Ko Hono ʻIlo Fakapapauʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻOKÚ KE ʻilo ʻoku laveʻi ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo kitautolu? Pea ʻokú ke ʻilo ʻoku malava ke ne fakaleleiʻi kāfakafa ʻa hoʻo moʻuí? ʻOku fakaʻohovale nai eni kiate koe. Ko hono moʻoní, te ke ʻeke nai: ‘Ko hai pea ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoní?’
Kapau ko e taha koe ʻoku kau ki he taha ʻo e ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané, ʻoku pau pē kuó ke ʻosi fanongo ʻi ha papitaiso ʻe ha faifekau ha kiʻi pēpē “i he huafa oe Tamai, moe Alo, moe Laumalie Maonioni.” (Mātiu 28:19, PM) Pea ʻi hano ʻeke ke fakahā pe ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoní, ʻoku vave ʻa e tali ʻa e tokolahi taha ʻo e kau faifekaú: ‘Ko e laumālie māʻoniʻoní ko e tokotaha ia hono tolu ʻo e Tolu-tahaʻi-ʻotuá, ʻo tatau ʻi he meʻa kotoa pē mo e ʻOtua ko e Tamaí mo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.’
Kaekehe, naʻe ʻikai ke pehē ʻa e anga ʻo e fakakaukau ki aí ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi ʻuluaki senituli ʻo hotau kuongá. Ke fakatātā: Ko e senituli nai ʻe tolu mei he pekia ʻa e kau ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe tohi ʻe Kelekōlio ʻo Nazianzus: “ʻOku kohu ʻa e faʻahinga ko e [laumālie māʻoniʻoní] ko e mālohi (energeia), ko e faʻahinga ʻoku nau pehē ko ha meʻa moʻui, pea pehē ʻe ha faʻahinga ko e ʻOtua ia, pea ʻoku ʻi ai ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai te nau lava ʻo fakapapauʻi pe ko e hā ia.”
ʻI he ʻahó ni, ko e lahi taha ʻo e ngaahi siasi ʻo e Puleʻanga-Haʻa-Kalisitiané ʻoku nau tali ʻa e anga ʻo e sio ʻa e kau tui Tolu-tahaʻi-ʻotuá ki he laumālie māʻoniʻoní. Ka ko e meʻa ia ʻoku poupouʻi ʻe he Tohitapú? Pe ko e anga pē nai ia ʻo e mahalo fakatuʻunga ʻi he talatukufakaholó? Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ʻaupito lea ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he laumālie māʻoniʻoní ʻi he founga tatau ʻokú ne lea ai ʻo kau ki he ʻOtuá pe ko Sīsuú. Ko e fakatātā, ʻi he Tohitapú, ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ke ʻi ai hano hingoa tāutaha.
Ko ha kiʻi meʻa taʻe mahuʻinga pē ia? ʻIkai, ʻoku mahuʻinga ʻa e ngaahi hingoá ʻi he Tohitapú. Naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mahuʻinga ʻo hono huafa ʻoʻoná ʻi heʻene folofola ʻo pehē: “Ko Sihova au; ko hoku hingoa ia: pea ʻe ʻikai te u ʻange hoku langilangi ki ha taha, pe ko hoku ongoongo ki he ngaahi aitoli.” (ʻAisea 42:8) Ko e mahuʻinga ʻo e hingoa ʻo Sīsū Kalaisí naʻe fakamamafaʻi ia ki muʻa ʻi hono ʻaloʻí ʻi he lea ʻa e ʻāngeló kia Melé: “Pea te ke fakahingoa ia ko Sisu.” (Luke 1:31) Kapau ko e huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló ʻoku pehē fau hono mahuʻingá, ko e hā ʻoku ʻikai ke ʻi ai ai ha hingoa tāutaha ʻo e laumālie māʻoniʻoní? ʻOku papau, ko e meʻa pē ko ení ʻoku totonu ke ne ʻai ha taha ke fifili pe ʻoku tatau moʻoni ʻa e laumālié ki he Tamaí mo e ʻAló.
Ko e Tohitapú mo e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻI he Konga Tohitapu Faka-Hepeluú pe ko e “Fuakava Motuʻa,” ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi fakamatala ki he “laumalie maonioni” pea mo e ki “hoku [ʻOtua] laumalie.” (Sāme 51:11, PM; Sioeli 2:28, 29) ʻOku tau lau heni ko e laumālie māʻoniʻoní ʻe lava ke fakafonu ʻi ha taha, ʻe lava ke haʻu kiate ia, mo kofuʻaki ha taha. (ʻEkisoto 31:3, PM; Fakamaau 3:10; 6:34) ʻE lava ke toʻo ha konga ʻo e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá mei ha taha ʻo ʻoange ki ha taha kehe. (Nōmipa 11:17, 25) Ko e laumālie māʻoniʻoní ʻe malava ke ngāue ʻi ha taha, ʻo ne malava ai ke fai ha touʻanga lahi ange ia mei he malava ʻa e tangatá.—Fakamaau 14:6; 1 Sāmiuela 10:6.
Ko e hā leva ʻa e fakakaukau ko e fakamulituku ia ʻe lava ke maʻu mei he ngaahi fakamatala ko ení? ʻOku papau ko e fakamulitukú ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha. ʻE lava fēfē ke toʻo ha konga ʻo ha taha mei ha tokotaha ʻo ʻoange ia ki ha tokotaha kehe? ʻIkai ko ia pē, ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fakamoʻoni ʻo fakahā ʻi he taimi naʻe ʻi māmani ai ʻa Sīsuú, naʻe fakakaukau ʻa e kau Siu angatonú ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha ʻoku tatau mo e Tamaí. Naʻe ʻikai ʻaupito ke nau lotu ki he laumālie māʻoniʻoní. Ka, ko ʻenau lotú naʻe fakahangatonu tāfataha kia Sihova, ko e Tokotaha ia naʻe ui tonu ʻe Sīsū ko “ʻeku Tamai” mo “hoku ʻOtua.”—Sione 20:17.
Hangē ko ia ʻoku ui ko e Fuakava Motuʻa, ko e konga ko ia ʻo e Tohitapú ʻoku ui ko e Konga Tohitapu Faka-Kalisi Kalisitiané, pe “Fuakava Foʻou,” ʻokú ne toe pehē ko e laumālie māʻoniʻoní ʻe lava ke ‘fakapito’ ha taha, pe “iate” ia. (Ngāue 2:4, PM; Luke 2:25-27, PM) Ko e laumālie māʻoniʻoní naʻe ‘foaki,’ ‘huaʻi,’ mo ‘vahevahe.’ (Luke 11:13; Ngāue 10:45; Hepelū 2:4) ʻI he Penitekosi 33 T.S., naʻe maʻu ʻe he kau ākongá ʻa e “konga” ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. (Ngāue 2:17, NW) ʻOku toe lea foki ʻa e Tohitapú ʻo kau ki he papitaiso ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní mo e paniʻaki ia.—Mātiu 3:11; Ngāue 1:5; 10:38.
Ko e ngaahi fakamatala faka-Tohitapu pehē ʻokú ne fakamoʻoniʻi ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku ʻikai ko ha tokotaha. ʻOku fakapapauʻi ʻa e fakamulituku ko ení ʻi heʻetau sio ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku fakafekauʻaki mo e ngaahi meʻa taʻe kau ki ha tokotaha. Ko e fakatātā, ʻoku fakahā ʻe he Tohitapú ko Sitīveni naʻe “fonu ʻi he tui mo e laumālie māʻoniʻoni.” (Ngāue 6:5) Pea ko e ʻapositolo ko Paulá naʻe fakaongoongoleleiʻi ia ko e faifekau ʻa e ʻOtuá “i he maonioni, i he ilo, i he kataki fuoloa, i he agaofa, ʻi he laumalie maonioni, i he ofa taeloi.”—2 Kolinitō 6:4-6, PM.
ʻOku moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻoku hanga ai ʻe he Tohitapú ʻo fokotuʻu ʻa e laumālie māʻoniʻoní ʻo hangē ko ha tokotaha. Ko e fakatātā, naʻe fakahā ʻe ʻAisea naʻe ʻi ai ʻa e kau angatuʻu naʻa nau ‘ʻai ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtua ke ne ongoʻi mamahi.’ (ʻAisea 63:10, PM) Naʻe pehē ʻe Paula ʻe lava ke ‘ʻai ke mamahi’ ia. (ʻEfesō 4:30) Pea ʻoku ʻi ai mo e ngaahi konga Tohitapu ʻoku nau fakahā ko e laumālie māʻoniʻoní ʻoku faiako, tataki, lea, mo fai fakamoʻoni. (Sione 14:26; 16:13, 14; 1 Sione 5:7, 8) Ka ʻoku toe hanga ʻe he Tohitapú ʻo ʻai mo e ngaahi meʻa kehe ʻoku ʻikai ke moʻui ʻo hangē ko ha tokotaha, hangē ko e poto, mate, mo e angahala. (Palōvepi 1:20; Loma 5:17, 21) Ko hono moʻoní ko e founga maeʻeʻa lelei ʻa ia ʻoku fakahā ai ʻe he Tohitapú ʻi he taimi ʻe niʻihi ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi meʻa.
ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau lea ʻo kau ki he Tohitapú ʻi he founga meimei tatau ʻi heʻetau pehē ʻoku lea ia pe akonaki ʻi he tokāteline. ʻI hono ngāueʻaki ʻa e faʻahinga kupuʻi lea peheé, ʻoku ʻikai ko ʻetau ʻuhingá ko e Tohitapu ko ha taha, ʻikai ko ia? ʻOku pehē mo e Tohitapú ʻoku ʻikai te ne ʻuhinga ko e laumālie māʻoniʻoní ko ha tokotaha ʻi heʻene ngāueʻaki ʻa e ngaahi kupuʻi lea meimei tatau.
Ko ia, ko e hā ʻa e laumālie māʻoniʻoní? ʻOku ʻikai ko ha tokotaha ia. Ka, ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú ne ngāueʻaki ia ke fakahoko hono finangaló. (Sēnesi 1:2) Ka ʻoku anga-fēfē ʻa hono laveʻi ʻetau moʻui ʻe he laumālie māʻoniʻoní? Pea ʻe malava fēfē ke tau maʻu ha ʻaonga fakafoʻituitui mei heʻene ngāué?