau fakamoʻuí tonu.—Loma 3:23, 24.

Ko e Fakatuʻutāmaki ʻo e Hoko ʻo Māʻoniʻoni-Fakaekitá

5. Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

5 ʻI heʻene tohi ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá, naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e fakatuʻutāmaki ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei ai kotoa kapau ʻoku tau fie lavameʻa ʻi he fuofua kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene lea fekauʻaki mo hono ngaahi kaungā Siú, naʻe pehē ʻe Paula: “He ʻoku ou fakamoʻoni pe, ʻoku ʻi ai haʻanau mamahiʻi ʻa e ʻOtua, ka ʻoku ʻikai fou ʻi he ʻilo totonu. He ko e meʻa ʻi he ʻikai te nau ʻilo ki he maʻoniʻoni ʻoku mei he ʻOtua, ka nau feinga pe ke tuʻu ʻa e maʻoniʻoni fakaekinautolu, ko ia naʻe ʻikai ai te nau fakavaivai ki he maʻoniʻoni ʻoku mei he ʻOtua.” (Loma 10:2, 3) Fakatatau kia Paula, ko e kau lotu ko iá naʻe ʻikai te nau mahinoʻi ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá koeʻuhi naʻa nau fuʻu femoʻuekina kinautolu ʻi hono fokotuʻu ʻenau māʻoniʻoni pē ʻanautolu.a

6. Ko e hā e ʻulungaanga ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí, pea ko e hā hono ʻuhinga?

6 Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke tau tō ai ki he tauhele ko ení ko ʻetau vakai ki heʻetau ngāue ki he ʻOtuá ko ha feʻauhi, ʻo fakahoa kitautolu ki he niʻihi kehé. Ko e faʻahinga fakakaukau ko ení ʻe lavangofua ke ne taki kitautolu ke tau hoko ʻo falala tōtuʻa ki heʻetau ngaahi malavá. Ka, ko hono moʻoní, kapau te tau fai pehē, ʻe ngalo ai ʻia kitautolu ʻa e māʻoniʻoni ʻa Sihová. (Kal. 6:3, 4) Ko e fakaueʻiloto totonu ki hono fai ʻa e meʻa ʻoku totonú ko ʻetau ʻofa kia Sihová. Ko ha toe faʻahinga feinga pē ke fakamoʻoniʻi ʻetau māʻoniʻoní tonu ʻe lava ke ne fakahalaki ʻa ʻetau taukaveʻi ko ia ʻoku tau ʻofa kiate iá.—Lau ʻa e Luke 16:15.

7. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sīsū ki he palopalema ʻo e māʻoniʻoni-fakaekitá?

7 Naʻe hohaʻa ʻa Sīsū fekauʻaki mo e faʻahinga ko ia “naʻe ʻafungi ʻoku nau maʻoniʻoni, mo nau fakasikakaʻi hono toe ʻo e kakai.” Naʻá ne fakafeangai ki he palopalema fekauʻaki mo e māʻoniʻoni-fakaekitá ʻaki ʻene leaʻaki ʻa e talanoa fakatātā ko ení: “Tokua ko ha ongo tangata naʻa na ō hake ki he Temipale ke fai ʻena lotu; ko e Falesi ʻa e taha pea ko e taha ko e popilikane. Ko e Falesi naʻa ne tuʻu taha atu, ʻo ne lotu, ʻo pehē ʻE ʻOtua, ʻoku ou fakafetaʻi atu, ʻoku ʻikai te u hange ko hono toe ʻo e kakai, ʻa e kau fakamalohi, mo e kau kākā, mo e kau feʻauaki, kaeʻumaʻā haʻaku hange ko e popilikane ko eni. ʻOku ou ʻaukai tuʻo ua ʻi he uike, ʻoku ou ʻatu ki he siasi hono vahehongofulu ʻo e meʻa kotoa ʻoku ou maʻu ʻi heʻeku ngaue. Ka ko siʻi popilikane naʻa ne tuʻu pe mei ha potu, ʻo mamaʻo atu, pea naʻa mo hono mata naʻe ʻikai te ne faʻa hiki ki he langi; ka ka si fatafata pe ia, ʻo ne pehe, ʻE ʻOtua, ke ke fakamolemole au, ʻa au angahala.” Naʻe aofangatuku ʻe Sīsū ʻaki ʻene pehē: “Talaatu, naʻe ʻalu atu ʻa e toko taha ko ia ki hono ʻapi, kuo ne maʻu ha tonuhia naʻe lahi ʻi he tonuhia ʻa e tangata ʻe taha: he ko ia ʻoku ne hakeakiʻi ia ʻe fakavaivaiʻi, pea ko ia ʻoku ne fakavaivaiʻi ia ʻe hakeakiʻi.”—Luke 18:9-14.

Ko ha Toe Fakatuʻutāmaki ʻe Taha —ʻO e Hoko ʻo “Maʻoniʻoni Fau”

8, 9. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e hoko ʻo ‘maʻoniʻoni faú,’ pea ʻe lava ke taki atu ai kitautolu ki he hā?

8 Ko ha toe fakatuʻutāmaki ʻe taha ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí ʻoku fakamatalaʻi ia ʻi he Koheleti 7:16: “ʻOua te ke maʻoniʻoni fau; pea ʻoua naʻa hulu hoʻo fakapotopoto: Koeʻumaʻa hoʻo hoko ko e koto maumau?” ʻOku hoko atu leva ʻa e tokotaha-hiki Tohi Tapu fakamānavaʻí, hangē ko ia ʻoku hā ʻi he veesi 20, ke ʻomai kia kitautolu ha ʻuhinga ke fakaʻehiʻehi ai mei ha faʻahinga fakakaukau pehē: “Seuke, ko e meʻa ki he tangata, ʻoku ʻikai ha maʻoniʻoni ʻi mamani, ʻa ia ʻoku ne fai lelei, ʻo ʻikai angahala.” Ko e tokotaha ko ia ʻoku hoko ʻo ‘māʻoniʻoni faú’ ʻokú ne fokotuʻu ʻe ia ʻene ngaahi tuʻunga pē ʻaʻana ki he māʻoniʻoní pea fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki ia. Neongo ia, ʻokú ne taʻemalava ke ʻiloʻi ko ʻene fai peheé, ʻokú ne hiki hake ai ʻe ia ʻene ngaahi tuʻungá ʻo māʻolunga ange ia ʻi he ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá ʻo fakamoʻoniʻi ai ia ʻokú ne taʻemāʻoniʻoni ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtuá.

9 Ko e hoko ʻo “maʻoniʻoni fau,” pe hangē ko ia ko hono liliu ʻe he Tohi Tapu ʻe niʻihi, ko e hoko ʻo “fuʻu māʻoniʻoni lahí” pe “māʻoniʻoni tōtuʻá,” ʻe lava ke fakatupunga ai kitautolu ke tau fehuʻia ʻa e founga ʻa Sihova ʻi he feangainga mo e ngaahi meʻá. Ko ia, ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻi, kapau ʻoku tau fehuʻia ʻa e taʻefilifilimānako pe totonu ʻo e ngaahi fili ʻa Sihová, ko e moʻoni, ʻoku tau kamata ai ke ʻai hotau tuʻunga ʻo e māʻoniʻoní ke māʻolunga ia ʻi he tuʻunga ʻa Sihová. ʻOku hangē ia ʻoku tau ʻahiʻahiʻi ʻa Sihova pea fakamāuʻi ia ʻaki ʻetau ngaahi tuʻunga ki he tonú mo e halá. Ka ko Sihova ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he māʻoniʻoní, ʻikai ko kitautolu!—Loma 14:10.

10. Hangē ko ia ʻi he tuʻunga ʻo Siopé, ko e hā nai te ne fakatupunga kitautolu ke fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá?

10 Neongo ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe loto-lelei ke fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá, ko hotau natula taʻehaohaoá ʻe lava ke ne taki atu kitautolu ʻi he hala ko ení. ʻE lavangofua ke hoko ʻa e meʻá ni ʻi he taimi ʻoku tau sio ai ki ha meʻa ʻoku tau vakai ki ai ʻoku taʻetotonu pe kapau ʻoku tau tofanga fakafoʻituitui ʻi ha faingataʻa. Naʻa mo e tangata faitōnunga ko Siopé naʻá ne fai ʻa e hala ko ení. Naʻe ʻuluaki fakamatalaʻi ʻa Siope ‘naʻe haohaoa mo angatonu, pea naʻe ʻapasia ki he ʻOtuá mo afe mei he koví.’ (Siope 1:1) Ka naʻe tofanga leva ʻa Siope ia ʻi ha ngaahi ʻotu faingataʻa ʻa ia kiate iá, naʻe hā taʻetotonu. Naʻe taki atu eni ke pehē ʻe Siope “ko ʻene fakatonuhiaʻi ia ʻe ia, ʻo tuku ʻa e ʻOtua.” (Siope 32:1, 2) Naʻe pau kia Siope ke ne fakatonutonu ʻa e anga ʻo ʻene fakakaukaú. Ko ia, ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻohovale kapau te tau ʻilo kitautolu nai ʻoku tau ʻi ha tuʻunga tatau. Kapau ʻoku hoko ʻa e meʻa ko iá, ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke fakatonutonu ʻetau fakakaukaú?

ʻOku ʻIkai Ke Tau Maʻu Maʻu Pē ʻa e Ngaahi Moʻoniʻi Meʻá Kotoa

11, 12. (a) Kapau ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku taʻetotonu, ko e hā ʻoku fiemaʻu ke tau manatuʻí? (e) Ko e hā nai ka ongoʻi ai ʻe ha taha ko e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé ʻokú ne fakatātaaʻi ha meʻa taʻetotonu?

11 Ko e ʻuluaki meʻa ke manatuʻí ʻoku ʻikai ke tau maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa. Naʻe moʻoni eni fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo Siopé. Naʻe ʻikai te ne ʻilo ʻe ia ʻa e ngaahi fakataha ʻa e ngaahi foha fakaeʻāngelo ʻo e ʻOtuá ʻi hēvaní ʻa ē naʻe tukuakiʻi loi ai ia ʻe Sētané. (Siope 1:7-12; 2:1-6) Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Siope ia ko ʻene ngaahi palopalemá naʻe fakatupunga moʻoni ʻe Sētane. Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai lava ke tau fakapapauʻi pe naʻe ʻilo koā ʻe Siope ko hai moʻoni ʻa Sētane! Ko ia naʻá ne mahalo hala ko ʻene ngaahi palopalemá naʻe fakatupunga ʻe he ʻOtuá. ʻIo, ʻoku faingofua ke hoko ʻo maʻu ha fakamulituku hala ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa.

12 Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé. (Lau ʻa e Mātiu 20:8-16.) ʻOku fakamatalaʻi heni ʻe Sīsū ha tangataʻeiki ʻokú ne totongi ʻa e paʻanga lahi tatau ki he kotoa ʻo ʻene kau ngāué ʻo tatau ai pē pe naʻa nau ngāue ʻaho kakato pe houa ʻe taha pē. Fēfē hoʻo ongoʻi fekauʻaki mo iá? ʻOku hā ngali totonu ia? Mahalo te ke kaungāongoʻi leva mo e kau ngāue naʻa nau ngāue ʻaho kakato ʻi he laʻā velá. Ko e moʻoni naʻa nau tuha ke totongi lahi ange! Makatuʻunga ʻi he fakamulituku ko iá, ʻe lava ke vakai ki he tangataʻeikí ʻokú ne taʻeʻofa mo taʻefaitotonu. Naʻa mo ʻene tali ki he kau ngāue ko ia naʻa nau hanú naʻe hā ngali ko ha ngāuehalaʻaki fakaehaua ia ʻo e mafaí. Ka ʻoku tau maʻu nai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa?

13. Ko e hā ha toe vakai ʻe taha ʻe lava ke tau fai fekauʻaki mo e talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e kau ngāue ʻi he ngoue vainé pe kālepí?

13 Tau ʻanalaiso angé ʻa e talanoa fakatātā ko ení mei he anga ʻo e vakai mei ha toe tafaʻaki ʻe taha. ʻOku ʻikai ha veiveiua ko e tangataʻeiki ʻi he talanoa fakatātaá naʻá ne ʻiloʻi ko e kau tangatá ni kotoa naʻa nau fiemaʻu ke fafanga honau ngaahi fāmilí. ʻI he ʻaho ʻo Sīsuú, ko e kau ngāue ʻi he ngoueʻangá naʻe totongi fakaʻaho. Ko honau ngaahi fāmilí naʻa nau fakafalala ki he ngaahi vāhenga naʻe totongi ʻi he ʻaho taki taha. ʻI hono manatuʻi ení, fakakaukau ki he tuʻunga ʻo e faʻahinga ko ia naʻe maʻu ki mui ʻe he tangataʻeikí ʻi he ʻaho ko iá ʻo nau ngāue ai ʻi he houa pē taha. Mahalo heʻikai te nau malava ke fafanga honau fāmilí ʻaki ha vahe houa ʻe taha pē; neongo ia, kuo nau loto-lelei ke ngāue pea kuo nau tatali ʻi he ʻahó kotoa ke maʻu haʻanau ngāue. (Mt. 20:1-7) Naʻe ʻikai ko honau foʻui ia ʻa e ʻikai ke fakaʻatā kinautolu ke nau ngāue ʻaho kakató. Naʻe ʻikai ha fakahuʻuhuʻunga ia naʻa nau feinga ʻosi fakakaukauʻi ke kalo mei he ngāué. Fakakaukau atu kapau naʻe pau ke ke tatali ʻi he ʻahó kakato, ʻi hoʻo ʻilo ʻoku fakafalala mai ʻa e niʻihi kehé ki he meʻa te ke maʻu ʻi he ʻaho ko iá. He houngaʻia moʻoni ē ko koe ke maʻu ha ngāue—pea he ʻohovale moʻoni ē ko koe ke maʻu ha vahe feʻunga ke fafanga ho fāmilí!

14. Ko e hā ʻa e lēsoni mahuʻinga ʻoku tau ako mei he talanoa fakatātā ʻo e ngoue vainé pe kālepí?

14 Ko ia tau toe sivisiviʻi angé ʻa e ngaahi ngāue ʻa e tangataʻeikí. Naʻe ʻikai te ne totongi nounou ha taha. Ka, naʻá ne feangainga ki he kau ngāué kotoa ʻo hangē ki ha faʻahinga ʻoku ʻi ai ʻenau totonu ke maʻu haʻanau moʻui. ʻI he tokolahi ʻa e kau ngāue naʻe ala maʻú, naʻe mei malava pē ʻe he tangataʻeikí ke ne ngāueʻaongaʻaki ʻa e tuʻunga ko iá ke maʻu ai ha kau ngāue totongi maʻamaʻa. Kae kehe naʻe ʻikai te ne fai pehē. Ko e kotoa ʻene kau ngāué naʻa nau foki ki ʻapi mo ha meʻa feʻunga ke fafanga ʻaki honau ngaahi fāmilí. ʻI he fakakaukau lelei ki he toe ngaahi fakaikiiki ko ení te ne liliuʻi nai ʻa e anga ʻetau vakai ki heʻene ngaahi meʻa naʻe faí. Ko ʻene filí ko ha fili anga-ʻofa ia ʻo ʻikai ko ha ngāuehalaʻaki fakaehaua ia ʻo e mafaí. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau akó? Ko hono fakakaukauʻi pē ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻe lava ke ne fakatupunga kitautolu ke tau fai ha fakamulituku hala. Ko e moʻoni, ko e pealapeli ko ení ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e māʻolunga ange ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku ʻikai makatuʻunga pē ia ʻi he ngaahi tuʻutuʻuni fakalaó mo e totonu fakaetangatá.

Ko e Anga ʻo ʻEtau Vakaí Mahalo Pē ʻOku Mioʻi pe Fakangatangata

15. Ko e hā nai ʻe hoko ai ʻa e anga ʻo ʻetau vakai ki he meʻa ʻoku totonú ʻo mioʻi pe fakangatangatá?

15 Ko e moʻoniʻi meʻa hono ua ke manatuʻi ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha tuʻunga ʻoku hā ngali taʻetotonu ko e anga ʻo ʻetau vakaí mahalo pē ʻoku mioʻi pe fakangatangata. ʻE lava ke mioʻi ia ʻe he taʻehaohaoá, tomuʻa fehiʻá, pe puipuituʻa fakafonuá, pe filifilimānakó. ʻOku toe fakangatangata foki ia ʻe heʻetau taʻemalava ko ia ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakaueʻilotó mo e taʻemalava ko ia ke ʻilo ʻa e meʻa moʻoni ʻoku ʻi he loto ʻo e kakaí. ʻI hono kehé, ko Sihova mo Sīsū fakatouʻosi ʻoku ʻikai ke na maʻu ʻe kinaua ha ngaahi fakangatangata pehē.—Pal. 24:12; Mt. 9:4; Luke 5:22.

16, 17. Ko e hā nai naʻe ʻikai ai fakahoko ʻe Sihova ʻene lao fekauʻaki mo e tonó ʻi he taimi naʻe faiangahala ai ʻa Tēvita mo Patisepá?

16 Tau ʻanalaiso angé ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e tono ʻa Tēvita mo Patisepá. (2 Sam. 11:2-5) Fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻá na tuha ke tāmateʻi. (Liv. 20:10; Teu. 22:22) Neongo naʻe tautea kinaua ʻe Sihova, naʻe ʻikai te ne fakahoko ʻene lao tonu. Ko ha taʻefaitotonu ia ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová? Naʻá ne fakahāhā ha filifilimānako kia Tēvita pea maumauʻi ʻEne ngaahi tuʻunga māʻoniʻoní tonu? Kuo ongoʻi pehē ʻa e kau lau Tohi Tapu ʻe niʻihi.

17 Kae kehe, ko e lao ko eni fekauʻaki mo e tonó naʻe ʻoange ia ʻe Sihova ki he kau fakamaau taʻehaohaoa, ʻa ia naʻe ʻikai lava ke nau sio ki he lotó. Neongo ʻenau ngaahi fakangatangatá, naʻe fakamafeia kinautolu ʻe he lao ko ení ke nau faitatau tuʻumaʻu ʻenau ngaahi faifakamāú. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻoku lava ke sio ʻa Sihova ia ki he lotó. (Sen. 18:25; 1 Kal. 29:17) Ko ia ʻoku totonu ke ʻoua te tau ʻamanekina ko Sihová ʻe fakangatangata ia ʻe ha lao kuó ne fakataumuʻa ki he kau fakamaau taʻehaohaoá. Kapau naʻá ne pehē, ʻikai ʻe hangē ia hano fakamālohiʻi ha taha ʻoku sai ʻene sió ke ne tui ha mata sioʻata ʻoku fakataumuʻa ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e sio ʻa e faʻahinga ʻoku kovi ʻenau sió? Naʻe lava ʻe Sihova ke sio ki he loto ʻo Tēvita mo Patisepá pea sio ki heʻena fakatomala moʻoní. ʻI he fakakaukau lelei ki he moʻoniʻi meʻa peheé, naʻá ne fakamāuʻi ai kinaua ʻo fakatatau ki ai, ʻi ha founga faimeesi mo anga-ʻofa.

Hokohoko Atu ke Kumi ki he Māʻoniʻoni ʻa Sihová

18, 19. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke ʻoua ʻaupito te tau fakamāuʻi ʻa Sihova ʻaki ʻetau ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻatautolú tonu?

18 Ko ia kapau ʻoku tau sio ʻi he taimi ʻe niʻihi ki ha meʻa ʻoku tau ongoʻi ʻoku taʻetotonu ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová—tatau ai pē pe ʻoku tau lau ia ʻi ha fakamatala ʻi he Tohi Tapú pe hokosia ia ʻi heʻetau moʻui fakafoʻituituí—ʻoua ʻaupito naʻa tau fakamāuʻi ʻa e ʻOtuá ʻaki hotau ngaahi tuʻunga māʻoniʻoni ʻotautolú tonu. Manatuʻi ʻoku ʻikai ke tau faʻa maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻá kotoa pea ko e anga ʻo ʻetau vakaí mahalo pē nai ʻoku mioʻi pe fakangatangata. ʻOua ʻaupito naʻa ngalo ko e “ʻita ʻa e tangata ʻoku ʻikai te ne ngaue ki he maʻoniʻoni fakaʻotua.” (Sem. 1:19, 20) ʻI he foungá ni, ʻe ʻikai ʻaupito hoko ai hotau lotó ʻo ‘hanu kia Sihova.’—Pal. 19:3.

19 Hangē ko Sīsuú, tau ʻiloʻi maʻu pē ko Sihova pē taha ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke fokotuʻu ʻa e tuʻunga ki he meʻa ʻoku māʻoniʻoni mo leleí. (Mk. 10:17, 18) Feinga ke maʻu ha “ʻilo totonu” ʻa hono ngaahi tuʻungá. (Loma 10:2; 2 Tim. 3:7) ʻI hono tali ʻa e ngaahi meʻá ni pea liliu ʻetau moʻuí ki he finangalo ʻo Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau fuofua kumi “ene maonioni.”—Mt. 6:33, PM.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Fakatatau ki ha mataotao ʻe taha, ko e foʻi lea ʻi he motuʻalea ʻoku liliu ko e “ke tuʻu” ʻe lava ke toe ʻuhinga ia ‘ke fokotuʻu ha fakamanatu.’ Ko ia ko e kau Siu leva ko iá, naʻa nau fokotuʻu ha fakamanatu fakaefakatātā maʻa honau fakahīkihikiʻi pē ʻonautolú kae ʻikai ko e ʻOtuá.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke kumi ki he māʻoniʻoni ʻa Sihová?

• Ko e hā ʻa e fakatuʻutāmaki ʻe ua ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí?

• ʻE lava fēfē ke tau fuofua kumi ki he māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá?

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku tau ako mei he talanoa fakatātā ʻa Sīsū fekauʻaki mo e ongo tangata naʻá na lotu ʻi he temipalé?

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe taʻetotonu nai ke totongi ʻa e kau ngāue ʻi he houa hono 11 ʻo tatau pē mo e faʻahinga naʻa nau ngāue ʻi he ʻaho kakató?

    ʻŪ Tohi Faka-Tonga (1987-2026)
    Hū ki Tu‘a
    Hū ki Loto
    • Faka-Tonga
    • Share
    • Sai‘ia
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Makatu‘unga Hono Ngāue‘akí
    • Polisī Fakafo‘ituitui
    • Privacy Setting
    • JW.ORG
    • Hū ki Loto
    Share