Ko e Founga ʻOku Malava ke Laveʻi Ai Koe ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá
“ʻI HE kamataʻanga naʻe fakatupu ʻe he ʻOtua ʻa e ngaahi langi mo mamani. Pea naʻe maomaonganoa ʻa mamani mo lala; pea naʻe fakapoʻuli ʻa e funga ʻo e loloto. Pea naʻe ʻōʻōfaki ʻe he Laumalie ʻo e ʻOtua ki he fukahi vai.” (Sēnesi 1:1, 2) Ko e fakamatala faka-Tohitapu ko ení ʻokú ne fakaeʻa ʻa e founga tuʻu-ki-muʻa ʻa ia ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku moʻui ha ʻaonga mei he laumālie māʻoniʻoní. Naʻe ngāue ʻa e laumālie ko iá he lolotonga ʻa e fakatupú, pea koeʻuhi ko ʻene ngāué, kuo hoko ʻa e māmaní ko e ʻapi fakafiefia ki he faʻahinga ʻo e tangatá.
Ka ʻe toe lava ke lahi ange ʻa e ʻaonga ʻe maʻu ʻe he kakaí mei he laumālie māʻoniʻoní. Ko e lea fakamānava ʻa e palōvepí ʻoku pehē: “Mou tafoki, ʻo tali ʻeku akonaki atu: eni, te u huaʻi kiate kimoutolu hoku laumalie, te u fakaʻilo atu ʻeku ngaahi tala.” (Palōvepi 1:23) ʻI hotau ʻahó ni ko e ngaahi “tala” ʻa e ʻOtuá kuo tānakí ʻoku ala maʻu ia ʻi he Tohitapú, ʻa ia naʻe tohi ʻe he kau tangata naʻe “takina kinautolu ʻe he laumalie maʻoniʻoni.” (2 Pita 1:21; Maʻake 12:36; 2 Tīmote 3:16) ʻI hano lau pē ʻe ha taha anga-vaivai ʻa e Tohitapú, ʻokú ne maʻu ʻa e ʻaonga mei he laumālie māʻoniʻoní.
Laumālie Māʻoniʻoní mo e Ngāue Fakamalangá
ʻI he ʻaʻahi atu ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ki ho ʻapí ke lea ʻo kau ki he ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá, ʻoku malava ke laveʻi ai ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻa hoʻo moʻuí ʻi ha toe founga. ʻOku fēfē ʻetau ʻilo iá? ʻI he kamata ke malangaʻi ʻe Sīsū ʻa e ongoongo leleí, naʻá ne ngāueʻaki kiate ia tonu ʻa e ngaahi lea ʻa e palōfita ko ʻAiseá, ʻo ne pehē: “Oku iate au ae laumalie o Jihova, koeuhi kuo ne fakanofo au keu malaga aki ae ogoogolelei ki he majiva, . . . Ke malaga aki ae taʻu lelei o Jihova.” (Luke 4:18, 19, PM; ʻAisea 61:1, 2) ʻIo, ko Sīsū naʻe paniʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke malangaʻi ʻa e ongoongo leleí.
ʻIkai ko ia pē, naʻe kikiteʻi ʻe Sīsū ko e malangaʻi ʻo e ongoongo leleí ʻe hokohoko atu ia ʻi he ʻosi ʻene pekiá. Naʻá ne kikiteʻi: “Bea koe ogoogolelei ni oe buleaga e malaga aki i mamani kotoabe, koe mea fakamooni ki he buleaga kotoabe, bea e toki hoko mai ae ikuaga.” (Mātiu 24:14, PM) ʻI he kiʻi taimi siʻi ki muʻa pea ʻalu hake ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻá ne tala ki hono kau muimuí ʻa e fekau ko ení: “Koia ke alu akimoutolu, o fakalotuʻi ae gaahi buleaga kotoabe, o babitaiso akinautolu i he huafa oe Tamai, moe Alo, moe laumalie maonioni: O akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokaga ki he gaahi mea kotoabe aia kuou fekau kiate kimoutolu.” (Mātiu 28:19, 20, PM) Ko ia ai, ʻi he hili ʻa e ʻalu hake ʻa Kalaisi ki hēvaní, naʻe hoko atu ʻe heʻene kau ākongá ʻa e ngāue naʻe fakamafaiʻi ʻaki ʻa e laumālié ke malanga mo faiako. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová he ʻahó ni ʻoku nau faʻifaʻitaki ki he ʻuluaki kau ākongá ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki māmani lahi.
Papitaisó mo e Laumālie Māʻoniʻoní
ʻI hano tali lelei ʻe ha tokotaha ʻa e ongoongo leleí, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻoku totonu ke papitaiso “i he huafa oe Tamai, moe Alo, moe laumalie maonioni.” Ko ia kuo laveʻi ha ākonga foʻou ʻe he laumālie māʻoniʻoní ʻo toe lahi ange. Ko e kupuʻi lea ko e “i he huafa oe” ko hono ʻuhinga totonu “ʻe he mafai ʻo” pe “ko hono ʻiloʻi ʻo e tuʻunga ʻo.”a Ko ia, ko hono papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamaí ko hono ʻuhingá ko e tali ʻo taʻe toe fehuʻia ʻa e tuʻunga Hau ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí. Ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e ʻAló ko hono ʻuhingá ko e tali ʻo Sīsū ko e Tokotaha-huhuʻí, Tokotaha-faʻifaʻitakiʻanga, mo e Tuʻi. Pea ko e papitaiso ʻi he huafa ʻo e laumālie māʻoniʻoní ʻoku kau ki ai ʻa e falala ki he laumālié mo fakamoʻulaloa ki hono mālohí.b
Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi Hoʻo Moʻuí
Ko e meʻa pangó, ko e taʻe faitotonú, anga-taʻetaaú, anga-fakamālohí, mo e maumaulao fakalūkufua ʻoku tau mamata ki ai ʻi he ngaahi fonua “Kalisitiane” ʻokú ne fakahaaʻi ʻa e moʻoniʻi meʻa ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ʻoku taukaveʻi ko e kau Kalisitiane ʻa kinautolú, ko hono moʻoní ʻoku nau tekeʻi ʻa e laumālie māʻoniʻoní. Ka ʻoku tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau fakamoʻulaloa ki aí. Ko e meʻa ʻe taha, ʻoku nau fakamātoatoʻi ʻa e meʻa ko ia ʻoku nau lau mei he Tohitapu fakamānavaʻiʻaki ʻa e laumālié ʻo ngāueʻaki ia ʻi heʻenau ngaahi moʻuí. Ko ia, ʻoku nau maʻu ʻa e poto, ʻiloʻilo, fakamaau totonu, fakapotopoto, ʻilo, mo e faʻa fakakaukau. (Palōvepi 1:1-4) Ko e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga eni ki hotau taimi faingataʻá ni.
ʻOku toe tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní ki he faʻahinga peheé ke nau lavaʻi ʻa e ngaahi palopalema faingataʻá. ʻI he kuonga muʻá, naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ki hono kakaí ʻa e founga te nau malava ai ke ikunaʻi ha ngāue mātuʻaki faingataʻa. Naʻe folofola ʻa Sihova ʻe malava ke fai ia ʻo “ikai ko ha mea i ha kau tau be i ha malohi, ka ʻi [hono] laumalie [oʻona].” (Sākalaia 4:6, PM) Kapau te tau moʻulaloa ki he ʻOtuá mo hono laumālié, ʻe toe tokoniʻi foki ai kitautolu ke malava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ngāué pea mo ikuna ʻi he ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻa ia ʻe hoko ʻo fuʻu lahi kiate kitautolu.—Mātiu 6:33; Filipai 4:13.
ʻIkai ko ia pē, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ke tau fiefia ʻi he tauʻatāina ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi ia ʻe he māmani lahí. Naʻe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Pea ʻilonga ha potu ʻoku ʻi ai ʻa e laumalie ʻo e ʻEiki ʻoku ʻi ai ʻa e tauʻataina.” (2 Kolinitō 3:17) Ko kinautolu ʻoku nau fakamoʻulaloa ki he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku nau fiefia ʻi he tauʻatāina mei he lotu loí, ko e manavahē taʻeʻuhingá, ilifia ki he kahaʻú, mo e ngaahi ʻuhinga kehe ʻoku pōpula ki ai. ʻOku moʻoni ʻa e mālohi ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá ki he leleí! ʻOku aʻu ʻo ne malava ke liliu ʻa e kakaí. ʻOku lave ʻa e Tohitapú ki he meʻá ni ʻi heʻene pehē: “Ko e fua ʻo e laumalie, ko e ʻofa, ko e fiefia, ko e melino, ko e angamokomoko, ko e angaʻofa, ko e angatonu, ko e angafalala, ko e angakataki, ko e angafakamaʻumaʻu: ʻoku ʻikai ha lao ke taʻofi ʻa e ngaahi meʻa pehe.” (Kalētia 5:22, 23) Ko e toki faikehekehe ia ʻo e māmaní ʻo kapau ko e tokotaha kotoa pē ʻe moʻulaloa ki he tākiekina ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá!
ʻI he tuʻunga fakalūkufuá, ko e kau Kalisitiane moʻoní foki ʻoku nau fiefia ʻi he “noʻo ko e melino, ʻa e taha kuo fakatupu ʻe he laumalie.” (ʻEfesō 4:3) ʻI he ʻahó ni ko e fāʻūtahá mo e melinó ko e ongo meʻa ʻoku tātātaha hono maʻú. Ka ʻokú na ʻi he feituʻu ʻoku ngāue ai ʻa e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ko e haʻi ʻo e fāʻūtaha ʻa e laumālie māʻoniʻoní kuó ne fakatahatahaʻi mai ʻa e kakai mei he matakali kotoa pē, ngaahi lea, mo e ngaahi faʻahinga kakai ki ha “feohi ʻi he fetokouaʻaki moʻoni.”—1 Pita 2:17, NW.
Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá mo Koe
ʻOkú ke sio ki he ʻaonga ʻo hono maʻu ʻa e poto kuo foaki mei he ʻOtuá mo e fiefia ʻi he tauʻatāina moʻoní? ʻIkai ko e toki meʻa lelei ia ke maʻu ha tokoni mei he ʻOtuá ki hono fakaleleiʻi ʻa e ngaahi palopalemá pea fakatupu ʻa e ʻofa, fiefia, melino, angamokomoko, angaʻofa, angatonu, angafalala, angakātaki, mo e angafakamaʻumaʻu? Ko ia moʻulaloa ki he mālohi ʻo e laumālie ʻo e ʻOtuá. Ka ʻe fēfē hano fai ʻe ha taha ʻa e meʻá ni?
Tuku ki he Folofola ʻa e ʻOtuá, ko e Tohitapú, ke ne hanga ʻo tākiekina hoʻo fakakaukaú mo ho lotó. Feohi mo kinautolu ʻoku nau tuku ʻa e laumālie māʻoniʻoní ke ne tākiekina ʻenau moʻuí. Fai ha meʻa he taimí ni ke ke ako mo fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá. Pea, “ko e ʻOtua ʻoku ʻa ʻEne ʻAfio ʻa e fakaʻamanaki, ʻofa ke ne fakafonu kimoutolu ʻaki ha fuʻu fiefia mo melino ʻi hoʻomou tui; koeʻuhi ke mou tupulekina ʻi he ʻamanaki lelei, ʻi he ngāue ʻa e laumalie maʻoniʻoni.”—Loma 15:13.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Fakafehoanaki ʻa e kupuʻi lea faka-Pilitānia “ʻi he hingoa ʻo e lao.” Toe vakai kia Mātiu 10:41, PM ʻa ia ʻoku ngāueʻaki ai ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lea “i he higoa oe balofita” mo e “i he higoa oe tagata maonioni.”
b Sio ki he malanga ʻa Pita ki he kakai Siú he ʻaho Penitekosi 33 T.S., ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e ngāue ʻa Sīsū mo e laumālie māʻoniʻoni ʻi he moʻui ʻa kinautolu kuo tui mo papitaisó. Hili ʻene malangá, ko e toko 3,000 naʻe papitaiso ʻi he huafa ʻo e Tamai, mo e ʻAlo mo e laumālie māʻoniʻoní.—Ngāue 2:14-42.